Utisak je da je u prvoj sedmici mandata crnogorski predsjednik Jakov Milatović pokušavao da udovolji svim stranama, smatra direktorka Centra za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić.
Milatović je inaugurisan 20. maja, nakon što je na predsjedničkim izborima pobijedio Mila Đukanovića, koji je tri decenije pokrivao najvažnije funkcije u Crnoj Gori.
Nekoliko početnih Milatovićevih poteza na novoj funkciji izazvali su kritiku dijela političke javnosti.
Naime, Milatović je rekao da neće napustiti pokret Evropa sad, u kojem je potpredsjednik, uz obećanje da neće učestvovati u aktuelnoj izbornoj kampanji za parlamentarne izbore koji se održavaju 11. juna.
Nije potpisao ni zakone koje je donijela parlamentarna većina prevođena proruskim Demokratskim frontom (DF) a koja ga je podržala na izborima.
Istovremeno, otvorio je vrata za dijalog o mijenjanju državnih simbola, što je inicijativa upravo DF-a.
Popović Kalezić ocijenila je Radio Slobodna Evropa (RSE) da on želi da se pozicionira kao "predsjednik svih građana", što je, ističe ona, omiljena rečenica svih crnogorskih lidera.
Popović Kalezić: Milatović kao predsjednik svih građana
"Ta rečenica se često izgovara upravo u momentu izbora i kada treba pokupiti određene političke poene, kada vam trebaju benefiti od svih, pa i onih krajnje desničarskih, da ne kažem radikalnih struja", navodi Popović Kalezić.
Ostavka u Evropi sad kao uslov
U susret sastanku koji je Milatović 29. maja održao sa predstavnicima izbornih lista, stigle su prve reakcije zbog njegovog odbijanja da napusti jednu od čelnih pozicija u Evropi sad.
Naime, više nosilaca izbornih lista, iz vlasti i iz opozicije, odbilo je njegov poziv za sastanak, uslovljavajući ga i podnošenjem ostavke u pokretu.
Vodeća stranka parlamentarne većine, DF, pozvao ga je da podnese ostavku, podsjećajući ga da je na mjesto predsjednika izabran zahvaljujući i glasovima njihovih birača.
Osim poziva za napuštanje partijske funkcije, nosilac izborne liste DF-a Milan Knežević pozvao je Milatovića i da "obeća da neće slušati ambasade i da će mu Ustav i zakoni Crne Gore biti osnovno mjerilo" tokom predsjedničkog mandata.
I nosilac liste opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Nikola Đurašković ga je pozvao da kao predsjednik "koji je dužan predstavljati sve građane odbaci stranačku knjižicu".
Njih dvojica nisu prisustvovali sastanku. Nosilac izborne liste Preokret Srđan Perić je nakon sastanka saopštio da je pozvao Milatovića da "potpuno rastereti" svoj angažman u Evropi sad.
Pročitajte i ovo: Učesnici izbora na sastanku sa predsjednikom Crne GoreMilatović je ranije odbio da napusti pokret, ali je poručio da neće učestvovati u njihovoj izbornoj kampanji.
"Da li će on napustiti partijsku poziciju ili ne, prilično je irelevantno. To kažem jer vrlo jasno se zna kojoj partiji pripada", kazala je Popović Kalezić, ocjenjujući sastanak uoči izbora "apsolutno nepotrebnim".
Ne postoji zakonska ili ustavna obaveza predsjednika države da napusti partiju po stupanju na ovu državnu funkciju.
Povlačenje Zakona, krivi Đukanovića
Milatović je, takođe, odlučio da ne potpisuje zakone koje je Skupština donosila nakon što je sredinom marta raspuštena ukazom njegovog prethodnika, predsjednika Mila Đukanovića.
Predsjednik države ima ustavnu obavezu da proglasi zakon u roku od sedam dana ili ga vrati Skupštini na ponovno odlučivanje.
Pravdajući odluku time da su prošli ustavni rokovi za potpisivanje zakona, Milatović je kazao i da je Đukanović "pokazao neodgovoran odnos prema Ustavu i Skupštini" time što nije proglašavao akte koje su donosili crnogorski poslanici.
Milatović i Đukanović na inaguruaciji u Skupštini Crne Gore, 20. maj
Reagujući na navode Milatovića, savjetnica njegovog prethodnika Nataša Pešić kazala je da je jasno da ne postoji ustavni ni zakonski osnov za potpisivanje zakona koje je izglasala raspuštena Skupština.
"Zato ih predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije ni potpisao", kazala je ona, dodajući da novog predsjednika neko treba da “poduči prvim lekcijama elementarne pravne pismenosti".
I Popović Kalezić ocijenila je odluku Milatović kao ispravnu.
"Ti zakoni su sporni prije svega u dijelu isteka rokova, bilo subjektivnih bilo objektivnih. Dobro je što ih nije potpisao. Oni ne smiju proizvoditi pravno dejstvo, dok ne prođu još jednom kroz proceduru novog saziva parlamenta", ističe Popović Kalezić.
Nakon što su zakoni ostali nepotpisani od strane oba predsjednika, o njihovoj sudbini odlučiće nova parlamentarna većina, koja će se formirati nakon izbora.
Među njima je Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, kojim parlamentarna većina predvođena proruskim DF-om predsjedniku države oduzima pravo da predlaže guvernera Centralne banke Crne Gore.
Pročitajte i ovo: Predsjedniku Crne Gore oduzeto pravo da predlaže guvernera Centralne bankeNa verifikaciju predsjednika čekaju i neki sporazumi iz Berlinskog procesa, koji treba da olakšaju funkcionisanje građanima država regiona, poput putovanja, traženja posla...
Mijenjanje državnih simbola
Sa druge strane, određenje Milatovića prema inicijativi poslanice DF-a Jelene Božović, koja je zatražila preispitivanje državnih simbola, naišlo je na kritike iz suprotnog političkog tabora, iz opozicije.
Naime, poslanica je kazala da je na putu ka pomirenju neophodno preispitati državne simbole, himnu i zastavu.
"O tim pitanjima je, promjenom Ustava, potrebno postići konsenzus i vratiti slobodarsku trobojku kao vjekovni simbol Crne Gore", rekla je Božović.
Dio prosrpskih političkih stranaka ne priznaje državne simbole koji su usvojeni i potvrđeni Ustavom nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore 2006.
Oni godinama traže uvođenje trobojke kao narodne zastave a nerijetko sjede tokom intoniranja himne.
Tokom proslave Dana nezavisnosti 21. maja ove godine, u više opština pod kontrolom DF-a, poput Budve i Nikšića, nisu bile istaknute državne zastave.
Predsjednik Milatović je, povodom zahtjeva Božović, poručio da "oko ključnih stvari treba uvijek insistirati na širokom konsenzusu".
"Moj odnos prema državnim simbolima je jasan, oko njih treba da se okupljamo. Ali kao predsjednik svih građana, odgovorno ću se odnijeti prema svakoj demokratskoj inicijativi, uključujući i tu", riječi su Milatovića.
Pristalice Milatovića nakon pobjede na predsjedničkim izborima, 2. april
Ovu izjavu opozicija je ocijenila kao opasnu i nepromišljenu.
Tako je Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata ocijenio da je Milatovića neophodno dobronamjerno upozoriti da, kako je rekao, nema igranja sa državnim simbolima Crne Gore
"Ovo nije prvi gest kojim Milatović iskazuje svoje saglasje sa retrogradnim idejama partije i poslanice koja odnos prema državi demonstrira neustajanjem na himnu", ističe Zirojević.
Popović Kalezić smatra da ovakve inicijative "mogu izazvati isključivo nove podjele".
"To nas opet vraća u dublje podjele i ono iz čega smo u datom trenutku izašli, iskoračili. Državni simboli su nešto što je uveliko ustanovljeno, ne bi smjelo biti upitno", dodaje Popović Kalezić.
Ustav Crne Gore propisuje da Crna Gora ima grb, zastavu i himnu, a za izmjene najvišeg pravnog akta u dijelu izmjena simbola, neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu.
Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je "Oj, svijetla majska zoro".
Posjeta Briselu
Milatović će 30. maja boraviti u prvoj zvaničnoj posjeti u svojstvu predsjednika.
Kao prva adresa odabran je Brisel, gdje će se sastati sa zvaničnicima EU i NATO-a.
Srbija će, kako je najavio, biti prva zemlja regiona koju će posjetiti.
Pročitajte i ovo: EU očekuje od Crne Gore da se fokusira na ključne refome