Iako je u Crnoj Gori trenutno oko 44.000 nezaposlenih, problem manjka sezonskih radnika za rad u turizmu svake godine je sve veći.
Prema procjenama Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, turističkoj privredi je potrebno oko 10.000 sezonaca koji bi uglavnom radili na crnogorskom primorju.
Međutim, sve je manje zainteresovanih.
Direktor hotela Lighthouse iz Herceg Novog, Jovan Vukalović, ne slaže se sa mišljenjima da je primarni razlog u malim platama.
On smatra da je mali broj zainteresovanih sa kojima se dođe do razgovora o tom iznosu.
možda vas zanima Vrhunskih kuvara sve manje, a posla sve višeProsječna plata u turizmu je na nivou prosječne plate u Crnoj Gori, oko 700 eura.
Međutim, taj iznos može biti značajno veći zavisno od kompanije i bonusa koje poslodavci daju.
Ipak, ni dodatni smještaj i hrana za mnoge nisu dovoljan podsticaj da traže sezonski posao.
Zato mnogi poslodavci razmišljaju o zapošljavaju radnika sa dalekih destinacija, poput Azije ili Afrike.
"Ako se to bude moglo tehnički sprovesti bez komplikovane papirologije, i mi ćemo ove godine morati angažovati jedan broj tih ljudi", kaže Vukalović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Daleka tržišta - vatrogasno rješenje
Iako je zapošljavanje sezonaca sa dalekih destinacija mnogima jedina preostala opcija, za doktora turističke ekonomije Rada Ratkovića ona je samo privremena.
"To je vatrogasno rješenje, sve dok kao država bježimo od suštine da moramo reformirati turizam i vratiti ga dominantno na zapadno-evropsko tržište, na čemu ništa ne činimo. To bi promijenilo i problem sa radnom snagom".
Dodaje da se problem pogoršava, jer se pogoršava ponuda i pozicija Crne Gore na turističkom tržištu, te naglašava da turizam treba biti prvenstveno privlačan za građane Crne Gore.
"Ako ne umijemo da napravimo turizam koji će biti prihvatljiv za naše stanovništvo, da rade u turizmu i kao radnici, i menadžeri i preduzetnici, onda nama takav turizam ne treba", kategoričan je Ratković.
Pročitajte i ovo: Veće zarade pokreću lanac sezonskih migracija na BalkanuRatković navodi da pojedini mali hotelijeri razmišljaju da zatvore restorane i kuhinje, jer ne mogu da nađu radnu snagu, pa im preostaje da te hotele pretvore u apartmane.
"Ajmo da ozdravimo turizam. Sa ovakvim turizmom gdje dominira smještaj po stanovima, a hotelskog smještaja je manje od 10 odsto, ne možemo imati ekonomski održivi turizam niti zainteresovane da u njemu rade", objašnjava Ratković.
Tivat, maj 2020.
U tom procesu, kako naglašava Ratković, treba Crnu Goru destinacijski integrisati, razviti sopstvenu avio flotu, uraditi urbanističku sanaciju, orijentisati se na tržište Zapadne Evrope i postići dugu sezonu.
Dodaje da u susjedstvu postoji dobar primjer. Hrvatska je uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika u turizmu kao dodatni motiv za zapošljavanje.
Uz to i plate sezoncima su mnogo veće nego u Crnoj Gori.
Tako konobari, sobarice, recepcionari, prodavači, mjesečno u prosjeku zarađuju oko 1.200, a kuvari više od 1.500 eura.
Vaš browser nepodržava HTML5
Manjak radnika iscrpljuje turizam u Hrvatskoj
Sezonci i Otvoreni Balkan
Država za sada nije nagovijestila kako će sistemski riješiti dugogodišnji problem manjka sezonaca, a pitanje RSE o tome upućeno Ministarstvu turizma je ostalo bez odgovora.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je izjavio da bi Otvoreni Balkan omogućio "da ljudi iz regiona lakše dolaze do sezonskog posla u Crnoj Gori, bez barijera".
Međutim, to je za dekana Fakulteta za biznis i turizam Rada Ratkovića "prosipanje" političkih kvazi-argumenata koji nemaju veze sa realnošću.
On podsjeća da godinama postoji sloboda kretanja radne snage.
"Izmišljaju se razlozi za Otvoreni Balkan. Migracija radne snage je odavno slobodna, čak i prema zemljama koje nisu u krugu Otvorenog Balkana, pa sezonci iz regiona rade ne samo u Crnoj Gori, nego i Hrvatskoj", kaže Ratković.
Pročitajte i ovo: U planu izgradnja crkve na budvanskoj plaži MogrenSagovornici RSE iz sektora turizma potvrđuju da sezonsko tržište u regionu međusobno cirkuliše bez obzira na granice, pa oni iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine ili Srbije traže posao i u susjednoj Hrvatskoj, koja je članica EU.
Vukalović navodi primjer organizovanog dnevnog prevoza iz Trebinja za one koji ljeti rade u Dubrovniku.
Abazović je zagovornik ulaska Crne Gore u inicijativu Otvoreni Balkan, koju su 2019. pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija a čiji je cilj, kako su naveli, "slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala".
Ulazak Crne Gore podržava aktuelna parlamentarna većina, prosrpski i proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA, dok opozicija, dio stručne javnosti i civilnog sektora Otvoreni Balkan vidi kao instrument "srpskog svijeta".
Godišnje oko 21.000 radnih dozvola za strance
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, za prva tri mjeseca je u Crnoj Gori izdato oko 10.000 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, što je više od 60 odsto više nego godinu prije.
Manje od dva posto tog broja je izdato za sezonsko zapošljavanje.
U Crnoj Gori se primjenjuje sistem kvota za privremeni boravak i rad stranaca te je ta brojka za ovu godinu utvrđena na oko 21.500 dozvola.