"Ne želim da se pridružim onima koji ruše Ustav i rade protiv države", rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obrazlažući zbog čega neće da primjeni Zakon o predsjedniku koji je usvojila parlamentarna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom.
On je saopštio da je potpisao taj Zakon 16. decembra jer mu je to ustavna obaveza, ali da nema obavezu da ga sprovodi.
Izmjene podrazumijevaju da parlamentarna većina preuzima dio ustavnih ingerencija Đukanovića u dijelu predlaganja mandatara za sastav nove Vlade.
Pročitajte i ovo: Đukanović potpisao Zakon o predsjedniku, ali ga neće primjenjivati jer kaže da je neustavanIzmjene Zakona o predsjedniku usvojili su u Skupštini poslanici proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA premijera Dritana Abazovića ignorišući preporuku Venecijanske komisije da ga ne usvajaju jer se "njime mijenjaju odredbe Ustava".
"Odgovornost za primjenu ovog neustavnog Zakona snosiće oni koji su ga usvojili. Ja nemam namjeru na tome da učestvujem", rekao je Đukanović, precizirajući da ne želi da učestvuje u implementaciji, kako je ocijenio, neustavnog Zakona.
Prema Zakonu Đukanović bi trebalo da nakon konsultacija sa partijama dodijeli mandat za sastav nove Vlade kandidatu parlamentarne većine. Ako to odbije, parlamentarna većina preuzma taj dio njegovih ingerencija.
Đukanović je podsjetio i da je Evropska unija od parlamentarne većine tražila da uvaži mišljenje Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope i povuče sporne izmjene Zakona.
Pročitajte i ovo: Crna Gora u ćorsokaku, poručili London, Berlin i VašingtonPartije pobjednice avgustovskih izbora proruski Demokratski front, Demokrate i URA, koje imaju 41 od 81 poslanika, smatraju da imaju stabilnu većinu i žele da sastave novu Vladu, koja bi vodila Crnu Goru do izbora 2024. godine.
Eskobar: "Nemojte to da radite"
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, pozvao je Skupštinu da ne pokušava da formira novu Vladu prema izmjenjenom Zakonu o predsjedniku.
"Želim da budem jasan i pozovem Skupštinu da ne pokušava da formira novu Vladu prema ovom zakonu. Moja je poruka za crnogorske lidere: Nemojte to da radite", istakao je Eskobar nakon posjete Podgorici 15. decembra.
Izaslanik SAD Gabriel Eskobar se sastao sa premijerom Dritanom Abazovićem,15. decembra 2022.
Eskobar je u intervjuu agenciji Mina kazao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa Vladom koja bi bila formirana pod tim uslovima.
On je rekao da je, u nedostatku funkcionalnog Ustavnog suda, donošenje kontroverzne mjere da se ograniče predsjednikova ovlašćenja, uz ignorisanje jasnih savjeta Venecijanske komisije, dodatno narušilo crnogorske demokratske institucije.
Ustavni Sud, od septembra nema kvorum za odlučivanje, jer umjesto sedam ima tri sudije.
Pročitajte i ovo: Crna Gora na putu izolacije i konfrontacije sa Evropskom unijom
Eskobar je upozorio i da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj krizi, skoro u kolapsu, i da se približava statusu nefunkcionalne države.
"Trenutna kriza je takva da će, neuspjeh da se iz nje izađe, dovesti do eskalacije nemira, ugroziti put Crne Gore ka EU, oslabiti odnose sa saveznicima i destabilizovati njenu ekonomiju", kazao je Eskobar.
Ko je najavljeni kandidat za mandatara?
Izmjene zakona predložio je proruski Demokratski front (DF), s ciljem da mandat za sastav nove Vlade dobije njihov kandidat Miodrag Lekić.
Lekić je predsjednik stranke Demos i jedini njen poslanik u parlamentu. Na izborima u avgustu 2020. nastupio u koaliciji sa Demokratama.
Miodrag Lekić kandidat za budućeg mandatara.
Na političkoj sceni je prisutan od devedesetih godina prošlog vijeka, kada je bio ministar spoljnih poslova Crne Gore i ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Italiji, u vrijeme Slobodana Miloševića.
Nakon diplomatske karijere, na političku scenu vraća se 2012. godine kao nosilac liste Demokratskog fronta (DF) na parlamentarnim izborima te godine. Godinu kasnije bio je kandidat opozicije na čelu sa DF na predsjedničkim izborima.
Lekić nije glasao za priključenje Crne Gore NATO alijansi 2017. godine, niti je podržao Rezoluciju o osudi agresije Rusije na Ukrajinu iz ove godine.
Šta je prethodilo usvajanju Zakona o predsjedniku?
Nakon što je 20. avgusta Vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje parlamentarna većina je od Đukanovića tražila da za mandatara predloži Miodraga Lekića što je on odbio jer većina nije u zakonskom roku dostavila potpisanu podršku ovom zahtjevu.
Kao kontramjeru većina je izglasala izmjene Zakona o predsjedniku kojim ingerenciju predlaganja mandatara preuzimaju od Đukanovića.
Pročitajte i ovo: Sukobi policije i demonstranata u Podgorici nakon usvajanja Zakona o predsjednikuOn je odbio da ga proglasi i vratio ga Skupštini na ponovno odlučivanje. Skupština ga je ponovo izglasala 12. decembra, pa je po Ustavu Đukanović morao da ga proglasi.
Nakon toga on se objavljuje u Službenom listu čime stupa na snagu.