Nekoliko dana pred isticanje roka, ni jedna politička stranka u crnogorskom parlamentu nije sakupila potrebnu podršku na osnovu koje bi zatražila od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića mandat za sastav nove Vlade.
Kako je ranije saopšteno iz Đukanovićevog kabineta, političke partije imaju rok do 19. septembra da predlože mandatara za sastav nove Vlade, koji će imati podršku bar 41 od ukupno 81 poslanika, koliko ih ima crnogorski parlament, da formira kabinet.
Dvije nedjelje unazad, tokom najmanje sedam sastanaka, predstavnici prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta Ura, pregovarali su o potencijalnom obnavljanju savezništva i preuzimanju izvršne vlasti.
Međutim problem predstavlja podjela resora unutar buduće Vlade. Prethodna Vlada Dritana Abazovića je oborena 20. avgusta.
Scenario u slučaju dogovora parlamentarne većine
Da bi se pokrenuo proces formiranja ove, treće Vlade Crne Gore od parlamentarnih izbora 2020. godine, potrebno je da stranke parlamentarne većine, prikupe potpise podrške većine poslanika i predaju ih predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću.
Pročitajte i ovo: Može li Crna Gora sama riješiti političku krizu?Ukoliko dio političkih partija uspije da postigne dogovor o formiranju Vlade, oni će od predsjednika Đukanovića tražiti mandat. Nakon što on mandat da predloženoj osobi, mandatar ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i taj predlog uputi Skupštini na odlučivanje, gdje mora dobiti većinu.
Šta u slučaju da se većina ne dogovori?
Ukoliko političke partije ne postignu dogovor o mandataru, Đukanović bi trebalo da aktivira ustavni mehanizam koji će omogućiti raspisivanje parlamentarnih izbora.
Kako je za Radio Slobodna Evropa(RSE) rečeno iz Udruženja pravnika Crne Gore, u slučaju da parlamentarna većina ne preda predsjedniku države predlog za mandatara, onda, po Ustavu, on trebalo da predloži skraćenje mandata Skupštini.
"Nakon eventualne odluke parlamenta o skraćenju mandata Skupštini, stvorili bi se uslovi da predsjednik Crne Gore raspiše parlamentarne izbore", rečeno je za RSE u Udruženju pravnika.
Pročitajte i ovo: Ćalović: Jedino izbori mogu da izliječe političku situaciju u Crnoj GoriDva člana Ustava Crne Gore govore o raspuštanju Skupštine i raspisivanju parlamentarnih izbora.
Jedan je da se "na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skupštini može skratiti mandat".
Drugi je da se "Skupština raspušta ukazom predsjednika Crne Gore" pri čemu se ne navodi pod kojim uslovima predsjednik donosi ukaz o raspuštanju.
Stav profesora i dugogodišnjeg sudije Ustavnog suda Blagote Mitrića je, da bi trebalo raspisati izbore već nakon pada prve Vlade Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, te da je sve ostalo neustavno.
Profesor Blagota Mitrić smatra da su izbori jedino ustavno rješenje političke krize u Crnoj Gori
I za aktuelni slučaj profesor Mitrić izbore smatra neohodnim:
"Ukoliko bismo se držali slova Ustava, a pogotovo duha, trebalo bi da predsjednik raspusti Skupštinu, ili vlada, ili poslanici, uz ispunjenje ustavnih uslova i da se onda u roku od 24 sata raspišu izbori".
Naši sagovornici naglašavaju da Ustav Crne Gore nije propisao šta raditi u slučaju kada ni jedna politička partija ne predloži predsjedniku mandatara. Kako nam je objašnjeno, niko prilikom pisanja Ustava nije očekivao da se takva situacija može dogoditi.
Pojedini pravni stručnjaci sugerišu da je moguć i treći scenario, a to je da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predloži mandatara na osnovu sopstvene procjene da će ta osoba formirati novu Vladu. Taj mandatar bi takođe imao 90 dana da pokuša da formira kabinet.
Glavni problem, kako podijeliti resore
Posljednji sastanak takozvane stare parlamentarne većine prosrpskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta Ura o formiranju nove Vlade, završen je konstatacijom lidera DF, Andrije Mandića da je kočnica za dogovor međupartijska podjela mjesta unutar buduće Vlade.
"Zapelo je u konkretnoj raspodjeli vlasti, odnosno da li će se vlast unutar Vlade Crne Gore dijeliti u skladu sa narodnom voljom, da svako dobije ono što mu je narod dao ili će postojati neki korektivni faktor", rekao Mandić.
Pročitajte i ovo: Pred Crnom Gorom teška jesen sa Vladom bez mandataJedino oko čega su se načelno složili predstavnici tri koalicije je, da mandatar za sastav Vlade bude Miodrag Lekić predsjednik stranke Demos i nekadašnji diplomata, koji je na izborima 2020. godine nastupio u koaliciji sa Demokratama Alekse Bečića.
Nakon posljednjeg sastanka predstavnika stranaka Lekić nije krio nezadovoljstvo tokom pregovora ocijenivši da se desio "trijumf neozbiljnosti i šarlatanstva".
No stranke ne žele da predlože Lekića za mandatara, prije nego postignu dogovor oko podjele resora u budućoj Vladi.
Najjači savez Demokratski front očekivao je podjelu resora u skladu sa snagom koalicija. Slično su tražile i Demokrate. Najmanji po broju poslanika Abazovićev pokret Ura zahtijevao je kontrolu nad bezbjednosnim sektorom i većinu ministarstava zajedno sa prosrpskom Socijalističkom narodnom partijom i strankama nacionalnih manjina.
Na tim pozicijama su pregovori okončani 16. septembra.
Dosadašnje pregovore su pratile brojne međusobne optužbe ove tri stranke za opstrukciju i sumnjičenja za tajnu saradnju sa Đukanovićevim DPS-om.
Naime, proteklih pola godine URA i Demokrate su sa DPS-om glasali za promjene prethodnih vlada.
Dritan Abazović je februaru srušio vladu Zdravka Krivokapića i formirao novu u kojoj je bio premijer uz podršku DPS-a. Tri mjeseca nakon izbora Abazovićeve vlade Demokrate su je oborile podržani glasovima poslanika DPS-a.
Razgovori o mandataru u toku
Istovremeno dok traju ovi pregovori Đukanović je obavio konsultacije sa dijelom političkih partija o izboru novog mandatara.
Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore tokom posjete Republici Češkoj
Do sada je razgovarao sa poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) čiji je predsjednik, Socijaldemokratskom partijom (SDP), Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom.
Kako ove stranke nemaju koalicioni kapacitet za formiranje parlamentarne većine od 41 poslanika, one se zalažu za raspisivanje novih parlamentarnih izbora.
I Đukanović je nedavno rekao da je najrealnije da se krene u organizaciju izbora, jer kako je ocijenio "ne postoji raspoloženje u crnogorskom parlamentu da se formira nova Vlada".
Tri koalicije prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura koje zajedno imaju 41 poslanika, saopštile su da neće ići na konsultacije, ali da će Đukanoviću pismeno poslati predlog za mandatara, ukoliko postignu dogovor o sastavu buduće Vlade.
Ove koalicije su, kao pobjednici parlamentarnih izbora 2020. godine, na kojima je smijenjena trodecenijska vlast DPS-a, već jednom formirali Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem. Ta Vlada je oborena u februaru ove godine, na inicijativu njenog tadašnjeg potpredsjednika i lidera pokreta Ura Dritana Abazovića.