Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore – MONSTAT, nova potrošačka korpa koja je značajno smanjenja u odnosu na dosadašnju, proizvela je burne reakcije sindikata koji negoduju zbog činjenice da, umjesto da taj statistički spisak neophodnih proizvoda i usluga odražava povećanje životnog standarda u skladu sa 21. vijekom, zvanična statistika građane vraća na takozvanu "ratnu" potrošačku korpu iz devedesetih godina.
Nakon objavljivanja namjere MONSTAT-a da vrijednost dosadašnje potrošačke korpe značajno smanji, prvi su reagovali sindikati.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković, za RSE kaže da je potrošačka korpa, sa 800 eura koliko je danas za četvoročlanu porodicu, revidiranjem metodologije i uskraćivanjem tridesetak namirnica, rente za stanovanje i još nekih drugih nužnih troškova, svedena na svega 500 eura.
"MONSTAT smatra da u su u Crnoj Gori skoro svi riješili stambeno pitanje i da niko iz kućnog budžeta ne izdvaja novac za rentiranje stana", kaže Keković.
Opšte je poznata činjenica da je u Crnoj Gori veliki broj građana nije riješio stambeno pitanje, ali u MONSTAT-u tvrde drugačine.
Pomoćnik direktora MONSTAT-a, Vuk Čađenović, kaže da je "ovo urađeno jer po zadnjem popisu stanovništva koji je rađen 2011. godine, više od 90 posto građana je izjavilo da imaju sopstveni stan".
"Smatrali smo da je neophodno, ukoliko ogromna većina građana ne mora da plaća rentu za stan, tu stavku isključiti", rekao je Čađenović.
Povratak na "ratnu" potrošačku korpu
Duško Zarubica, generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata, ističe da je organizacija na čijem je čelu nezadovoljna nacrtom nove metodologije za određivanje potrošačke korpe jer nedostaju neke elementarne stvari.
"Nedostaju i troškovi higijene, potpuno je isključena mogućnost popravke automobila, odmori se i ne pominju...", nabraja Zarubica.
Vuk Čađenović iz MONSTAT-a navodi da je sve urađeno po preporuci Svjetske banke.
"Za razliku od prethodne korpe, izostavili smo određene usluge koje se, recimo, tiču održavanja ili kupovine automobila, odlaska na godišnji odmor u inostranstvo... Sve to je urađeno po preporuci eksperta Svjetske banke koji je aktivno učestvovao u kompletnom projektu", tvrdi Čađenović.
Međutim, prvi čovjek Saveza samostalnih sindikata postavlja pitanje – ko je taj koji može da se hrani sa dva eura dnevno.
"Ranijih 130 prehrambenih artikala, MONSTAT je sada sveo na 92. Kažu da će ih zamijeniti drugim, ali uopšte se ne pominje koji su ti drugi. Ako je za zadovoljavanje dnevnih potreba za hranom 2,08 eura, ja bih stvarno volio da vidim tog stručnjaka i specijalistu koji to može", riječi su Duška Zarubice.
Vuk Čađenović iz MONSTAT-a kaže da potrošačka korpa nije zakinuta ni finansijski, ni u kalorijama.
"Kalorijska vrijednost je ostala na istom nivou u odnosu na prethodnu potrošačku korpu. Novčana vrijednost je, takođe, zadržala isu cifru. Taj broj prehrambenih artikala smanjen sa 130 na 92, uopšte nije uticao na konačnu cijenu minimalne potrošačke korpe", rekao je Čađenović.
Oba sindikata zahtijevaju uključivanje u izradu metodologije budućeg izračunavanja potrošačke korpe, za šta je pomoćnik direktora MONSTAT-a Vuk Čađenović koji kaže da je, pošto se radi o nacrtu, moguće da će doći do određenih promjena jer će MONSTAT prihvatiti sve kritike i sugestije koje su metodološki utemeljene i koje će poštovati principe statistike.