U prisustvu brojnih domaćih i inostranih predstavnika u Skupštini je održana rasprava o poštovanju ljudskih prava u Crnoj Gori, od referenduma do početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.
Uz opštu ocjenu kako je ostvaren napredak u institucionalnom i zakonodavnom okviru, kao ključan problem navedena je primjena zakona, kao i nezavisnost i efikasnost institucija koje treba da procesuiraju slučajeve kršenja ljudskih prava. Kao najslabija karika u tom lancu označeno je tužilaštvo.
To što se bolje vidi kada je riječ o poštovanju ljudskih prava u Crnoj Gori od obnove državne nezavisnosti 2006, prema riječima predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića su značajni pomaci, prije svega u izgradnji institucija koje se bave njihovom zaštitom.
"Vrijeme kratkih odluka, pod jakim pritiscima prolazi. Dolazi vrijeme dugoročnih odluka pod pritiskom zakona i Ustava. Naš odnos i naša snaga demokratije se mjeri u odnosu prema manjinama svih oblika. Od brojčano manjih naroda, posebno ranjivih grupa do političke manjine", istakao je Krivokapić.
Pozitivne ocjene mogle su se čuti i od američke ambasadorke Su Kej Braun čija je zemlja u prethodnih desetak godina kroz brojne projekte podržala razvoj ljudskih prava u Crnoj Gori, jačanje institucija i uloge nevladinog sektora u njihovom promovisanju.
"Crna Gora je napredovala jako brzo na svom putu demokratizacije i poštovanja ljudskih i manjinskih prava. Posvećena je međuetničkoj i vjerskoj harmoniji. Ipak na tom polju još ima stvari koje treba poboljšati. Snažne institucije koje štite ljudska prava, jedan su od stubova demokratije", istakla je Su Kej Braun.
Resorni ministar Suad Numanović naglasio je kako je već stvoren snažan institucionalni i zakonodavni okvir, prije svega usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije i novim Zakonom o zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Predstoji njihova puna primjena kroz zahtjevne standarde Evropske unije, sa kojom je Crna Gora počela pregovore o članstvu.
"Crna Gora je posvećena daljem razvoju naše mlade države i približavanju kriterijuma neophodnih za punopravno članstvo u evroatlantskim integracijama. Na našem putu prepunom izazova, ostvarujući brojne obaveze u normativnom i institucionalnom smislu napravljen je veliki iskorak u ostvarivanju ljudskih, građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih prava u Crnoj Gori", kazao je ministar Numanović.
"Snimak" i podvojenost u zapošljavanju
Monitoring "Građanske alijanse" pokazao je kako se ljudska prava u Crnoj Gori generalno poštuju u svim oblastima. No koordinator te nevladine organizacije Milan Radović naglašava i da su registrovani slučajevi ozbiljnih kršenja ljudskih prava, uz izostanak nezavisnih i efikasnih istraga nadležnih organa.
Programska direktorica Građanske alijanse Ajša Hadžibegović kao najslabiju kariku u procesuiranju slučajeva kršenje ljudskih prava apostrofirala je tužilaštvo.
"Ono što je karakterisalo njihov rad u prethodnom periodu jeste to da su izostale ili su kasnile istrage, ili nijesu dovele do identifikacije počinilaca ili nalogodavaca, posebno kada su u pitanju slučajevi ratnih zločina, ubistava i napadi na novinare, zlostavljanja lica od strane policijskih službenika, politički motivisanih napada i vjerski motivisanih napada. Imali su prilično pasivan odnos prema ljudskim pravima, a mogli bismo i neku težu kvalifikaciju da izreknemo na račun rada tužilaštva", naglasila je Hadžibegović.
U posljednje vrijeme brojne afere kao što je ona „snimak“ koja svjedoči o zloupotrebi državnih resursa u partijske svrhe, zapošljavanjem samo onih koji su simpatizeri vladajuće partije skrenule su pažnju na političku diskriminaciju u socio-ekonomskoj sferi.
Na nju kao i na podvojenost u zapošljavanju po nacionalnom ključu u državnim institucijama, upozorava Milan Radović.
"Mi smo od ljudi dobili direktne odgovore koji su nam potvrdili u tim fokus grupama da su zapošljavani po principu političke pripadnosti strankama na vlasti, bilo na lokalnom bilo na nacionalnom nivou vlasti. To je bilo simptomatično za sve i za opoziciju i za vlast u zavisnosti od toga gdje su oni vlast, u kojoj opštini. Naši rezultati koji su kasnije potvrđeni i od državnih institucija jesu da je zastupljenost pripadnika svih drugih naroda u Crnoj Gori osim Crnogoraca veoma niska. Kada su u pitanju Romi onda je čak i nedopustiva, jer jedan ili dva Roma rade u državnim institucijama", rekao je Radović.
Uz opštu ocjenu kako je ostvaren napredak u institucionalnom i zakonodavnom okviru, kao ključan problem navedena je primjena zakona, kao i nezavisnost i efikasnost institucija koje treba da procesuiraju slučajeve kršenja ljudskih prava. Kao najslabija karika u tom lancu označeno je tužilaštvo.
To što se bolje vidi kada je riječ o poštovanju ljudskih prava u Crnoj Gori od obnove državne nezavisnosti 2006, prema riječima predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića su značajni pomaci, prije svega u izgradnji institucija koje se bave njihovom zaštitom.
"Vrijeme kratkih odluka, pod jakim pritiscima prolazi. Dolazi vrijeme dugoročnih odluka pod pritiskom zakona i Ustava. Naš odnos i naša snaga demokratije se mjeri u odnosu prema manjinama svih oblika. Od brojčano manjih naroda, posebno ranjivih grupa do političke manjine", istakao je Krivokapić.
Pozitivne ocjene mogle su se čuti i od američke ambasadorke Su Kej Braun čija je zemlja u prethodnih desetak godina kroz brojne projekte podržala razvoj ljudskih prava u Crnoj Gori, jačanje institucija i uloge nevladinog sektora u njihovom promovisanju.
"Crna Gora je napredovala jako brzo na svom putu demokratizacije i poštovanja ljudskih i manjinskih prava. Posvećena je međuetničkoj i vjerskoj harmoniji. Ipak na tom polju još ima stvari koje treba poboljšati. Snažne institucije koje štite ljudska prava, jedan su od stubova demokratije", istakla je Su Kej Braun.
Resorni ministar Suad Numanović naglasio je kako je već stvoren snažan institucionalni i zakonodavni okvir, prije svega usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije i novim Zakonom o zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Predstoji njihova puna primjena kroz zahtjevne standarde Evropske unije, sa kojom je Crna Gora počela pregovore o članstvu.
"Crna Gora je posvećena daljem razvoju naše mlade države i približavanju kriterijuma neophodnih za punopravno članstvo u evroatlantskim integracijama. Na našem putu prepunom izazova, ostvarujući brojne obaveze u normativnom i institucionalnom smislu napravljen je veliki iskorak u ostvarivanju ljudskih, građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih prava u Crnoj Gori", kazao je ministar Numanović.
"Snimak" i podvojenost u zapošljavanju
Monitoring "Građanske alijanse" pokazao je kako se ljudska prava u Crnoj Gori generalno poštuju u svim oblastima. No koordinator te nevladine organizacije Milan Radović naglašava i da su registrovani slučajevi ozbiljnih kršenja ljudskih prava, uz izostanak nezavisnih i efikasnih istraga nadležnih organa.
Milan Radović
"To nas dovodi do ogromnog prostora nekažnjivosti državnih službenika koji su osumnjičeni za kršenje ljudskih prava", navodi Radović.Programska direktorica Građanske alijanse Ajša Hadžibegović kao najslabiju kariku u procesuiranju slučajeva kršenje ljudskih prava apostrofirala je tužilaštvo.
"Ono što je karakterisalo njihov rad u prethodnom periodu jeste to da su izostale ili su kasnile istrage, ili nijesu dovele do identifikacije počinilaca ili nalogodavaca, posebno kada su u pitanju slučajevi ratnih zločina, ubistava i napadi na novinare, zlostavljanja lica od strane policijskih službenika, politički motivisanih napada i vjerski motivisanih napada. Imali su prilično pasivan odnos prema ljudskim pravima, a mogli bismo i neku težu kvalifikaciju da izreknemo na račun rada tužilaštva", naglasila je Hadžibegović.
U posljednje vrijeme brojne afere kao što je ona „snimak“ koja svjedoči o zloupotrebi državnih resursa u partijske svrhe, zapošljavanjem samo onih koji su simpatizeri vladajuće partije skrenule su pažnju na političku diskriminaciju u socio-ekonomskoj sferi.
Na nju kao i na podvojenost u zapošljavanju po nacionalnom ključu u državnim institucijama, upozorava Milan Radović.
"Mi smo od ljudi dobili direktne odgovore koji su nam potvrdili u tim fokus grupama da su zapošljavani po principu političke pripadnosti strankama na vlasti, bilo na lokalnom bilo na nacionalnom nivou vlasti. To je bilo simptomatično za sve i za opoziciju i za vlast u zavisnosti od toga gdje su oni vlast, u kojoj opštini. Naši rezultati koji su kasnije potvrđeni i od državnih institucija jesu da je zastupljenost pripadnika svih drugih naroda u Crnoj Gori osim Crnogoraca veoma niska. Kada su u pitanju Romi onda je čak i nedopustiva, jer jedan ili dva Roma rade u državnim institucijama", rekao je Radović.