Zvanični odnosi Crne Gore i Rusije nikad u istoriji nijesu bili na tako niskom nivou kao danas kada je na sceni gotovo potpuni prekid svake bilateralne komunikacije na relaciji Podgorica – Moskva.
Može li se očekivati otopljavanje?
U Vladi kažu da će naredni izbori biti pravi test za to, a u građanskoj opoziciji da odnose sa Rusijom treba popravljati, ali uz određeni oprez i distancu.
Zaokret crnogorske vlasti ka Zapadu i odluka da državu vodi ka članstvu u NATO, čini se da su najviše naljutili zvaničnike u Kremlju pa je 2017. godina, naročito do trenutka kada je Crna Gora u junu i zvanično postala 29. članica NATO-a, protekla u objavljivanju vrlo čestih i oštro sročenih protesta iz sjedišta ruske Vlade, koje je najčešće saopštavala portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Posebno će ostati upamćeni pozivi ruskim građanima da više ne putuju u Crnu Goru jer tamo vlada opšta antiruska histerija kojom rukovodi vlast u Podgorici a koju su u Kremlju optuživali za antiruski stav i politiku.
Da će odnosi Crne Gore i Rusije brzo ući u vrlo hladnu fazu analitičari su naslućivali još 2014. godine kada se Crna Gora, slijedeći politiku Evropske unije, pridružila sankcijama koje je zvanični Brisel uveo Rusiji.
No, vrhunac nategnutosti na relaciji Moskva – Podgorica dogodio se nakon hapšenja optuženih za pokušaj nasilne smjene vlasti u Crnoj Gori na izborima u oktobru prošle godine čiji su organizatori, prema optužnici crnogorskog Specijalnog tužilaštva bili dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Aleksandar Popov, kojima se pred Višim sudom u Podgorici sudi u odsustvu.
Prvi test za moguće otopljavanja odnosa Crne Gore i Rusije biće prvi naredni izbori u Crnoj Gori, odnosno predsjednički koji bi trebalo da budu održani na proljeće naredne godine.
Na to je nedavno tokom gostovanja u programu Televizije Crne Gore kazao šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović.
"Postoji jedna osnova za bolje odnose u budućnosti, da li će se to brzo dešavati to je pitanje. Kao što vidite, Rusija je veoma zainteresovana za izborno pitanje u mnogim evropskim i drugim zemljama i na razne načine se u te izbore i miješa. Vrlo brzo ćemo vidjeti šta će biti kod nas i da li će biti takvog miješanja kao u oktobru (2016.). Od svega toga zavisiće i popravljanje političkih odnosa", saopštio je Darmanović i dodao da nema ni razloga, ni motiva da Crna Gora ima "zategnute" odnose sa tako moćnom državom.
Darmanović: Rusiju mnogo interesuje izborno pitanje
Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori ne očekuje da će se u skorije vrijeme bilateralni odnosi Rusije i Crne Gore pomjeriti sa tačke u kojoj su trenutno.
Radulović ne očekuje da će se Rusija umiješati u naredne, predsjedničke izbore u Crnoj Gori, barem ne na način kako je to uradila na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.
"Ako Rusija i ostavi Crnu Goru na miru, to neće biti zbog toga što je Rusija u međuvremenu značajno promijenila svoje stavove. To će biti zato što bi to uplitanje sada bilo mnogo vidljivije nego što je bilo ranije, odnosno biće bolje kontrolisano, na više nivoa od finansijskog, političkog, sigurnosnog. Mislim da će sve službe Crne Gore, ali i međunarodnih struktura, biti usmjerene ka kontrolisanju tog eventualnog uticaja. Mislim da će Rusija u narednom periodu smanjiti taj intezitet miješanja", ocjenjuje Radulović.
U Demokratskom frontu kažu da je za zamrzavanje odnosa sa Moskvom odgovorna Crna Gora koja je, kako poručuje Strahinja Bulajić, izdala Rusiju.
"U više od 300 godina postojanja diplomatskih odnosa Rusije i Crne Gore, ti odnosi nikada nijesu bili na nižem nivou kao danas. Crna Gora je izdala Rusiju, izdala je sva obećanja koja je ova vlast godinama unazad obećavala i sve je to dovelo do neke tačke zamrzavanja, da tako kažem", riječi su Bulajića.
"Vlast se kocka"
Istovremeno, u ostatku opozicije zalažu se za poboljšanje odnosa sa Rusijom, ali uz određeni oprez i distancu.
"Crna Gora ne treba da traži ni majku na Istoku, ni maćehu, ni staratelja na Zapadu. Ne treba da vuče druge zemlje za rukave, ona treba da zasuče svoje rukave", kaže Momir Koprivica iz Demokratske Crne Gore.
Miodrag Lekić iz DEMOS-a smatra da će od glavnih igrača na svjetskoj sceni, Rusije i Sjedinjenih Država zavisiti kako će se razriješiti kriza u odnosima Moskve i Podgorice.
Lekić smatra da se vlast u Crnoj Gori kockala u igri u kojoj može da prođe kao kolateralna šteta.
"U takozvanim krizama i sukobima velikih sila, ne treba uskakati i prednjačiti, vršiti propagandu, jer u logici velikih sila je da se oni jednog dana resetuju ili da normalizuju odnose i mi sad ostajemo sa posljedicama. Mislim da se radi o jednim potezima koji su ionako kao što nam je ekonomija kockarska, tako i spoljna politika postaje kockarska", navodi Lekić.
Lider Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić kaže da Crna Gora i u budućnosti treba da slijedi politiku Evropske unije prema Rusiji.
"Rusija je važan činilac na međunarodnoj sceni i Crna Gora, koristeći svoju tradiciju odnosa, može držati te odnose, ne uvijek toplim, ali svakako principijelnim, na principu ravnopravnosti", ističe Krivokapić.