"Zašto mi građani da plaćamo tuđe greške", pita Zorka Pavićević, penzionerka iz Podgorice, koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) zamolio za komentar na odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da Crna Gora mora da isplati više od 4,5 miliona eura kompaniji KIPS DOO i Drekalović za naknadu materijalne štete.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u odluci, koja je objavljena u utorak (22. oktobar), presudio je da Crna Gora mora da isplati obeštećenje toj kompaniji zbog toga što je prije 14 godina tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, inače visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), stopirao gradnju tržnog centra kompaniji Rista Drekalovića.
Nakon ove odluke suda u Strazburu postavlja se pitanje koliko je do sada država novcem crnogorskih građana platila za greške, propuste ili samovolju pojedinaca iz vlasti, institucija ali i pravosudnog sistema koji nije na odgovarajući način zaštitio prava građana i kompanija pred domaćim sudovima, pa su zadovoljenje pravde morali da potraže pred međunarodnim sudom?
Evropski sud je utvrdio da je odbijanjem da izda građevinsku dozvolu za tržni centar na njihovoj parceli u Podgorici, koji je bio ucrtan DUP-om, država prekršila pravo na pravično suđenje, na djelotvorni pravni lijek i na imovinu.
Oštećeni zadovoljni presudom
Pravni zastupnik podgoričke kompanije, advokat Predrag Savić za RSE kaže da su zadovoljni presudom, ali da na cijeli slučaj još nije stavljena tačka.
"Naša želja od početka nije bila nadoknada materijalne štete već da se spriječi ta samovolja države i da se pomogne u uspostavi pravnog poretka i sigurnosti. Mi ćemo nakon ove odluke suda iskoristiti pravo da tražimo da se predmet izvede pred Veliko vijeće jer imamo čvrste dokaze da KIPS nije trpio štetu samo u posljednje dvije godine već unazad 14 godina", poručuje advokat Savić.
Pročitajte i ovo: I bez novih zakona se može protiv funkcionera koji skrivaju milionePravni tim podgoričke kompanije je prvobitno tražio 30 miliona eura na ime naknade za pretrpljenu štetu, ali je sud odlučio da je pretrpljena šteta od 4,5 miliona eura.
To je svakako najveće obeštećenja od kada je Crna Gora 2009. godine otvorila kancelariju Zastupnika države pred sudom u Strazburu i tri i po puta je veće od ukupnog iznosa koji je država Crna Gora do sada isplatila postupajući prema presudama tog suda.
Koliko je država od 2009. godine do danas isplatila novca građanima i kompanijama koji su se žalili sudu u Strazburu u čiju je korist sud i presudio?
'Za deset godina plaćeno više od milion eura'
"Od 2009. godine do danas iz Budžeta Crne Gore ukupno je isplaćemo 1. 278.000 eura na osnovu pravične nadoknade. Po presudama je isplaćeno 750.000 eura, po prijateljskim poravnanjima 490.000 i po jednostranim deklaracijama 38.000 eura. U ovaj iznos ulaze i iznosi koje je država Crna Gora isplatila na osnovu pravosnažnih presuda domaćih sudova koje su bile predmet ocjene rada pred evropskim sudom. Dakle, to su iznosi koji su dosuđeni nacionalnim presudama", navodi u izjavi za RSE zastupnica Crne Gore pred sudom u Strazburu, Valentina Pavličić.
Presude suda u Strazburu nijesu jedine u kojima država novcem građana plaća visoke naknade štete.
Međunarodnom arbitražom dosuđeno je da Javno preduzeće Regionalni vodovod plati austrijskoj kompaniji Štrabag blizu dvanaest miliona eura odštete, zbog jednostranog raskida ugovora.
Kako je utvrdila Državna revizorska institucija, austrijski Štrabag je bio spreman da prihvati 7.5 miliona eura odštete, ali javno preduzeće nije željelo da pregovara. To je jedan od drastičnih primjera odštete u poslovanju javnih preduzeća.
Pročitajte i ovo: Finansije organizovanog kriminala tek zagrebanePrema posljednjim podacima koje je objavio Centar za građansko obrazovanje, prema sporazumima koje je sklopilo Ministarstvo pravde i po dobijenim parnicama, iz budžeta Crne Gore je za devet godina isplaćeno blizu 11.5 miliona eura za neosnovano lišenje slobode. Radi se o periodu od 2009. do kraja 2017. godine.
Srđan Perić iz civilne organizacije "Kod" ocjenjuje da postoji more slučajeva koji potkrepljuju tezu koja govori da u Crnoj Gori ne uspijeva da se uspostavi sistem odgovornosti. To je najočitije na primjeru činjenice da porodice Šarić i Kalić potražuju više od tri miliona eura odštete, nakon što su pale optužnice za organizovani kriminal protiv članova njihovih porodica, kaže Srđan Perić.
"Zanimljiv je rad tužilaštva, kada čelnici Vrhovnog i Specijalnog tužilaštva prihoduju u prethodne tri godine više od 280.000 eura, a zbog propusta tužilaštava, kako sada stvari stoje, građani će dvjema porodicama čiji su članovi bili optuženi za organizovani kriminal isplatiti više od tri miliona eura odštete. Ili su te porodice bile neosnovano optužene ili tužilaštvo nije sastavilo valjane optužnice", navodi Perić.
Perić: Građani će porodicama isplatiti više od tri miliona eura odštete
Porodici Rožajca Safeta Kalića država je vratila svu privremeno oduzetu imovinu, nakon oslobađajuće presude za pranje miliona eura za koje je tužilaštvo tvrdilo da su stečeni distribucijom i preprodajom narkotika.
Pljevljak Duško Šarić, brat Darka Šarića, koji je u Srbiji prvostepeno osuđen na 15 godina zatvora za šverc kokaina, optuženog za šverc kokaina, oslobođen je pravosnažno optužbe da je prao novac od prodaje droge.
Zajedničko za sve navedene slučajeve je da nema odgovornosti za one koji su direktno, objektivno ili institucionalno odgovorni da država dođe u poziciju isplate ogromnih odšteta, što znači da nije bilo smjena, niti pokretanja istraga ili krivičnih postupaka protiv odgovornih.