Dva dana nakon što je od posljedica virusa korona preminula djevojka od 15 godina, Institut za javno zdravlje apelovao je na roditelje da vakcinišu sebe i djecu, navodeći da infekcija poprima sve teže forme bolesti.

U Crnoj Gori prvu dozu vakcine primilo je tek 727 djece uzrasta od 12 do 17 godina a revakcinisano je 539, dok je od ukupnog stanovništva dvije doze primilo nepunih 40 odsto.

Iako je rizik od teških formi bolesti kod djece manji nego kod odraslih, u prisustvu velikog broja oboljelih, dešavaju se i teške forme bolesti i smrtni ishodi kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) epidemiolog Milko Joksimović.

Od posledica korona virusa početkom oktobra preminula je i djevojka od 19 godina.

Zašto roditelji oklijevaju sa vakcinacijom?

Željkov sin Balša u januaru puni 14 godina. Primio je sve potrebne (i obavezne) vakcine koje su pratile njegovo odrastanje ali će, kaže, za ovu protiv virusa korona ipak sačekati.

„Nisam siguran da su vakcine dovoljno ispitane u smislu mogućih dugoročnih posledica. Ne znam šta da očekujem za deset godina kada je u pitanju njegovo zdravlje, da li mu vakcina može pokrenuti neke imunološke procese. Dodatno me buni činjenica da je samo Fajzerova vakcina odobrena. Zašto ostale nisu?“, pita se Željko.

Kako navodi Željko, pedijatar mu je rekao da je potrebno djecu vakcinisati ne zbog straha da se inficiraju već da bi se prekinuo lanac prenošenja virusa što mu, kako kaže, nije dovoljno jak motiv da vakciniše sina.

„Na kraju krajeva, ako je sve tako jasno i sigurno, zašto se ne uvede obavezna vakcinacija? Ovako, u moru informacija i dezinformacija prepušteni smo sami sebi i svom moralu“, zaključuje naš sagovornik.

Pročitajte i ovo: Raste smrtnost mlađih nevakcinisanih pacijenata u Crnoj Gori

Epidemiolog Joksimović je pojasnio da je vakcina proizvođača Pfizer preporučena jer za nju postoje dokazi o bezbjednosti i efikasnosti pri primjeni u uzrastu ispod 18 godina, kao i odobrenje za upotrebu od renomiranih regulatornih tijela u svijetu.

Dilemu o vakcinaciji djece ima i Boško iz Podgorice. Kaže da bi on rado vakcinisao sina koji ima 13 godina jer je i sam vakcinisan i vjeruje struci. Međutim, njegova supruga se tome protivi.

„Ona misli da nam je sin previše mlad za vakcinaciju, da se još ne zna dovoljno o dugoročnom uticaju vakcine na mlade i da on, s druge strane, ima jak prirodni imunitet, s obzirom na to da se bavi sportom“, navodi Boško.

Epidemiolog Joksimović ukazuje da su vakcine koje preporučuju zvanične insitucije provjerenog kvaliteta, efikasnosti i bezbjednosti, i da strah od kasnijih posljedica vakcinacije po zdravlje djece nema uporište u naučnim dokazima i činjenicama.

Želja Boška da vakciniše sina je pojačana prije mjesec kad su posumnjali da ima koronu.

„Dok smo čekali rezultat pomišljao sam da ga je trebalo vakcinisati. Supruga je i tada bila protiv. Moguće da je ona u pravu, možda bismo se jednog dana pokajali“, ispričao nam je Boško.

Šta kažu epidemiolozi?

Epidemiolog Joksimović kaže da je vakcinacija djece protiv COVID-19 važna ne samo zbog zaštite zdravlja, već i zbog lakoće širenja među ovom populacijom.

„U punom kapacitetu rade školske i predškolske ustanove što povećava socijalnu interakciju među djecom, pa je time i veća mogućnost izloženosti virusu. Takođe, zbog ranijih prioriteta u vakcinaciji, kao i zbog ograničenja za aplikaciju vakcina u odnosu na uzrast, udio vakcinisanih u dječjoj populaciji značajno manji u odnosu na odrasle, što olakšava širenje virusa među djecom i masovnije obolijevanje“, pojašnjava Joksimović.

I istraživačica Pasterovog instituta u Parizu, Marija Backović, preporučila je roditeljima da vakcinišu sebe i djecu.

„Roditelji djece starije od 12 godina - imate priliku da zaštite djecu od kovida. Vakcinišite sebe, vakcinišite djecu. Ja hoću svoju čim je odobre za mladje. Sve što vam treba je konsultacija sa pedijatrom. Fajzer vakcinu su već primili milioni djece“, napisala je Backović na Twitteru.

Prema nalazima IJZ u obrazovnim ustanovama je ukupno zaraženo 584 učenika i 144 nastavnika i profesora. I pored brojnih zahtjeva medija da nadležni saopšte koliko je vakcinisano prosvjetnih radnika, taj podatak je nepoznat.

Direktorica direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje Crne Gore, Slavica Ilinčić nedavno je javno saopštila da se nije vakcinisana kao i da joj ne pada na pamet da pita prosvjetne radnike jesu li vakcinisani.

Kristinu Mihailović iz Udruženja Roditelji ne čudi što su roditelji neodlučni.

„Previše je prisutan onaj dio javnosti koji iskazuje stavove protiv vakcinacije. S druge strane i među stručnom javnošću i među medicinskim radnicima značajan je broj onih koji prenose poruke da nije dobro vakcinisati se“, navodi Mihailović za RSE.

Pročitajte i ovo: Širenje neistina razlog malog broja mladih među vakcinisanima u Crnoj Gori

Načelnica Odjeljenja za imunizaciju u Institutu za javno zdravlje Milena Popović Samardžić nedavno je saopštila da je dvije trećine crnogorskih ljekara imunizovano vakcinom protiv korona virusa.

„Ljekari pozivaju na vakcinaciju a roditeljima ukazuju na to da je to njihova odluka. Lakše bi svima bilo da imamo precizne jasne i jedinstvene stavove. U moru informacija i kontradiktornih stavova i uključivanja različitih strana svi su pozvani da daju savjete. Razumljivo je što roditelji ne znaju šta je ispravno i kako da postupe“, rekla je Mihailović.

Nacionalna savjetodavna komisija za imunizaciju u avgustu je predložila vakcinaciju djece od 12 do 17 godina koja imaju komorbiditet, kao i one koja u porodici imaju osobe sa značajnom imunosupresijom. Tada su naveli da djeca koja ne pripadaju tim grupama, mogu da se vakcinišu uz konsultaciju sa pedijatrom i uz saglasnost roditelja.

Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija, Danska, Francuska, Španija, Švajcarska i Norveška su ranije započele vakcinaciju djece uzrasta od 12 godina.

Crna Gora je na drugom mjestu u regionu po broju umrlih povezanih sa infekcijom COVID-19 na 100 hiljada stanovnika (336), a na trećem po broju inficiranih (753).

Nizak odziv i za vakcinaciju protiv malih boginja

A o generalnom trendu nepovjerenja u vakcinaciju svjedoči i nikad niži procenat vakcinisane djece protiv malih boginja, rubeole i zaušaka.

Među generacijom rođenom 2020. godine, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje objavljenim u martu, svega dvadesetak odsto djece zaštićeno je od malih boginja

Samo jedno od četvoro djece rođene 2019. u Cnoj Gori vakcinisano je MMR vakcinom, koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubeole. Zbog toga, kako je ranije upozorio Senad Begić, viši konsultant za zdravlje u predstavništvu UNICEF-a u Crnoj Gori, prijeti opasnost od izbijanja epidemije morbila.