Više od godinu traje politička kriza u Crnoj Gori koju karakteriše bojkot institucija od strane opozicije i izostanak svakog dijaloga političkih subjekata.
Jedan od prvih prijedloga za rješavanje političke krize stiže od nevladnih organizacija Centra za građansko obrazovanje i Centra za monitoring, koji preporučuju rad na reformi izbornog zakonodavstva, kako bi se parlamentarni izbori održali početkom 2019. godine.
U dokumentu "Politička kriza u Crnoj Gori - između rješenja i ka rješenju", direktori nevladinih organizacija Zlatko Vujović i Daliborka Uljarević predlažu sveobuhvatnu izbornu reformu u dvije faze: usvajanje dijela izbornih reformi za predstojeće predsjedničke izbore i drugu fazu u kojoj bi parlamentarne stranke i organizacije koje se bave izborima zajednički radili na široj reformi izbornog zakonodavstva što bi prethodilo mogućem organizovanju parlamentarnih i lokalnih izbora početkom 2019. godine.
To znači da bi proces pregovaranja koji se odnosi na parlamentarne izbore, trebalo da traje od šest do 12 mjeseci i da bude praćen strogim garancijama za implementaciju.
Koautorka dokumenta Daliborka Uljarević smatra da svoju ulogu u pokretanju dijaloga treba da ima i Evropska unija.
Na pitanje da li je realno izvodljiv dijalog u ambijentu izostanka političke komunikacije, Uljarević kaže da je dijalog neizbježan.
"Izborna reforma treba da bude proizvod temeljnog i sveobuhvatnog procesa, kao i da proces pregovora treba da rezultira i reformom Državne izborne komisije, uz uključenje institucija Evropske unije, koja treba da podrži napore i aktivnosti nevladinih organizacija, da bi se ovaj dijalog otvorio. Taj dijalog je neizbježan jer ne možemo biti u rovovima unedogled", kaže Uljarević.
Uljarević: Dijalog je neizbježan
Crna Gora se više od godinu nalazi u teškoj političkoj krizi. Glavne karakteristike su izostanak političkog dijaloga i opozicioni bojkot institucija.
Opozicija smatra da su parlamentarni izbori u oktobru 2016. godine bili nedemokratski i da su održani u atmosferi "državnog udara", zbog čega zahtijeva održavanje vanrednih izbora, na šta vladajuća koalicija ne pristaje.
Status quo traje duže od godinu, bez najave da do dijaloga može doći.
U dokumentu Centra za građansko obrazovanje i Centra za monitoring se navodi - "kada je u pitanju demokratska konsolidacija, Crna Gora se suočava sa regresijom na svim nivoima - smanjenjem kredibiliteta ključnih institucija i aktera reprezentativne demokratije, uz paralelno jačanje uticaja neformalnih centara moći i ograničavanja razvoja građanske kulture".
U međuvremenu, Evropska unija je poručila da državne institucije moraju da sprovedu izmjene izbornih zakona u skladu sa preporukama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).
Da li je moguće otvoriti novi dijalog između parlamentarnih stranaka vlasti i opozicije?
Neđeljko Rudović iz Građanskog pokreta URA potvrđuje da postoji visoko nepovjerenje, te da su za bilo kakav novi dogovor potrebne dodatne garancije.
"Svaki dogovor sa Demokratskom partijom socijalista (DSP) je na ledu, jer je to partija na koju ne možete da se oslonite", ocjenjuje Rudović.
"To, između ostalog, znači da moraju postojati druge, važne garancije da će taj dogovor biti sproveden u djelo. Mi smo spremni i želimo da se na konstruktivan način dođe do rješenja. Isto tako mislimo da DPS treba da najprije iskaže spremnost da idemo na prijevremene parlamentarne izbore", kaže Rudović.
U DPS-u Radio Slobodna Evropa nije mogao da obezbijedi sagovornika koji bi govorio o mogućem ponovnom pokretanju političkog dijaloga, kroz reformu izbornog zakonodavstva i usvajanje preporuka OEBS-a.
U dokumentu se takođe kaže da proces pregovaranja treba da rezultira novim imenovanjem organa upravljanja institucijama koje bi trebalo da budu lišene uticaja političkih stranaka, kao što su Agencija za borbu protiv korupcije, Državna revizorska institucija, Ombudsman, Agencija za elektronske medije i druge.