Specijalno tužilaštvo objavilo je da će ispitati navode Kotoranina Jovana Vukotića, navodnog vođe jednog od kriminalnih klanova, koji je, između ostalog, rekao "da je policija puna kriminalaca sa značkama i onih koji su na spisku mafijaških šefova". Uprava policije Crne Gore je, međutim, saopštila da nema indicija ni saznanja da policijske starješine ili službenici primaju novac od kriminalaca. Vukotićeva izjava dolazi u vrijeme dok nesmanjenom žestinom traje rat više mafijaških grupa u Crnoj Gori.
Kako su domaći i mediji u regionu ranije prenosili, Kotoranin Jovan Vukotić je navodno u policijiskim evidencijama označen kao vođa "škaljarskog klana", a neposredan povod za njegovo javno oglašavanje, slanjem emaila redakciji Vijesti, je posljednja eksplozija automobila u Podgorici, u kojoj je teško povrijeđen njegov prijatelj Marko Martinović. Sumnja se da je eksplozivna naprava bila namjenjena Vukotićevom bratu Igoru.
Jovan Vukotić je iznio optužbu "da se u policiji nalazi veliki broj onih koji su na platnom spisku mafijaških šefova i da nedužni ginu jer prljavi policajci čiste teren za njihove prijatelje". Vukotić je saopštio da je policija puna kriminalaca sa značkama, koji su na platnom spisku mafijaških šefova, te da su umiješani i pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo danas da je formiran predmet o navodima Jovana Vukotića da se na platnom spisku mafije nalazi nekoliko policijskih službenika, među kojima i pomoćnik direktora Uprave policije.
Specijalno tužilaštvo će ispitati navode i blagovremeno obavještavati javnost o daljem toku postupka, kaže se u saopštenju Specijalnog tužilaštva.
Istovremeno, kvalifikujući Vukotićevu izjavu kao tešku i ničim potkrijepljenu optužbu, Uprava policije Crne Gore je saopštila da nema indicija ni saznanja da policijske starješine ili službenici primaju novac od kriminalaca.
U reagovanju policije se kaže da se Vukotić nalazi u bjekstvu i da je interpol Podgorica raspisao međunarodnu potjernicu za njim, te da se radi o osobi koja je bezbjednosno interesantna službama regiona i Zapadne Evrope.
"MUP i Uprava policije će u svakom slučaju preduzeti aktivnosti kako bi ovi navodi bili provjeren kada Vukotić bude dostupan, čime će mu biti omogućeno da iznese sva svoja navodna sazanja, imena i navodne konkretne dokaze u vezi ovih optužbi, a policija će o svemu obavijestiti nadležnog tužioca", kaže se u saopštenju Uprave policije i dodaje da, ukoliko Vukotić ne bude iznio konkretne dokaze za navedeno, nadležni tužilac će se izjasniti u vezi sa pravnom kvalifikacijom njegovog ovakvog istupanja u javnosti.
Prije nego su se Specijalno tužilaštvo i MUP oglasili, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković za RSE rekao kako ne sumnja da će reagovati tužilačka organizacija:
"Potpuno sam uvjeren da će državno tužilačka organizacija, s obzirom da ima značajne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, upravo ove navode uzeti u obzir. Cijenim da je tužilaštvo prvopozvano da u ovom slučaju reaguje, da dođu do tog spiska imena, odnosno da pristupe odgovarajućim provjerama i vide kakav je osnov za dalje krivično-pravno procesuiranje. Ono što mi je sa jedne strane žao jeste, kada se dese neki ozbiljni problemi, a očigledno je da se u ovom slučaju radi o ozbiljnom pitanju ugrožavanja života, da se onda počne otvoreno govoriti o problemima i pitanjima koja se tolerišu čitav niz godina", komentariše Zeković.
Sukob dva klana
Problem mafijaških obračuna u Crnoj Gori, a posebno u Kotoru i primorju, dugo je bio zanemaren. Mediji navode da je ključni sukob između takozvanog "kavačkog" i "škaljarskog" klana počeo 2014. godine kada je u Španiji nestao tovar od 200 kilograma kokaina. Na različite načine je do sada ubijeno petnaest osoba, a što je pratilo mnogo više podmetanja eksploziva vatrenih obračuna usred dana.
Zabilježeno je nedavno i da je procesuiran pomoćnik komadira kotorske policije zbog sumnje da je bio u sprezi sa mafijom, a jedan od osumnjičenih je uspio da pobjegne iz kotorskog pritvora vjerovatno uz pomoć policijskog službenika. Uz to, u samom Kotoru dugo su bile prisutne nadzorne kamere na javnim mjestima za koje se sumnja da je postavila mafija kako bi kontrolisala prilaze.
Istraživačica javnih politika u Institutu Alternativa Dina Bajramspahić kaže da je ta organizacija utvrdila da je policiji postoji visok nivo pokretanja odgovornosti više nego u drugim organima državne uprave. Međutim, problem je što su procesuirani niži službenici, ali i da ti slučajevi nisu do kraja procesuirani.
"Vi imate situaciju da se oni policijski službenici koji su na ulici uzeli 50 eura za oprost kazne za nepropisnu brzinu kažnjavaju, a da se ne kažnjavaju oni koji su uzeli daleko veće iznose novca. Međutim u ovom trenutku ja nisam sigurna da mi imamo nadležne organe koji imaju dovoljno kapaciteta i volje da se izbore sa svim ovim problemima. Samim tim što unutrašnja kontrola MUP-a više ne kontroliše imovinske kartone, već je to prešlo na Agenciju za antikorupciju. Integritet policijskih službenika u Crnoj Gori je itekako nagrižen", kaže Bajramspahić.
Podsjetimo, predsjednik Vlade Duško Marković je, odgovarajući na novinarsko pitanje o prelivanju mafijaških sukoba u druge gradove, rekao da će se službe pozabaviti pitanjem kriminala povezujući događaje u Crnoj Gori sa terorizmom u svijetu:
"Mi ćemo se, naravno, u u sljedećem koraku ozbiljno pozabaviti i mjerama koje treba da obezbjede veći nivo sigurnosti u Crnoj Gori i manje prostora za kriminalne obračune. Vjerujem da ih ne možemo eliminsati jer u pitanju veliki interesi, veliki novac koji se ne stvara u Crnoj Gori, nego koji preko Crne Gore očigledno cirkuliše širom Evrope pa i preko Atlantika", rekao je Marković.
Aleksandar Zeković očekuje punu provjeru Vukotićevih navoda:
"Radi se o jednom problemu koji je dugo bio neadekvatno tretiran, posljedice su ove koje imamo. U svakom slučaju navodi koje je on (Vukotić) iznio zaista zaslužuju punu pažnju i provjeru. Policijska organizacija je izuzetno velik sistem i puno činimo da održimo odgovornost i integritet policije. Ali uvijek treba imati u vidu da ima sigurno pojedinaca koji su skloni zbog različitih razloga, a često i zbog veoma lošeg egzistencijalnog statusa, da prihvate saradnju sa kriminalnim strukturama", zaključuje Zeković.