Zdravko Krivokapić, premijer Crne Gore, u utorak 2. novembra dolazi u Beograd gde će se u zvaničnoj posjeti zadržati i dan kasije. Biće to njegova prva zvanična posjeta susjednoj Srbiji, od kako je 4. decembra prošle godine izabran za predsjednika Vlade Crne Gore.

Vođenje državom je preuzeo u trenutku mnogih nerješenih političkih pitanja između dvije strane, a ništa bolje nije ni jedanaest mjeseci kasnije.

Sve dok je unutarpolitička situacija u Crnoj Gori nestabilna sa nestabilnom Vladom, nije realno očekivati da će doći do rješavanja brojnih otvorenih pitanja u odnosima sa Srbijom, navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Centra za spoljnu politiku iz Beograda, Dragan Đukanović.

Član nevladine Građanske inicijative "21. maj" Aleksandar Zeković za RSE kaže da će Krivokapić učiniti sve da dobije naklonost Beograda da bi politički opstao i poboljšao poziciju na unutrašnjem planu, prvenstveno prema DF-u, na čijem je udaru konstantno.

“Sa druge strane, Beograd sigurno neće dozvoliti da izgubi ovu istorijsku šansu i mogućnost da potčini Crnu Goru i kroz različite strukture indirektno vlada i kontroliše situaciju u njoj“, smatra Zeković.

Podsjetimo, za Krivokapićem izbor na premijersku funkciju glasala je parlamentarna većina predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA) koja je na izborima u avgustu 2020. osvojila vlast. U međuvremenu je došlo do ozbiljne krize vlasti jer DF više ne podržava Krivokapićev koncept ekspertske Vlade.

Neka od otvorenih pitanja Beograda i Podgorice

Srbija naime već godinu dana nema ambasadora u Podgorici, od protjerivanja poslednjeg Vladimira Božovića novembra prošle godine uz obrazloženje da se „kontinuirano miješao u unutrašnje stvari Crne Gore".

Tu je i slučaj pred crnogorskim sudovima osuđenog bivšeg državnog funkcionera Svetozara Marovića koji je utočište našao u Srbiji i kojeg ne izručuje Podgorici i pored više zvaničnih zahtjeva.

• Marovići sve dalje od presuđenih zatvorskih kazni
• Za Srbiju Božović ambasador, za Crnu Goru bez diplomatske funkcije

Ne zna se hoće li se Krivokapić zvanično sresti sa velikodostojnicima Srpske pravoslavne crkve (SPC) s obzirom da je nepotpisivanje Temeljnog ugovora sa tom crkvom jedan je od najčešće isticanih problema na relaciji Podgorica - Beograd.

“Ne mislim da je realno očekivati neki suštinski napredak u pogledu rešavanja brojnih pitanja između dve države. Ne možemo očekivati ni fokusiranje na njih budući da u Crnoj Gori imamo jednu nestabilnu političku situaciju sa nestabinom Vladom”, kaže Đukanović.

On smatra da će Beograd sačekati da vidi kako će se situacija sa Vladom okončati – ili novom (rekonstruisanom) Vladom ili novim izborima, te da će nakon toga razmišljati o rešavanju otvorenih problema u odnosima sa crnogorskim vlastima.

Pročitajte i ovo: Šestoro poslanika iz Crne Gore prošlo 'specijalan tretman' na granici sa Srbijom

Crnogorska Vlada i srpska podrška

Krivokapić ima problem u Crnoj Gori upravo sa dijelom parlamentarne većine koja je u bliskim odnosima sa srpskim vlastima u Beogradu.

Prosrpski DF je najjači činilac aktuelne koalicione vlasti u Crnoj Gori, koja je izabrala Vladu Zdravka Krivokapića 4. decembra 2020. uz podršku koalicionih partnera iz Demokrata i građanskog pokreta URA, lidera Dritana Abazovića.

Pročitajte i ovo: Crna Gora: Rekonstrukcija Vlade 'mrtva', DF predlaže izbor nove

No, ubrzo nakon glasanja za Krivokapićevu Vladu, DF je postao njen najveći kritičar, prije svega jer u njoj nema njihovih predstavnika. Vlada je, naime, formirana kao ekspertska, bez političara izuzev potpredsjednika Vlade Abazovića. Kako zahtjevi za ulazak DF u Vladu nijesu urodili plodom, taj savez je 1. novembra saopštio da je razgovor o rekonstrukciji Krivokapićeve Vlade mrtav.

Vlasti u Beogradu imaju dobre odnose sa liderima prosprskog Demokratskog fronta, prije svih sa Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ih otvoreno podržava, ne samo čestim susretima već i političkim izjavama.

Međunarodna zajednica izrazila je takođe rezerve povodom ulaska u Vladu Demokratskog fronta.

Zeković ocjenjuje da bilateralna pitanja koja opterećuju odnose Srbije i Crne Gore neće biti u fokusu već konsolidacija političke većine i nestabilnih političkih prilika u Crnoj Gori:

„Gdje će sa jedne strane Krivokapić zajedno sa Beogradom tražiti rješenje za politički opstanak njegove Vlade a sa druge strane će i sam morati da pristane na određene ustupke srpskom rukovodstvu i tvorcima projekta „srpskog sveta".

Pročitajte i ovo: ‘Srpski svet’ koncept koji region čini nervoznim

Po njemu glavna ekspozitura „srpskog sveta „ u Crnoj Gori je SPC koja se u zvaničnim politikama Vlade već tretira kao poluzvanična državna crkva i vodeća vjerska zajednica.

„Tu su i određene političke strukture koje direktno kontroliše Beograd i Rusija“, dodaje.

Zeković smatra da je Krivokapić osoba kojoj nije strano da mijenja političke stavove i mišljenja pa očekuje da će u Beogradu popustiti pred zahtjevima vlasti i srpske crkve.

„Premijer nije političar koji je dosljedan i koji se drži zacrtanih ciljeva vlade kao reformske, demokratske nego smo vidjeli da radi sve suprotno tome“, ističe.

Ivica Dačić o ključnim pitanjima Srbije i Crne Gore

Predsjednik Skupštine Srbije, Ivica Dačić kazao je da je posjeta premijera Zdravka Krivokapića Srbiji veoma značajna poslije promjene vlasti u Crnoj Gori i raznih disonantnih tonova i nesnalaženja, kako kaže, te parlamentarne većine.

Dačić je na TV Hepi kazao da pitanje ambasadora Srbije u Crnoj Gori treba da se riješi

“Smiješno je… Prošlo je već godinu od kada je nova vlast u Crnoj Gori, to pitanje mora hitno da se riješi. Mislim da će ova posjeta biti iskorišćena za tako nešto”, zaključio je Dačić.

Pročitajte i ovo: Ambasador Srbije proglašen personom non grata u Crnoj Gori, Srbija odgovorila recipročno

Crna Gora je u novembru prošle godine proglasila Vladimira Božovića, ambasodora Srbije za nepoželjnu ličnost, uz obrazloženje da se „kontinuirano miješao u unutrašnje stvari Crne Gore".

Vlast u Beogradu je prvobitno najavljivala da će odgovoriti recipročnim mjerama, odnosno da će crnogorskog ambasadora Tarzana Miloševića proglasiti nepoželjnim, ali je potom odustala od toga.

Pitanje izručenja Svetozara Marovića

Predsjednik i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević je 29. oktobra tokom premijerskog sata, rekao Krivokapiću da bi izručenje Marovića trebalo da bude ključna tema njegove posjete Srbiji i razgovora sa premijerkom Anom Brnabić i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. I da bi to bio najkonkretniji doprinos Vlade borbi protiv korupcije.

Konjević je podsjetio da je prije 10 tak mjeseci Krivokapićeva Vlada već postojeći zahtjev za izručenjem Marovića osnažila slanjem zamolnice. Na nju do danas iz Beograda nije odgovoreno. Krivokapić je odgovorio da se on ne bavi trgovinom, te da je Vlada blagovremeno uputila sve što je bilo do nje za Marovićevo izručenje.

• Vlada Crne Gore: Obnovljen zahtjev Srbiji za izručenjem Svetozara Marovića

Svetozar Marović je 2017. godine sa Specijalnim tužilaštvom potpisao dva sporazuma o priznanju krivice, za organizovanje kriminalne grupe, koji ga je obavezivao na kaznu zatvora od 50 mjeseci, da državi plati odštetu od 1,1 milion eura i 100.000 eura u humanitarne svrhe.

Od tada je nedostupan crnogorskim organima gonjenja, a njegovi advokati godinama tvrde da se u Srbiji liječi od depresije.

Krivokapić u Beogradu neće potpisati Temeljni ugovor sa SPC

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je 29. oktobra kazao je da Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) neće biti potpisan tokom njegove zvanične posjete Beogradu i dodao da taj dokument treba da bude potpisan u Crnoj Gori.

Pročitajte i ovo: Ugovor između SPC i Crne Gore i dalje je tajan

„Ne postoji mogućnost da se potpiše Temeljni ugovor sada u Beogradu“, rekao je Krivokapić i dodao da je predlog Ugovora poslat Svetom sinodu SPC koji ga još nije razmatrao.

"Onoga trenutka kada to oni razmotre, usaglase, mi imamo obavezu da povratno reagujemo, a nakon toga će se dogovoriti datum potpisivanja", rekao je Krivokapić i dodao da je on spreman da ga potpiše čim se steknu svi preduslovi.

Dragan Đukanović iz Centra za spoljnu politiku iz Beograda kaže da i pitanje potpisivanja Temeljnog ugovora zavisi od unutarpolitičke dinamike u Crnoj Gori:

“Tu ne možemo davati neku jasniju predikciju da li bi bi ugovor mogao da bude uskoro potpisan ali mislim da i to pitanje zavisi od toga kako će se odvijati političke prilike u Crnoj Gori kada su u pitanju ključni nosioci vlasti.“

Temeljnim ugovorom država sa vjerskom zajednicom precizira njen pravni i imovinski status, a potpisivanje ovog ugovora između Crne Gore i SPC je otvoreno u vrijeme bivše vlasti Demokratske partije socijalista. Krivokapićeva Vlada, iako bliska SPC, još nije okončala taj proces.