Crna Gora je u Briselu u ponedeljak otvarila pregovore u poglavljima 14 i 15, koja se odnose na saobraćajnu politiku i energetiku. Prema ocjenama Evropske komisije, Crna Gora je postigla dobar nivo usklađenosti, kao i potrebne administrativne kapacitete za otvaranje pregovora u poglavljima 14 i 15, koja se odnose na saobraćajnu politiku i energetiku. To se navodi u saopštenju Ministarstva za vanjske poslove i evropske integracije Crne Gore.
Međutim, kakvo je realno stanje u tim oblastima i sa kakvih startnih pozicija Crna Gora kreće u ispunjavanje zahtjevnih evropskih kriterijuma?
Kada je riječ o saobraćaju, paradoks je da Crna Gora još nije usvojila saobraćajnu politiku, ističe za Radio Slobodna Evropa Zoran Tajić, saobraćajni inženjer iz opozicionog Pokreta za Promjene.
“U Crnoj Gori nemate nijednu instituciju koja se zvanično bavi saobraćajem. Nijednu instituciju, sem možda nekoliko nevladinih organizacija. Meni se bivši ministar nekoliko puta naljutio pošto sam postavljao pitanje: Kako je moguće da Ministarstvo saobraćaja nije imalo nijednog saobraćajnog stručnjaka. Možete da zamislite, to je kao da imate bolnicu koja nema nijednog ljekara“, komentariše Tajić.
Kada je riječ o sektoru energetike, ta grana privrede odavno se pominje kao promotor razvoja, s obzirom na to kojim resursima Crna Gora raspolaže. Zato su izrađeni ili su u planu da se izrade brojni projekti u korišćenju obnovljivih izvora energije, kao što su hidro i vjetroelektrane, postavljanje podzemnog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, izgradnje drugog bloka Termoelektrane u uglju bogatim Pljevljima.
Sa skupa na kojem su otvorena poglavlja 14 i 15, 21. decembar 2015
Šta o razvojnim šansama u toj oblasti i otvaranju tog pregovoračkog poglavlja sa Evropskom unijom, kaže bivši gradonačelnik Pljevalja, poslanik vladajućeg DPS-a Filip Vuković.
“Energetika je, naravno, ključni dio privrede, ekonomije svake države, a posebno Crne Gore, s obzirom da smo jedna od rijetkih evropskih država koja nije iskoristila svoj energetski potencijal u zadovoljavajućem procentu. Trenutno je najvažnije da do kraja godine usvojimo novi zakon o energetici, koji je uslov puno čega što je propisano pravilima pridruživanja EU. I efekti te odluke bi bili vidljivi već u 2016 godini, jer ćemo dobiti 26 miliona eura bespovratne pomoći za infrastrukturu“, napominje Vuković.
Lutanje u saobraćajnoj strategiji
Upravo imajući u vidu stanje energetske infrastrukture u Crnoj Gori, Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore, kao članica parlamenarnog Odbora za evropske integracije, kaže kako će Crnoj Gori za ispunjavanje zahtjeva Brisela na tom polju trebati i puno vremena i puno novca.
“Moramo tražiti kvalitetne inostrane partnere za bolju iskorišćenost hidropotencijala zemlje. Moramo kroz transparenetne procedure, kroz kvalitetne tendere, stupiti u kontakt sa zdravim investicijama, zdravim kapitalom i onih koji do etike u poslovanju drže. Ono što svakako moramo u predstojećem periodu raditi jeste da mnogo više radimo na korišćenju obnovljivih izvora energije i alternativnih izvora energije i prilagođavanju svemu onom što sada imamo u sektoru energetike evropskim standardima što će sasvim sigurno iziskivati i velike troškove i velika ulaganja“, ocjenjuje Azra Jsavić.
I dok se Crna Gora, za razliku od svih zemalja u regionu koje već imaju autputeve, sprema da počne izgradnju svojih prvih kilometara, Zoran Tajić govori o lutanju u saobraćajnoj strategiji Crne Gore, koja još nije riješila brojne dileme i u prvi plan ističe nelogičnost da država ulaže desetine miliona eura u izgradnju dva broda državne kompanije za rasute terete, ako je, kako primjećuje, tim istim novcem mogla da spase velike pomorske kompanije, kotorsku Jugooceaniju i barsku Prekookeansku plovidbu. Sličnih dilema bilo je i u putnoj infrastrukturi.
“Bila je pruga Bar-Beograd jedno vrijeme, pa putni pravac prema Beogradu. Pa onda to nije bio prioritet nego Jadransko-jonska cesta, pa smo se opet vratili na ovaj pravac sjever-jug. Mi u Crnoj Gori ni dan danas nemamo jasnu politiku koliko to Crna Gora treba da ima aerodroma“, konstatuje Tajić.
Što se tiče energetike, Filip Vuković je optimista da će Crna Gora uspjeti da ispuni obaveze koje nalažu evropske integracije.
“Ja sam optimista, to je uslov svih uslova, siguran sam da ćemo uspjeti da to završimo onako kako to nalažu obaveze i naše potrebe“, zaključuje Vuković.