Jestivo samoniklo bilje je jedan od razloga slave mediteranske kuhinje širom svijeta. Trend zdrave ishrane doprinio je da divlje kuke i šparoge, koje su gotovo zaboravljene, postanu skupa delicija. Štaviše, riječ je o bilju bogatih nutritivnih vrijednosti.
Samoniklo bilje Zajo Milović bere po Grblju i proda za tili čas na budvanskoj pjaci.
"Divlja šparoga (asparagus) raste iz bodljikavog žbuna, rano s proljeća, jer joj treba puno vlage. Kuke rastu iz koštrike, a botaničari ih zovu bljušt. One su manje kvalitetne, ali na ovom prostoru su tražene jer ih ima više nego šparoga. Kuka je jestiva sve dok joj ne procvjeta vrh. To su vrlo hranljive biljke. U divljim šparogama, o njima govorim jer postoje i pitome – one sijane, u divljim šparogama ima puno sokova koji čiste ljudski organizam. Pogotovo su dobre za bubrege i mokraćne kanale", kaže Milović.
I biologija je potvrdila da su kuke i šparoge niskokalorične, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima. Zato se profesorica Ljiljana Krgović zalaže da budu neizostavni dio proljećne trpeze, kada nutricionisti preporučuju temeljno čišćenje organizma.
"Ove biljke su nekada bile na siromašnim trpezama. Ali je njihov kvalitet i nutritivna vrijednost takva da su danas jako tražene. Jer, sve više osjećamo potrebu za hranom koja je tu oko nas i koja ima takvo bogatstvo potrebnih sastojaka za čovjeka", konstatuje Krgović.
Danas nam je svakovrsna hrana dostupna svuda i uvijek. Voće i povrće je izgubilo sezonalnost, možemo ga jesti tokom cijele godine. Ali, sve je više hemijski tretirane hrane koja polako gubi svoju nutritivnost i ljekovitost, upozorava Krgović.
On preporučuje da u ishrani poštujemo dva temeljna pravila – jesti u skladu sa godišnjim dobima i jesti hranu podnelja u kojem živimo.
"Za čovjeka je najzdravija hrana koja je uzgajana lokalno i sezonski. Zato nam priroda ne nudi paradajz u februaru jer je to tropska biljka i treba joj puno sunca. Nekada su to ljudi znali i usklađivali su ishranu prema onome što je raslo oko njih u određeno doba godine", ukazuje Krgović.
Divlje šparoge
Ali, kako se hraniti zdravo ako je sve manje zdrave hrane – pita se Budvanka Milica Radović, koja se sjeća da je i oko njene kuće u centru grada nekada bilo šparoga.
"Sad tu šparoga nema jer je sve u Budvi i okolini izbetonirano, a i sve je zagađeno pesticidima. Nemam ni povjerenja u one što ih prodaju, jer na pjaci nema nikakve garancije đe su kuke i šparoge ubrane, a ni ostala hrana", riječi su Milice Radović.
Za prosječnog mještanina kuke i šparoge su i skupe jer je potražnja velika, ponuda mala, a sezona branja kratka, objašnjava prodavac Zajo Milović.
"U Hrvatskoj, u Dalmaciji ili Sloveniji kilo divljih šparoga je između 30 i 35 eura. Kod nas nije ni 10. Tu kod mene u Lastvi su Italijani koji grade podmorski kabal, oni znaju što su šparoge, i obrali su dosta terena tamo đe ja inače idem", ističe Milović.
Znaju Italijani: kuke i šparoge su gastronomska delicija Mediterana. Pripremaju se na svakojake načine – barene, pržene, zapečene; s jajima, kuvanom krtolom, bijelim lukom. Najzdravije su na salatu, jer bilje tako zadržavaju najviše hranljivih svojstava, preporučuje naš sagovornik.
"Onako sirove, pomiješate s nekom drugom salatom, i dobro začinite maslinovim uljem", preporučuje naš sagovornik.
Njihov ukus će vas podsjetiti zašto je mediteranska kuhinja uvrštena na listu svjetske nematerijalne baštine.