Crnogorska skupština nastavila je da kontrira odlukama sudova koji su od nje tražili da ispravi svoje odluke i u Savjet Javnog medijskog servisa vrati Gorana Đurovića i Nikolu Vukčevića, pa su u četvrtak na mjesto Vukčevića poslanici vladajuće većine izabrali Ivana Jovetića, profesora privatnog univerziteta Donja Gorica, čiji je jedan od osnivača bivši premijer i lider vladajuće partije Milo Đukanović.
Da su dešavanja u vezi sa smjenama članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) otišle predaleko, čak je utvrdio i Đukanoviću blizak, ugledni pravni ekspert Blagota Mitrić, koji je odbijanje parlamenta da sprovede odluke suda nazvao sunovatom prava u Crnoj Gori.
"Bez obzira kakva je odluka Osnovnoga suda, je li zakonita ili nije, niko nije mogao da poništi njenu sadržinu, silu odluke jednoga suda, niko, pa čak ni Skupština Crne Gore, osim određeni sudski organi", rekao je Mitrić.
Bila je to izričita ocjena jednog od najvećih pravnih eksperata u Crnoj Gori, bivšeg predsjednika Ustavnog suda, profesora Blagote Mitrića, na to što se zakonodavna vlast u Crnoj Gori oglušila o odluke Osnovnog suda i na sjednici parlamenta u četvrtak izabrala Ivana Jovetića za člana Savjeta Javnog medijskog servisa na mjesto Nikole Vukčevića, čiji je privremeni povratak na tu funkciju naložio sud.
Da je đavo odnio šalu, profesor Mitrić je najbolje ilustrovao posluživši se starom latinskom izrekom.
"Sunovrat prava - sunovrat države. To je za mene bio jedan mali sunovrat prava. Najveći je problem u tome što se ovakvim radnjama, ovakvim potezima najviših državnih organa, ruši jedan od fundamentalnih principa, koji važi u svakoj demokratskoj, iole civilizovanoj državi, a koji se zove vladavina prava", pojasnio je Mitrić.
Lider vladajućeg DPS-a Milo Đukanović, komentarišući dešavanja u Skupštini Crne Gore, rekao je kako nije na njemu da sudi ko je u pravu.
"Ovo je pravno, a ne političko pitanje. Trebalo bi pustiti nadležne da odrade taj posao, a mi da budemo strpljivi. Parlament, nezavisno od odluka Agencije za sprečavanje korupcije, u svakom trenutku može, ne samo da smijeni člana Savjeta RTCG-a, već i predsjednika Vlade. Ako je parlament donio određenu odluku, valjda on stoji iza te odluke", poručio je Đukanović dokazujući da je pravo parlamenta da smjenjuje sljedećom komparacijom:
„Da li imamo podjelu vlasti ukoliko Osnovni sud može da poništava političke odluke parlamenta. Kuda to ide, ako Parlament ima ustavnu nadležnost da u svakom trenutku smijeni predsjednika Vlade, možemo li sjutra očekivati odluku nekog Osnovnog suda da ga vrati na posao? Da li je to poštovanje sistemske podjele vlasti?“, rekao je Đukanović.
I u samom najvišem zakodavnom domu u četvrtak se povela žestoka rasprava oko toga da li parlament svojim neprihvatanjem da primjenjuje odluke osnovnih sudova, zapravo ruši pravni poredak u Crnoj Gori.
Opozicioni poslanici oštro su osudili vladajuću Demokratsku partiju socijalista (DPS) tvrdeći da ona stoji iza smjena u Savjetu RTCG.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović bavio se i finansijskim konsekvencama aktuelne pravno-političke kolizije.
"Ko će da snosi konsekvence što se odluka suda ne poštuje? Ko će da plaća po žalbama iz budžeta raznorazne žalbe i novi haos koji ćemo imati ništenjem odluka ovog parlamenta od strane suda, jer je sudska ta koja je zadnja", riječi su Damjanovića.
No, Marta Šćepanović poslanica vladajućeg DPS-a, imala je lakonska zapažanja.
"Odluke nenadležnih sudova i buka zainteresovanih medija i pojedinaca pokušavaju stvoriti pogrešan utisak u javnosti kako Skupština i njeni poslanici ne rade u skladu sa zakonima ove države. Skupština će raditi u skladu sa Ustavom datim ovlašćenjima i neće podlijegati medijskoj hajci, niti pritiscima koje kreiraju interesne grupe", navela je Šćepanović.
Advokata i političkog analitičara Sergeja Sekulovića Radio Slobodna Evropa je upitao koliko je apsurdna situacija da zakonodavna vlast ne sprovodi odluke sudova, arbitrirajući koji je zapravo sud za nju jedino nadležan, te da li je indikativno što se vrh pravosuđa ovim povodom nikako ne oglašava, već uporno ćuti.
"Nakon svega što se juče dogodilo nesporno je ostao jedan gorak ukus. Poruka koja je juče poslata jeste da konstatacija koja stoji u strategiji Evropske unije o zarobljenosti države, ima svoje utemeljenje. Umjesto podjele vlasti, dobili smo neki vid svemoćnog parlamenta Robespjerovskog tipa. Drugim riječima, jučerašnje ponašanje poslanika bi zaista ovog puta mogli definisati diktaturom parlamenta (kovanica koju je prvi upotrijebio Milo Đukanović u vremenu sukoba sa nekadašnjim šefom parlamenta Rankom Krivokapićem, prim. nov.). Što se tiče drugog pitanja, zaista bi bilo dobro, da ne kažem nužno, da se o svemu oglasi i predsjednica Vrhovnog suda i Udruženje sudija. Glas tog dijela vlasti bi svakako trebalo da čujemo, jer mislim da je vrijeme zrelo", ističe Sekulović.
Može li se ponašanje crnogorske vlasti tumačiti kao bacanje rukavice u lice Briselu, koji je i preko komesara Johanesa Hana i šefa delegacije EU u Podgorici Aiva Orava, upozorio da se odluke crnogorskog sudstva moraju poštovati?
Može li sve to da diskredituje proces evropskih integracija Crne Gore i to u trenutku kada ulazi u delikatniju fazu, nakon prezentacije nove evropske Strategije za Zapadni Balkan?
"Svakako da to jeste šamar, da tako kažem, evropskim zvaničnicima, koji su bili precizni i jasni u svojim stavovima. Dakle, ovo nesporno negativno utiče na naš integrativni put, a kolike će biti stvarne posljedice ostaje da se vidi. Očigledno je da se odmjerava odlučnost druge strane, u konkretnom slučaju Brisela, i da se evropski partneri nalaze pred izazovom – da li da na ovo odgovore onako kako treba ili će da žmure kao u mnogim slučajevima do sada", zaključuje Sergej Sekulović.
Smjene Nikole Vukčevića i Gorana Đurovića u Savjetu RTCG-a na osnovu odluke Agencije za sprječavanje korupcije o njihovom navodnom konfliktu interesa, koje su potom odbacili odnosno stopirali Upravni i dva osnovna suda, pod budnim okom su i domaće javnosti i značajnih međunarodnih faktora, kao što su EU, ambasada SAD-a, Reporteri bez granica, koji od početka dešavanja u Savjetu RTCG-a insistiraju na autonomnosti i nezavisnost te medijske kuće.
Vaš browser nepodržava HTML5
Protest: Nezavisni javni servis i tačka
Najuticajnije nevladine organizacije, stavove parlamenta da odluke zakonodavne vlasti sudovi ne mogu preispitivati, okarakterisale su kao skandalozne, smatrajući očiglednim da vladajuća partija, nezadovoljna promjenom uređivačke politike Javnog servisa, pokušava da promjenama članova Savjeta, Javni servis vrati pod partijsku kontrolu.