Dok se građani suočavaju sa serijom poskupljenja a brojni zakoni čekaju na usvajanje u crnogorskom parlamentu, političari se bave temama koje nisu u interesu građana poput raspodjele funkcija, kaže građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Blokada crnogorskog parlamenta traje od sredine juna, kada su poslanici Demokratskog fronta, najbrojnije članice vladajuće koalicije, napustili skupštinske klupe, nezadovoljni zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici i razrješenjem ministra pravde Vladimira Leposavića koji je negirao genocid.

Od tada aktuelna vlast, koja ima 41 od 81 poslanika u Parlamentu, nema dovoljnu podršku za izglasavanje Vladinih zakona, koji uključuju i budžet. Rad parlamenta od maja bojkotuje i najveća opziciona Demokratska partija socijalista, što znači da u radu parlamenta ne učestvuje više od polovine poslanika.

Vlada odradila samo trećinu planiranog

Prema podacima nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje do novembra crnogorska Vlada utvrdila je predloge trećine, odnosno 32 odsto planiranih zakona, dok na usvajanje u parlamentu čeka čak 67 pravnih akata.

Između ostalih, Vlada još nije predložila zakon o budžetu. Na čekanju u parlamentu su tužilački zakoni, izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, o naknadama po osnovu rođenja troje ili više djece, zakon o penzijsko invalidskom osiguranju, zakon o radu...

„Što je ekonomska situacija lošija, što su problemi složeniji za rješavanje to više rastu populizam i demagogija. Naši političari su nesposobni da se suoče sa ozbiljnim problemima sa kojima se građani suočavaju. Na dnevni red stavljaju teme koje izazivaju uznemirenje građana, koje dijele i stvaraju raskol, što je bježanje od realnih problema koje ne umiju da riješe“, kaže Bajramspahić.

Na avgustovskim izborima smijenjena je trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista, a Vlada premijera Zdravka Krivokapića u decembru je izabrana podrškom tri koalicije predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Poskupljenja na svim frontovima

Za prvih deset mjeseci ove godine u Crnoj Gori je 14 puta povećavana cijena goriva, proizvodi su poskupili više od 3 odsto u odnosu na prethodni mjesec. Cijena ulja je viša za 40 odsto, a povrća za 13.

Kako je saopšteno iz Zavoda za statistiku (MONSTAT) najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena povrća, goriva, usluga smještaja, mlijeka, sira i jaja, voća, mesa.

„Poskupilo je ulje, prehrana je poskupila previše, domaći krompir, luk ...Sve je skuplje 30 posto u odnosu na prošlu godinu“, kaže penzionerka Marica Vučinić koju smo zatkeli na glavnoj podgoričkoj pijaci.

Milana Vuletić na pijaci prodaje voće i povrće koje proizvodi na imanju u Bjelopavlićima, u blizini Podgorice i kaže da često trpi kritike kupaca zbog cijena:

„Mnoge mušterije u posljednje vrijeme reaguju kao da smo mi krivi što cijene rastu i što je sve poskupilo. Mene niko ne pita koliki je meni sada trošak da dovezem robu do pijace jer sam ranije trošila po 20 eura iz Bjelopavlića do Podgorice i nazad a sada mi treba 30 eura“.

Pekari i mljekari čije su cijene zaštićene, tvrde da su na gubitku.

Naime, Vlada je u julu ove godine ograničila cijenu vekne bijelog hljeba od 500 grama na 50 centi po komadu. Kako je cijena brašna porasla kao i gorivo, povećani su troškovi proizvodnje hljeba i peciva.

• Vlada Crne Gore ograničava cijenu bijelog hljeba i dijeli ulje

Međutim, iako su iz pekare Uniprom najavili poskupljenje hleba, predsjednik Udruženja pekara “Tradicija” Svetozar Radonjić za Radio Slobodna Evropa kaže da oni neće od države tražiti povećanje cijene hljeba.

„To naša moralna obaveza prema najranjivijim potrošačima. Hljeb je indikator krize. U krizi pada potrošnja svih drugih proizvoda a raste potrošnja hljeba. Nama je potrošnja hljeba enromno porasla u protekle tri godine. Hljebom se čuva socijalni mir “, naveo je Radonjić.

Prema MONSTAT-u, u septembru je za osnovne životne namirnice za četvoročlanu porodicu neophodno bilo izdvojiti 665 eura, ili šest eura više nego u avgustu.

Prosječna penzija u Crnoj Gori u augustu je iznosila 290 eura, minimalna plata 250 a prosečna oko 530 eura.

Podaci sa kraja septembra pokazuju da je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo 54.000 nezaposlenih, što je oko 10 i po hiljada više nego u istom periodu prošle godine.

Nekome prosječna zarada a nekome astronomska naknada

Partije unutar tri vladajuće koalicije u Crnoj Gori su nakon izbora, shodno partijskim kvotama, raspodijelile čelne funkcije u državnim kompanijama, agencijama, ustanovama i drugim javnim institucijama.

Dina Bajrmaspahić naziva licemjernim politička postavljenja na rukovodeće pozicije u odborima državnih preduzeća za ogromne apanaže (i preko 4 i po hiljade eura) dok su građani prinuđeni da od malih plata i penzija „sastavljaju kraj sa krajem“

„Nema razlike u postupanju prošle postave crnogorskih političara i ove sada, obje se bore ne za građane nego za svoje lične pozicije. To najbolje vidimo po politici zapošljavanja. Godinu i po nakon izbora možemo da kažemo da se tu nije radilo o bici za interes građana i javni interes već ko će zauzeti funkcije. Nijesu se zaustavili mehanizmi zloupotrebe “ ističe Bajramspahić.

'Maršalov plan' kao spas?

Porast cijena mogao bi da ublaži najavljeni program „Maršalov plan - Evropa sada“, koji je predložio ministar finansija Milojko Spajić a prema kojem će u Crnoj Gori naredne godine minimalna zarada biti povećana sa 250 na 450, a prosečna sa 530 na 700 eura.

Ovo, kao i ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i niz poreskih reformi, mjere su koje će biti dio predloga budžeta za narednu godinu, koje će Vlada Skupštini dostaviti do 15. novembra.

Naime, doprinosi za zdravstveno osiguranje se od 1. januara neće izdvajati od zarade zaposlenih već će ga finansirati država kroz povećanje određenih poreza i akciza na cigarete,alkohol i slatkiše, smanjenje sive ekonomije , predviđeno je planom.

• Do povećanja plata preko 'Maršalovog plana za Crnu Goru'

„Ako se ostvari samo 50 odsto od onoga što smo zacrtali, 2025. godine prosječna plata u Crnoj Gori će biti oko hiljadu eura“, kazao je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić na Biznis forumu u Bijelom Polju krajem jula ove godine.

Situaciju sa usvajanjem zakona dodatno komlikuje i aktuelna kriza unutar vladajuće većine .

Najbrojniji činilac prosrpski Demokratski front je u ponedjeljak 1. novembra saopštio da prekida pregovore o rekonstrukciji aktuelne Vlade i pokreće inicijativu i izbor nove.

Oni su poručili da će sve predloge Vlade ka parlamentu nadalje smatrati nelegitimnim, uključujući i predlog budžeta, koji, kako navode, treba da predloži nova Vlada. Jedini izuzetak biće prekid bojkota parlamenta na sjednici na kojoj bi se izglasali zaostali zakoni, ali da kako su naveli "ne mogu dopustiti da građani trpe ovakvu Vladu“.

Koalicioni partneri Demokratska Crna Gora saopštila je da neće dozvoliti nove izbore a najmanja članica URA da prije izbora nove treba da se obori postojeća Vlada.

Do krize Vlade došlo je nakon zahtjeva Demokratskog fronta da njihovi čelnici uđu u Vladu a čemu se protivi najmanja članica koalicije, Građanski pokret URA koja insistira na aktuelnom ekspertskom konceptu Vlade.