Delija: Trpjeli smo i fizičke napade zbog sprječavanja dječijih brakova

Na Dan žena Radio Slobodna Evropa (RSE) donosi priču o Romkinji, koja je pobijedila predrasude i diskriminaciju unutar svoje ali i šire zajednice i ličnim primjerom ukazala na put kojim bi i druge djevojke iz romske populacije trebalo da idu kroz život.

To je Fana Delija, izvršna direktorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative (CRI) iz Nikšića, koja za RSE priča o svom putu od diskriminisane djevojčice do jedne od najuticajnijih Romkinja u Crnoj Gori.

Kao djevojčica ona se suočavala sa jezičkom barijerom. Kaže da se tokom odrastanja uvijek plašila kako će izgovoriti nešto na jeziku većinske populacije.

Takođe, njeno djetinjstvo obilježilo je siromaštvo.

Djecu prisiljavaju na brakove

Fana Delija potiče iz 12-očlane porodice i njenim roditeljima nije bilo lako da obezbijede najosnovnije stvari za svoje potomstvo.

Kada je pošla u školu, kao Romkinja suočila se sa raširenom diskriminacijom.

"Nešto što me muči i dan danas jeste uspomena na to vrijeme kada sam u školi doživjela da budem odbačena. Druga djeca jednostavno nijesu željela ni ruku da mi pruže samo zato što je moja ruka tamnije puti. To me dovelo do toga da sam počela da mrzim boju moje kože i bila sam ljuta na moju mamu i govorila joj kako to da ja ne ličim na nju koja je bijele puti , nego na svog oca. To je trajalo sve dok ja nijesam shvatila da boja moje kože nije ništa loše nego zapravo bogatstvo jer na svijetu postoje različiti ljudi", priča.

Završila je osnovnu i srednju školu a onda je morala da prekine školovanje. Posvetila se aktivizmu i borbi za prava zajednice kojoj pripada.

Kasnije postaje jedna od najistaknutijih predstavnika Roma u Crnoj Gori za šta je dobila i brojna priznanja i nagrade. Sa ponosom ističe da je CRI dobitnik nagrade "Ana Lind" koju dodjeljuje Švedska.

Uz aktivizam, u jednom trenutku vraća se obrazovanju, upisuje studije i završava Pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

"Zanimljivo je da sam ja kada se vratim u period osnovne škole gdje sam doživjela diskriminaciju i odbacivanje od djece iz većinske populacije, a onda sam doživjela da mi najveću pomoć i podršku da upišem studije daju neki dobri ljudi iz te iste populacije. Zahvaljujući njima i svom zalaganju ja sam danas diplomirani pedagog. To me ispunjava zadovoljstvom jer ukazuje na to da se otvaraju vrata za uspješniju integraciju Roma i Egipćana u crnogorsko društvo", ističe.

U svom poslu Fana Delija važi za nepokolebljivu i hrabru osobu a ona i njen tim u Centru za romske inicijative su svih godina od kada ta nevladina organizacija postoji prolazili kroz razne izazove.

Ističe da je naročito rizično boriti se protiv dječjih ugovorenih brakova u okviru romske populacije.

"Na samom početku našeg rada u sprečavanju ugovorenih brakova imali smo i fizičke napade na nas, razne prijetnje koje su nekada na žalost dolazile i od romskih lidera koji smatraju da su takvi brakovi dio romske tradicije, sa čim se ja nikako ne slažem. Jedna moja koleginica, takođe romska aktivistkinja bila je kamenovana u svojoj porodici kada smo mi pokrenuli priču o dječjim ugovorenim brakovima. Moj brat je bio napadnut i u tom napadu povrijeđen samo zato što je svjedočio da jedna djevojčica kojoj se spremao ugovoreni brak ne dolazi na nastavu. Nijesmo samo mi na udaru kao aktivistkinje, nego su u riziku i članovi naših porodica", navodi ona.

Fana Delija kaže da su romske nevladine organizacije i crnogorske institucije od 2014. godine do kraja prošle, spriječile sklapanje 62 ugovorena braka, gdje su za udaju spremane djevojčice između 13 i 16 godina.

Nijesu se stvari samo na tom planu promijenile na bolje, kaže ona i navodi podatak da su u državnoj administraciji trenutno zaposlene dvije Romkinje.

Ključ je u obrazovanju djevojaka iz romske i egipćanske populacije, kaže Fana Delija te ističe da za ono što je postigla u životu prije svega želi da zahvali majki koja joj je bila najveća podrška u namjeri da se školuje kao i ocu koji je često prkosio uvriježenim stavovima unutar romske populacije da su ženska djeca podređena, da ne treba da imaju pravo na sopstvenu volju i mišljenje, i da njihovim životom treba da upravljaju muški članovi familije.

Romkinje u Crnoj Gori su sve osnaženije da se izbore za svoja prava, poručuje Fana Delija.

"Ako danas imamo Romkinje koje sve više prijavljuju nasilje u porodici, to je veliki pomak. Pomak je i što sve više djevojčica pohađaju osnovnu i srednju školu i fakultet. Sve su to indikatori poboljšanja položaja unutar romske i egipćanske populacije", zaključuje Delija.