Oba predsjednička kandidata, Filip Vujanović i Miodrag Lekić, proglasili su izbornu pobjedu na izborima u Crnoj Gori održanim u nedjelju, saopštili su izborni štabovi Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta. Državna izborna komisija zvanične rezultate objaviće u ponedeljak jer joj, kako je rečeno medijima, još pristižu izvještaji opštinskih izbornih komisija.
U međuvremenu su se oglasile i nevladine organizacije koje zahtijevaju od vlasti obezbjedi prisustvo relevatnih međunarodnih predstavnika, a posebno predstavnika Evropske komisije i Organizacije za evropsku bezbijednost i saradnju, kako bi detaljno pregledali kompletan izborni materijal i utvrdili neupitan rezultat.
Dok Crna Gora sa nestrpljenjem iščekuje novog predsjednika nakon neizvjesne izborne trke, stručnjaci kažu da nema razloga za dizanje tenzija.
Poslanici opozicionog Demokratskog fronta, koji su podržali Miodraga Lekića neće učestvovati do daljnjeg u radu skupštinskih odbora, odlučeno je u ponedjeljak na sjednici Predsjedništva Fronta. Lekić je rekao da se zalaže za legitiman ishod izbora i da ne želi da dozvoli da se pokrade njegova pobjeda.
Aktuelni predsjednik Vujanović je proglasio pobjedu saopštivši da je za njega glasalo 51,3 posto birača, a da je za njegovog protivkandidata Lekića glasalo 48,7 posto glasača i zahvalio građanima na ukazanom povjerenju. Vujanović je naglasio da će voditi politiku na promociji Crne Gore i njenih najvećih vrijednosti.
"Ovo je pobjeda svih nas i budućnosti Crne Gore," izjavio je Vujanović.
Lekić je nakon toga u štabu DF-a izjavio da su mu građani "dali povjerenje da ih predvodi", kao i da je na osnovu 97 posto prebrojanih glasova, on osvojio 50,5 posto, a Vujanović 49,5 posto glasova.
"Građani su mi ukazali većinsko povjerenje da budem predsjednik," izjavio je kandidat Demokratskog fronta.
Lekić je izjavio i da Vujanovićevo proglašenje pobjede "ima elemente državnog udara".
"Iste biračke spiskove i kopije imaju u izbornim štabovima i imaju takav spisak i kopiju u Državnoj izbornoj komisiji. Ako je nešto sporno, staviće se svi birački spiskovi, uporediće se, ponovo će se prebrojati. Dakle, nema nikakvih razloga za bilo kakvom tenzijom, po mom nekakvom sudu. Sve i da to neko i proslavi, a ispadne drugačije, slavio je džabe", istakao je metodolog i analitičar Miloš Bešić prilikom gostovanja na RTCG.
Građanima se tokom večeri obratio premijer i lider DPS-a Milo Đukanović koji je čestitao svom stranačkom kolegi Vujanoviću.
"Ovo je velika pobjeda imajući u vidu kontekst u kojem smo je izvojevali", rekao je.
Đukanović je rekao da se DPS borio protiv ujedinjene opozicije i uz žestoku opstrukciju koalicinog partnera, pri čemu je neskriveno kritikovao SDP.
Nakon Đukanovićevog obraćanja, Lekić je optužio Đukanovića za opasnu provokaciju i pozvao da se izborni rezultat utvrdi na legalan i legitiman način, dodavši da očekuje uključivanje međunarodne zajednice.
Vujanović je bio kandidat Demokratske partije socijalista i ima podršku Bošnjačke stranke i Liberalne partije, a Lekić u izbornoj trci učestvuje kao nezavisni kandidat, uz podršku kompletne opozicije.
Oba kandidata su u nedjelju nakon glasanja dali izjave o očekivanjima od izborne utakmice.
Predsjednički kandidat vladajuće Demokratske partije socijalista Filip Vujanović, kazao je da je uvjeren da će njegova pobjeda na predsjedničkim izborima biti ubjedljivija nego na prethodnim.
Nakon glasanja, Vujanović je novinarima, kazao da je ubijeđen da će izborni dan proći u demokratskoj atmosferi, i da ce to biti novi, snažan doprinos najvišim standardima demokratske zrelosti Crne Gore.
On je kazao da će mandat posvetiti intenziviranju integracija koje su uslov života u Crnoj Gori, a na pitanje koja će mu biti prva odluka ako pobijedi na izborima, Vujanović je rekao da očekuje ekonomski razvoj, kakav je bilo prvih godina nakon nezavisnosti, privlačenje investicija, nastavak već započetih investicija.
Nezavisni predsjednički kandidat Miodrag Lekić ocijenio je da većina građana u Crnoj Gori želi promjene i da će zbog toga glasati za njega, Lekić je, nakon glasanja novinarima kazao da su u zrelim državama izbori trenutak istine i praznik demokratije, ali da se plaši da to u Crnoj Gori nije slučaj.
“Potpuno nepotrebno, zbog pojedinaca i grupa, toliko je neregularnosti da to kvari atmosferu demokratije u Crnoj Gori, ali ne želim danas, da o tome posebno govorim,” rekao je Lekić.
Odgovarajući na pitanje kako bi njegova pobjeda uticala na odnose Crne Gore sa Srbijom, on je kazao da će uticati pozitivno, imajuci u vidu sve veze, istorijske i kulturne.
“Padaju često u zamku političari, ali i istoričari, pa analiziraju te odnose na dvorskom nivou. Međutim, postoji komunikacija naroda i građana, i ona je suštinska. Ti odnosi će trajati i ja ću doprinijeti da oni budu što bolji”, rekao je Lekić, dodavši da se to odnosi i na druge države u regionu.
Ovo su šesti predsjednički izbori od uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori, a drugi od obnove nezavisnosti 2006. godine.
Izborni proces se odvijao bez problema, a procjenjuje se da je na birališta koja su zatvorena u 20 časova izašlo oko 64 posto upisanih birača.
Birači se odlučivali između dva kandidata zbog čega neće biti drugog kruga, pa će pobjednik biti poznat već tokom večeri.
Biračko pravo imalo je 511.405 građana koji su na 1.169 biračkih mjesta u 21 opštini mogli da glasaju od sedam do 20 sati. Prethodno je saopšteno da će cjelokupan izborni proces, poreske obveznike koštati 1,2 miliona eura.
Predsjedničke izbore u Crnoj Gori nadgledala su 122 strana posmatrača, među kojima 25 iz posmatračke misije OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava - ODIHR i 37 predstavnika Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koji će preliminarne izvještaje saopštiti dan nakon izbora.
OEBS-ov monitoring je počeo 8. marta. Misija je pratila izbornu kampanju i medije, a posmatra se i rad izborne administracije i relevantnih državnih organa, primjena zakona, rješavanje izbornih sporova i određenih pitanja koja se mogu pojaviti tokom glasanja.
Zadatak Misije je da ocijeni nivo ispunjenosti principa demokratskog izbornog procesa.
Preliminarni nalazi su najavljeni za 8. april, a završni izvještaj će biti gotov dva mjeseca nakon završetka izbora.
