Optuženi za obljubu djeteta u Crnoj Gori nema ni zabranu prilaska

"Šta je trebalo? Da moje dijete bude silovano da bi njima to bio dokaz", kaže majka djevojčice koja je imala sedam godina kada je, piše u optužnici, njihov komšija i rođak seksualno napastvovao.

Iako je tužilaštvo tražilo kaznu od sedam godina zatvora, osamdesetogodišnji Mojkovčanin oslobođen je optužbi pred Višim sudom u Bijelom Polju zbog, kako je navedeno iz suda, nedostatka dokaza.

Aida Destanović, savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Bijelom Polju, na sjeveru Crne Gore, za Radio Slobodna Evropa (RSE) obrazložila je prvostepenu odluku sudije Dragana Mrdaka:

"Nije dokazano da je M.V. učinio krivično djelo koje mu je optužbom stavljeno na teret, prihvatajući odbranu okrivljenog kojom je negirao izvršenje krivičnog djela, a koji navodi nijesu obezvrijeđeni izvedenim dokazima u postupku."

Nakon godinu dana sudskog postupka majka djevojčice više ne vjeruje u pravdu.

"To je bruka. Nemoguće je da dijete od sedam godina izmišlja takve stvari, nebitno radili se o mom ili o nekom drugom djetetu. Čuš oni nemaju dokaza. Apsolutno mi nije jasno kako radi sud, kako radi pravda. Ja ne mogu da vjerujem."

Ona ističe da komšiji Sud nije izrekao ni zabranu prilaska.

"Čovjek na sto metara od nas živi i šeta slobodno a ja moje dijete, sad ima osam godina, ne smijem da pustim ispred kuće da se igra. On kad je bio spreman da uradi to otkud ja znam šta njemu još može da padne na pamet", kaže majka djevojčice.

Majka je najavila žalbu.

Advokatica porodice Maja Živković smatra da je oslobađajuća presuda neopravdana:

"Svako ko trpi zlostavljanje bilo koje vrste ne smije biti obeshrabren, što se, nadam se, neće desiti zbog donošenja ove odluke... Vjerujemo da će Apelacioni sud sa dužnom pažnjom razmotriti ovaj predmet i donijeti zakonitu i pravičnu odluku."

Strože kazne za pedofile

U Crnoj Gori su, inače, u januaru prošle godine stupile na snagu strože kazne za počinioce krivičnih djela protiv polnih sloboda djece i nemoćnih lica.

Neposredan povod za izmjene zakona bili su protesti širom zemlje u aprilu 2021. organizovani zbog više slučajeva seksualnog zlostavljanja djece i blage kaznene politike prema počiniocima.

U najtežim slučajevima, pedofilima, po novom zakonu može biti izrečena zatvorska kazna u trajanju i do 40 godina, što je najviša kazna u crnogorskom zakonodavstvu.

U slučaju obljube nad djetetom, na primjer, najniža kazna je povećana sa tri na pet godina, a najviša sa 12 na 15 godina.

Počinioci bi se i poslije izdržane kazne našli pod posebnim mjerama nadzora. Morali bi se redovno javljati policiji, ne bi smjeli da posjećuju vrtiće, škole i igrališta.

O njima bi posebnu evidenciju vodilo Ministarstvo pravde. Oni koji bi se našli u registru, ostali bi trajno upisani, bez mogućnosti brisanja.

Uspostavljanje registra, smatraju u Vrhovnom sudu, doprinijeće prevenciji seksualnog nasilja i onemogućiti kontakt osuđenih sa maloljetnim licima, naročito prilikom njihovog zapošljavanja.

Blage kazne

Uprkos izmjenama Krivičnog zakonika koji propisuju rigoroznije kazne za seksualno nasilje nad djecom, u praksi ovi slučajevi uglavnom završe kao prekršaji.

Ranija analiza Vrhovnog suda i pokazala je, između ostalog, da su žrtve u više od 90 odsto slučajeva djevojčice, a počinioci gotovo uvijek muškarci.

U gotovo tri četvrtine slučajeva žrtve su djeca do 14 godina.

Iz Sudskog savjeta je za RSE ranije saopšteno da je od 2018. do aprila 2021. godine izrečeno 12 pravosnažnih presuda za krivična djela iz oblasti pedofilije.

Minimalna izrečena zatvorska kazna je bila četiri mjeseca a najviša četiri i po godine.

Izazov pomoć žrtvama

Vrhovni sud ukazao je da poseban izazov u Crnoj Gori predstavlja praznina u nacionalnom zakonodavstvu kada su u pitanju mjere pomoći žrtvama.

Djevojčica sa početka priče je, prema riječima majke, pet puta saslušavana, a među onima koji su je saslušali je i sudska vještakinja iz Podgorice.

Na pitanje RSE da li su socijalne službe obezbijedile djetetu psihološku podršku da prevaziđe traumu, majka kaže da nisu.

"Zvali su nas jednom kad se sve to desilo, iz Centra za socijalni rad i rekli da će da dođu. Ja ih očekivala. Nakon dužeg vremena su me ponovo zvali i rekli da neće dolaziti navodno zbog nalaza vještakinje, koja je navodno predložila da sa djevojčicom niko ne priča na tu temu, ni psiholog, ni niko drugi".

Jedna od zaključaka Vrhovnog suda je da sudovi imaju ključnu ulogu u zaštiti prava i interesa maloljetnih lica, posebno kada je riječ o djeci.