Nije dobro da se najveći lomovi u crnogorskom društvu uvijek dešavaju preko leđa manjinskih naroda, kaže Boris Raonić iz Građanske alijanse, komentarišući postizborne incidente i pritiske usmjerene prema manjinskim narodima u Crnoj Gori.
I dok su manjinski narodi na meti nepoznatih napadača, njihovim političkim liderima stižu ponude za postizbornu saradnju i od predstavnika buduće i dosadašnje parlamentarne većine.
Bez rezultata istrage u Pljevljima
Ni nakon tri dana nijesu otkriveni počinioci i nalogodavci napada na prostorije Islamske zajednice (IZ) i ispisivanja grafita sa porukama mržnje upućenim muslimanskim žiteljima Pljevljalja, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) imam Samir Kadribašić.
„Dobio sam neke polu informacije od načelnika policije u Pljevljima da oni rade na tim slučajevima sa nekog pravnog aspekta, gdje će kako mi je kazao, biti vrlo teško dokazati da se radi o krivičnom djelu, što je uslov da bi vještaci uopšte analizirali materijal koji im je policija poslala“, kaže Kadribašić dodajući da ostaje da se vidi kako će tužilac da kvalifikuje cijeli slučaj.
Pročitajte i ovo: Kamenovane prostorije Islamske zajednice u Pljevljima
„Vidjećemo šta će tužilac da kaže ali za sada je izvjesno da mi još nemamo informacije o imenima počinilaca i nalogodavaca“, kaže Kadribašić.
Incidenti u Pljevljima su se desili 1. septembra u noći izbornog slavlja pristalica opozicionih partija, koje su pobijedile na parlamentarnim izborima 30. avgusta, i prvi put nakon 30 godina Demokratsku partiju socijalista (DPS) ostavili u manjini.
Opozicija optužuje policiju za incidente
I dok se čekaju zvanični nalazi istrage o incidentima u Pljevljima, politički lideri nove većine odgovornost adresiraju na policiju koja, kako u intervjuu za RSE tvrdi lider koalicije Crno na bijelo, Dritan Abazović stoji iza napada na institucije i objekte u vlasništvu pljevaljskih muslimana.
“Kako je moguće da u Pljevljima tri dana ne mogu da nađu nekoga ko piše grafite ili lomi stakla. Nama dileme, to (nemire) oni rade. I direktor Uprave policije Veselin Veljović treba da podnese ostavku jer ne želi sad da se obračuna sa tim ljudima”, ističe Abazović sa kojim su saglasni i lideri druge dvije opozicione liste.
Pročitajte i ovo: Postizborni incidenti i strah u Pljevljima
Policija odbacuje odgovornost
Tvrdnje da policija stoji iza napada kako bi podigla tenzije, odbacio ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić tokom posjete Pljevljima, 3. septembra. On je je u izjavi za javnost za incidente optužio pristalice nove parlamentarne većine.
“Da naglasim da istražujemo ima li nalogodavaca ali i da ocijenim da ih ne mora biti ako je neko tokom kampanje kontinuirano stvarao atmosferu da se pripadnicima manjina ovo dogodi. Na onima koji se zalažu za podizanje spomenika fašistima, koji uzvikuju nacionalističke parole, pjevaju nacionalističke pjesme i bodre druge da to čine – leži najveća odgovornost za ova događanja, jer stvaraju atmosferu za ovo”, rekao je Nuhodžić.
Pročitajte i ovo: Opozicija u Crnoj Gori i SPC otkazale proslave zbog rizika od nasilja
Komentarišući postizborne incidente u Pljevljima, Boris Raonić iz Građanske alijanse smatra da su u Crnoj Gori previše svježe rane.
„Ne samo ove iz devedesetih već i one od prije a nigdje nisu svježije nego u Pljevljima. Tako da sve ono što smo prethodnih dana gledali nije dobro za ukupno društvo jer nije dobro da se najveći lomovi uvijek dešavaju preko leđa manjinskih naroda“, smatra Raonić i apeluje na sve aktere političkog života da se ograde od tih stvari.
„Ukoliko imamo jake institucije, ukoliko imamo jaku policiju i ako smo ozbiljan član NATO-a, nadležni organi a prvenstveno tužilaštvo treba da procesuiraju te nepomenike“, navodi Raonić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Defile u Sarajevu: Podrška Bošnjacima u Crnoj Gori
Koga će podržati manjine u parlamentu?
Dok nadležni tvrde da istražuju incidente a izborni pobjednici sumnjaju da su napadi na muslimane u Pljevljima zapravo provokacija odlazeće vlasti, na političkom terenu otvara se pitanje da li će se partije manjinskih naroda koje su osvojile pet mandata u budućem skupštinskom sazivu, odazvati pozivu nove većine da im se pridruže u novoj vlasti, ili će ostati uz DPS kao dosadašnje tradicionalne koalicione partnere.
Još u govoru tokom izborne noći 31. avgusta, lider koalicije Za budućnost Crne Gore, okupljene oko prosrpskog Demokratskog fronta, Zdravko Krivokapić kazao je da će u novu vlast pozvati i manjine.
“Mi nudimo ono što je prirodno, da sve nacionalne stranke priđu pobjedniku. Ne zbog toga što mi želimo da imamo bilo koga sa nama nego zato što Crnu Goru ne možemo graditi drugačije. Crna Gora je majka svih nas”, poručio je Krivokapić.
Pročitajte i ovo: Reis Kavazović pisao ambasadorima u BiH zbog incidenata u Pljevljima
Da li su pozvali partije manjina?
Portparol Bošnjačke stranke, koja će u novom skupštinskom sazivu imati tri poslanika, Adel Omeragić u kratkoj izjavi za RSE kazao da ih još niko od predstavnika bivše ili buduće vlasti zvanično nije kontaktirao.
“Još nijesmo dobili niti jedan formalni poziv neke partije. Stav Bošnjačke partije je da pozive koji stižu putem medija ne komentarišemo”, riječi su Omeragića.
Nosilac Albanske liste Nik Đeljošaj kazao je u četvrtak (3. septembar) agenciji MINA da ni oni nijesu dobili službeni poziv za ulazak u novu vlast.
Potpredsjednik Force Genci Nimanbegu je 31. avgusta u intervju za RSE na albanskom jeziku izjavio da će oni sa drugom albanskom koalicijom i sa ostalim manjinskim partijama razgovarati oko pozicioniranja sa budućom većinom u Crnoj Gori.
A lideri partija manjinskih naroda, Bošnjačke stranke, Albanske alternative, Demokratske unije Albanaca, Demokratske partije, Force, Hrvatske građanske inicijative (HGI) kao i Liberalne partije i Socijademokrata Ivana Brajovića , sastali su se u srijedu (2. septembar) u Podgorici, sa liderom DPS Milom Đukanovićem, na njegov zahtejv.
U saopštenju DPS-a nakon sastanka nije precizirano da li je tema razgovora bila eventualna postizborna koalicija, već se navodi da je na sastanku razgovarano o zajedničkom djelovanju ovih partija u okviru saveza za evropsku, građansku, antifašističku Crnu Goru.
Dosadašnje učešće manjina skromno
Do sada su partije manjinskih naroda tradicionalno sa DPS-om činile vladajuću koaliciju, dobijajući na osnovu koalicionih sporazuma jedan broj funkcija u crnogorskim institucijama i javnim preduzećima. Na ovim izborima Bošnjačka stranka osvojila je tri, a dvije albanske koalicije po jedan mandat.
Pročitajte i ovo: Ambasadorka SAD pozvala na smirenost u Crnoj Gori
Manjine ne mogu biti zadovoljne onim što im je odlazeća vlast u prethodne tri decenije obezbijedila, smatra Boris Raonić iz Građanske alijanse navodeći da manjinski narodi u Crnoj Gori dominantno žive na najnerazvijenijim područjima.
“Njihovo uključivanje u državnu administraciju i politički život bio je skroman i vrijeme je da se to prevaziđe i da manjine ne budu zadužene samo za ljudska i manjinska prava već da budu kao i u svakom društvu ravnopravan aspekt bez straha da će biti žrtve političkih lomova“, dodaje Raonić.
Kakav je odnos snaga u Skupštini?
U novom sazivu Skupštine Crne Gore koji će brojati 81 poslaničko mjesto, tri opozicione liste dobile su 41 mandat. Za budućnost Crne Gore na čelu sa Demokratskim frontom 27, Mir je naša nacija Alekse Bečića 10 i građanska koalicija Crno na bijelo Dritana Abazovića četiri mandata.
Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića imaće 30 poslanika, njihov tradicionalni koalicioni partner - Socijaldemokrate Ivana Brajovića tri, Bošnjačka stranka tri, Albanska lista jedan, isto koliko i Albanska koalicija. Od prije pet godina opoziciona Socijaldemokratska partija osvojila je dva mandata.
* Saradnja na tekstu: Aneta Dulović