"Morala sam da nastavim vezu jer sam bila ucijenjena. Međutim, to ga nije spriječilo da slike ne pokazuje drugima. Obišao je sve ljude za koje je znao da imaju veze sa mnom i pokazao im moje intimne fotografije", riječi su djevojke, žrtve osvetničke pornografije.
Ona je svoje iskustvo podijelila Radiju Slobodna Evropa (RSE) putem psihološkog savjetovališta nevladine organizacije Prima.
"Cijelog dana nisam radila ništa drugo osim što sam glumila pred roditeljima da učim, a zapravo sam se mučila i smišljala kako da ga ubijem. Nisam vidjela nijedan drugi izlaz.
Kada su moje sestre i majka saznale, bila sam potpuno van sebe od stida i straha. Ali, one su me povezale sa Primom i tu sam počela da idem na psihoterapiju. Srećom zahvaljujući tome sam odustala od ideje da ga ubijem ili da sebi nešto učinim", priča djevojka.
Njeno iskustvo je jedan od primjera "osvetničke pornografije", novog krivičnog djela u crnogorskom zakonodavstvu, za koje se može dobiti zatvorska kazna do dvije godine.
Šta je 'osvetnička pornografija'?
"Osvetnička pornografija" podrazumijeva da učinilac podijeli ili učini dostupnim snimak, fotografiju ili drugi zapis sa seksualnim sadržajem druge osobe, bez njenog pristanka.
možda vas zanima Istraživanje: Više od 50 posto srednjoškolki u Srbiji izloženo digitalnom nasiljuMuškarci najčešće zloupotrebljavaju ovakve sadržaja, dok su žrtve uglavnom žene.
Sadržaji se dominantno dijele po društvenim mrežama i zatvorenim grupama i na mobilnim aplikacijama.
Ove dopune zakonika Ministarstvo pravde je 19. decembra proslijedilo Evropskoj komisiji. Nakon što dobiju njihovo mišljenje, Zakonik će biti proslijeđen Skupštini na usvajanje.
Do sada je ovaj oblik nasilja tretiran kroz šest članova Krivičnog zakonika, a postupci su se vodili po privatnoj tužbi. Prema predloženim izmjenama, on će se goniti po službenoj dužnosti.
Pročitajte i ovo: 'Dobijala sam batine, niko nije znao': Žrtva porodičnog nasilja iz Crne GoreNe postoje precizni podaci koliko je ovaj vid rodno zasnovanog nasilja zastupljen u Crnoj Gori.
Iz policije za visokotehnološki kriminal nije odgovoreno na upit RSE, koliko je bilo prijavljenih slučajeva osvetničke pornografije u Crnoj Gori.
Iz Prime ističu da su kroz projekat "Osviješćene. Sigurne. Zaštićene." predložile zakonske izmjene kako bi žrtve dobile zaštitu, a počinioci adekvatnu kaznu.
Smatraju da je neophodno davati najviše moguće kazne, kako bi se poslala poruka da institucije neće tolerisati ovaj oblik nasilja.
Nevladin sektor o stigmatizaciji žrtava
Aleksandra Gligorović istraživačica za nevladinu organizaciju Prima i autorka studije "Osvetnička pornografija u krivičnim zakonima", kaže da su prijedlogom izmjena predviđene "jako male kazne".
Aleksandra Gligorović, istraživačica NVO Prima. Podgorica 30. novembar 2022.
Ona smatra da bi kazna zatvora od dvije godine trebalo da bude minimalna, strahujući da će sudije izricati i blaže.
"Bojim se da zakonodavci ne razmišljaju kakve su posljedice po žrtvu, pogotovo u našoj maloj sredini, gdje se sve živo zna. Zamislite na šta će da liči život jedne mlade osobe kada jednom bude na internetu izložena ovakvim stvarima", pita Gligorović.
Ukazuje da je samo uvođenje novog krivičnog djela u crnogorsko zakonodavstvo "veliki zalogaj".
"Pogotovo kada se ima u vidu jedna mačistička kultura, koja promoviše seksualnost u nekom domenu i zabave i zloupotrebe. I, nažalost, moram da kažem da o ovim stvarima u 90 odsto slučajeva na kraju i odlučuju muškarci", kaže Gligorović.
Raičević: Država je preuzela obavezu
Maja Raičević iz Centra za ženska prava za RSE navodi da je dobro što je "kriminalizovano ovo ponašanje, predviđena kazna zatvora i što se djelo goni po službenoj dužnosti. Time je država preuzela obavezu da zastupa ove slučajeve".
Ističe da je važno što je propisano oduzimanje spornih sadržaja i uređaja kojima je počinjeno krivično djelo, što bi trebalo da zaustavi mogućnost dalje zloupotrebe.
Osim niskih kazni, sporan i termin
Gligorović ističe da je u Crnoj Gori ovaj vid rodnog seksualnog nasilja rasprostranjen i naglašava da je do sada tretiran kroz druga krivična djela.
"Imali smo priliku da čujemo sudije i tužioce za slučajeve na kojima su radili u Crnoj Gori. I oni i istraživanja svjedoče o primjerima da se materijal, koji je sačinjen u trenucima najveće ljubavi, kasnije zloupotrebljava i žrtva ucjenjuje. Krajnji cilj je ugrožavanje života i zdravlja žrtve", riječi su Aleksandre Gligorović.
Pročitajte i ovo: 'Svi smo mi Šejla': Protest u Podgorici zbog ubistva 19 godina stare djevojkeRaičević ima primjedbu na upotrebu termina "osvetnička pornografija", koji je odomaćen u javnosti, ukazujući da je riječ o rodno zasnovanom nasilju.
"Nije riječ o pornografiji, već o intimnim sadržajima, koje se uglavnom razmjenjuju u trenucima bliskosti, a koje druga osoba, najčešće emotivni partner, kasnije zloupotrebljava u cilju vršenja emocionalne kontrole nad žrtvom", kaže Raičević.
Ona smatra da se počinilac ne sveti partneru/ki, već vrši nasilje.
"Dešava se i da su takvi sadržaji iznuđeni prijetnjama, ucjenama ili 'upadima' u privatne datoteke, mobilne uređaje itd", kaže Raičević.
Šta predviđaju izmjene Zakonika?
Zatvor
Propisana je kazna zatvorom do dvije godine za lice koje proslijedi video snimak ili fotografiju sa seksualno eksplicitnim sadržajem, bez pristanka osobe koje se on tiče.
Za onog ko putem interneta proslijedi te sadržaje i oni budu dostupni većem broju lica, kazna može biti do tri godine, a ako je žrtva dijete - od jedne do osam godina zatvora.
Situacija u regionu i EU
Kada je riječ o Evropskoj unije (EU), Gligorović ističe da je 11 članica ima to krivično djelo u zakonodavstvu, a kao pozitivan primjer izdvaja Belgiju u kojoj je za ovo djelo predviđena kazna zatvora od pet godina.
Ukoliko su žrtve djeca, kazna je od deset do 15 godina zatvora.
"To znači da su tamo ozbiljno razmotreni efektima takvog djela na mladu osobu od 14 ili 15 godina i prema tome procijenio da je ovo adekvatna kazna", navodi Gligorović.
podsjetite se Hrvatska će spolne zlostavljače žena i djece goniti po službenoj dužnostiUkazuje da u Belgiji ne možete da dokažete pristanak maloljetne osobe na snimanje ili fotografisanje.
"Niti da su ta djevojčica ili dječak pristali da se takvi sadržaji podijele na internetu. Tamo postoji neosporna pretpostavka odsustva pristanka za maloljetno lice", dodaje Gligorović.
Ona smatra da će za Crnu Goru i zemlje regiona biti veliki izazov primjena zakona zbog prikupljanja i uništavanja dokaza nakon sudskog postupka.
"Jer, kad se takav sadržaj podijeli na internetu i tamo bude nekoliko sekundi, njega mogu preuzeti hiljade ljudi i sačuvati u uređajima i kasnije dalje dijeliti", objašnjava autorka studije "Osvetnička pornografija u krivičnim zakonima".
Od zemalja regiona, u Srbiji osvetnička pornografija nije posebno krivično djelo, dok u Hrvatskoj od prošle godine jeste.