Crna Gora se poslednjih godina može pohvaliti kvalitetnom festivalskom muzičkom ponudom. Raznovrsni žanrovi, velika muzička imena, nezamisliva do prije par godina, ne zaobilaze više Crnu Goru. Veliki broj festivala ugošćava veliki broj umjetnika. Tako će samo kroz jedan, onaj u Kotoru proći 2500 umjetnika i publici se predstaviti sa preko 120 različitih programa.
Crna Gora iz godine u godinu postaje sve atraktivnija festivalskoj publici. Kvalitetni muzički festivali više nijesu rezervisani samo za primorske gradove, već ih je poslednjih godina sve više u centralnoj regiji i na sjeveru. Nikšićki „Lejk fest” ugostio je ove godine poznata muzička imena regiona, a iz godine u godinu bilježi sve brojniju publiku, takođe iz regiona.
Od regije do regije, od žanra do žanra - festivalska muzička ponuda je sve kvalitetnija, kažu i muzičari, stručna javnost. Tako je samo ovogodišnji „Kotor art” ugostio preko 300 muzičara iz čitavog svijeta, među kojima ekskluzivna imena.
"Sigurno je divno svakom turisti koji dvije godine zaredom dolazi u Kotor da može uživati u muziciranju ni manje ni više nego slavnog Iva Pogorelića, a ovogodišnja je ponuda mimo ove ekskluzive zaista pun pogodak i uživanje ljubitelja klasične muzike koji pritom to sebi mogu i da priušte", kaže za RSE Tijana Jovović, muzička kritičarka „Vijesti”.
Da se do prije koju godinu moglo postaviti pitanje zašto Crnu Goru zaobilaze velika muzička imena, te da je bio upitan kvalitet muzičkih festivala, smatra i vođa popularnog cetinjskog pop-rok sastava „Perper”, Momčilo Zeković. Danas, to više nije slučaj ističe on:
"Počeću od nekih, recimo, plažnih varijanti gdje su poznati DJ-evi redovni gosti zaključno sa predstavnicima klasične muzike koji gostuju u Herceg Novom, Kotoru i drugim gradovima na primorju. Mislim da se za svačiji ukus može naći po nešto".
Mali broj domaćih izvođača
Festivalski koncepti kvalitetnijih muzičkih festivala bazirani su na ostvarenim i umjetnicima iz regiona koji krče put do svjetske slave. Zeković, međutim zamjera što se vrata brojnih, domaćih festivala ne otvaraju više i domaćim autorima.
"Zašto je u svemu tome jako mali broj domaćih izvođača ili ih ima jako malo? Možda će neko reći da je manji broj DJ-eva, manji broj pjevača ili grupa iz Crne Gore razlog za to. Mislim da bukvalno i u tom smjeru kao što se kaže imamo konja za trku. Pa čak i da nemamo, mislim da bi im trebalo otvoriti vrata malo više jer im treba dati priliku da nešto kažu pa će onda javnost ocijeniti što i kako".
I Jovović i Zeković primjećuju, konstatuju i žale što je festivalski kalendarski raspored zbijen na četrdesetak dana špica sezone, priželjkujući da se ovako kvalitetni muzički programi rasporede tokom cijele godine, a ne da egzistiraju isključivo kao segment turističke ponude.
"I kao takvi ostaju efemerni i nedostupni za konzumente, ljubitelje muzike i predstavnike stručne javnosti, za profesionalce, amatere. To vidimo kada govorimo o gostovanjima poznatih muzičara u glavnom gradu koja su sve rjeđa i da, izuzev nastupa Crnogorskog simfonijskog orkestra i festivala „A tempo'', imate prilično mršavu ponudu kada je klasika u pitanju. Zato bih voljela kada bi se neki od ovih sadržaja u vrijeme godišnjih odmora mogli rasporediti i tokom redovne koncertne, a ne samo ljetnje turističke sezone", kaže Tijana Jovović.
Muzičari ukazuju na nedostatak kvalitetnih koncertnih prostora u Crnoj Gori i potrebu da se generacijama koje dolaze ostavi takva infrastruktura, svjesni međutim da organizatori festivala uglavnom ne razmišljaju na tu temu.
Crna Gora iz godine u godinu postaje sve atraktivnija festivalskoj publici. Kvalitetni muzički festivali više nijesu rezervisani samo za primorske gradove, već ih je poslednjih godina sve više u centralnoj regiji i na sjeveru. Nikšićki „Lejk fest” ugostio je ove godine poznata muzička imena regiona, a iz godine u godinu bilježi sve brojniju publiku, takođe iz regiona.
Od regije do regije, od žanra do žanra - festivalska muzička ponuda je sve kvalitetnija, kažu i muzičari, stručna javnost. Tako je samo ovogodišnji „Kotor art” ugostio preko 300 muzičara iz čitavog svijeta, među kojima ekskluzivna imena.
"Sigurno je divno svakom turisti koji dvije godine zaredom dolazi u Kotor da može uživati u muziciranju ni manje ni više nego slavnog Iva Pogorelića, a ovogodišnja je ponuda mimo ove ekskluzive zaista pun pogodak i uživanje ljubitelja klasične muzike koji pritom to sebi mogu i da priušte", kaže za RSE Tijana Jovović, muzička kritičarka „Vijesti”.
Da se do prije koju godinu moglo postaviti pitanje zašto Crnu Goru zaobilaze velika muzička imena, te da je bio upitan kvalitet muzičkih festivala, smatra i vođa popularnog cetinjskog pop-rok sastava „Perper”, Momčilo Zeković. Danas, to više nije slučaj ističe on:
"Počeću od nekih, recimo, plažnih varijanti gdje su poznati DJ-evi redovni gosti zaključno sa predstavnicima klasične muzike koji gostuju u Herceg Novom, Kotoru i drugim gradovima na primorju. Mislim da se za svačiji ukus može naći po nešto".
Mali broj domaćih izvođača
Festivalski koncepti kvalitetnijih muzičkih festivala bazirani su na ostvarenim i umjetnicima iz regiona koji krče put do svjetske slave. Zeković, međutim zamjera što se vrata brojnih, domaćih festivala ne otvaraju više i domaćim autorima.
"Zašto je u svemu tome jako mali broj domaćih izvođača ili ih ima jako malo? Možda će neko reći da je manji broj DJ-eva, manji broj pjevača ili grupa iz Crne Gore razlog za to. Mislim da bukvalno i u tom smjeru kao što se kaže imamo konja za trku. Pa čak i da nemamo, mislim da bi im trebalo otvoriti vrata malo više jer im treba dati priliku da nešto kažu pa će onda javnost ocijeniti što i kako".
I Jovović i Zeković primjećuju, konstatuju i žale što je festivalski kalendarski raspored zbijen na četrdesetak dana špica sezone, priželjkujući da se ovako kvalitetni muzički programi rasporede tokom cijele godine, a ne da egzistiraju isključivo kao segment turističke ponude.
"I kao takvi ostaju efemerni i nedostupni za konzumente, ljubitelje muzike i predstavnike stručne javnosti, za profesionalce, amatere. To vidimo kada govorimo o gostovanjima poznatih muzičara u glavnom gradu koja su sve rjeđa i da, izuzev nastupa Crnogorskog simfonijskog orkestra i festivala „A tempo'', imate prilično mršavu ponudu kada je klasika u pitanju. Zato bih voljela kada bi se neki od ovih sadržaja u vrijeme godišnjih odmora mogli rasporediti i tokom redovne koncertne, a ne samo ljetnje turističke sezone", kaže Tijana Jovović.
Muzičari ukazuju na nedostatak kvalitetnih koncertnih prostora u Crnoj Gori i potrebu da se generacijama koje dolaze ostavi takva infrastruktura, svjesni međutim da organizatori festivala uglavnom ne razmišljaju na tu temu.