Količina oružja koju posjeduju građani Crne Gore je zabrinjavajuća i zastrašujuća, konstatovala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) psihološkinja Nataša Vuković, članica Komisije za izdavanje ljekarskih uvjerenja o sposobnosti lica da ima dozvolu za oružje.

U legalnom posjedu građana je 100.317 komada vatrenog oružja, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva unutrašnjih poslova koje izdaje isprave za oružje. A grube policijske procjene su, da kod građana ima još od 40 do 80.000 nelegalnog oružja.

Ako je poznato da Crna Gora ima nešto preko 190.000 domaćinstava, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, proizilazi da svako domaćinstvo ima neki komad vatrenog oružja.

Poznato je, da je Crna Gora godinama među prvima u Evropi po količini oružja kod građana, zbog čega stručnjaci pozivaju da se pooštre uslovi za sticanje oružja.

Pozive je aktuelizovala masovno ubistvo na Cetinju 12. avgusta kada je Vuk Borilović ubio deset, a ranio šest osoba, pucajući iz lovačkog oružja.

Pročitajte i ovo: Sva otvorena pitanja poslije masakra na Cetinju

Policija je saopštila da je Borilović imao urednu dozvolu za oružje, a istovremeno je potvrđeno da je kobnog dana imao zakazan pregled kod psihijatra.

"Nažalost, poslednje dešavanje na Cetinju je otkrilo sve manjkavosti u procedurama izdavanja oružja", kaže za RSE Vladimir Dobričanin, član Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore.

Ko može dobiti dozvolu za vatreno oružje?

Prema Zakonu, licu koje želi da ima oružje neophodna je, između ostalog, ljekarska potvrda o zdravstvenoj sposobnosti.

Potreba za posjedovanjem oružja je, smatra Vuković, više kulturološkog nego psihološkog karaktera, naročito u narodima "gdje je kult oružja zastupljen".

Ona objašnjava, da su komisije za izdavanje uvjerenja sastavljene od više ljekara među kojima su psihijatar i psiholog. Ujedno se radi test na psiho-aktivne supstance. A građani koji dolaze za uvjerenje kao razloge najčešće navode da su oružje naslijedili i žele da ono ostane u porodici.

"Tako je u gotovo 90 odsto slučajeva. Drugi razlog je bavljenje lovom jer je to dio njihove porodične tradicije."

Vuković smatra da je do sada bilo propusta pri izdavanju ljekarskih uvjerenja za oružje.

"Ima zdravstvenih ustanova sa kojima imamo problem, koje vrlo lako izdaju uvjerenja na neprimjeren i neadekvatan način. Vrlo često se dešava da kada mi napišemo da neko nije sposoban, to lice poslije par dana kod njih dobije uvjerenje."

I poslanik Dobričanin naglašava da mora postojati izuzetno dobra klasifikacija ljudi koji mogu da imaju oružje, što do sada, ocjenjuje, nije bio slučaj:

"I to ne samo oružja koje će se držati u kući zarad lične bezbjednosti već i lovačkog naoružanja. To je poseban dio gdje se apsolutno, mislim, ne vodi računa, kome se i na koji način ono izdaje."

Zloupotrebe izdavanja dozvola za oružje?

Vuković napominje da se članovi komisije za izdavanje dozvola za oružje suočavaju sa neprijatnostima i pritiscima ako ne izdaju potvrdu da je lice sposobno da ima oružje:

"Ovo je mali grad, mi se svi poznajemo. Meni dolaze na vrata od kuće…zaustavljaju mog muža i kažu naredi onoj tvojoj ženi da mi potpiše. Komisija ne potpiše i poslije par dana taj neko dođe i kaže: šta god da si ti uradila evo mi ga ljekarsko’ i donese uvjerenje."

Dobričanin naglašava da izuzetna pažnja mora da bude na proceduri izdavanja dozvola za lovačko oružje za osobe koje ne prođu psihološko-psihijatrijski test.

Velike količine nelegalnog oružja

Prema podacima Uprave policije, u posljednja tri mjeseca ove godine, policija je od građana oduzela 94 komada vatrenog oružja, od čega je 29 komada bilo u ilegalnom posjedu.

Pored legalnog oružja građani Crne Gore čuvaju i velike količine nelegalnog oružja, a istraživanja pokazuju da svaki drugi ili treći građanin ima neki komad vatrenog oružja.

Da bi djelimično riješila ovaj problem dvije bivše vlade iz perioda od 2015. do 2018. sprovodile su kampanju "Poštuj život, vrati oružje" sa ciljem da građani bez pravnih posljedica predaju oružje koje se nelegalno nalazi u njihovom posjedu.

U toj akciji državi je dobrovoljno vraćeno 1.920 komada vatrenog oružja, 262 minsko-eksplozivna sredstva, kao i oko 34.000 komada metaka različitih kalibara. Istovremeno je od tog broja onesposobljeno je 173 komada oružja (kratkocijevno i dugocijevno).

"I na transparentan način izvršeno je uništavanje topljenjem vatrenog oružja oduzetog u pravosnažno okončanim postupcima, nađenog ili predatog državi na raspolaganje 6.759 komada metalnih dijelova za oružje, municije. Uništavanje oružja nije vršeno u 2020. i 2021. godini", piše u odgovorima koji su RSE dostavljeni iz MUP .

Građani koji dolaze za uvjerenje o posjedovanju oružja kao razloge najčešće navode da su oružje naslijedili i žele da ono ostane u porodici. Drugi razlog je bavljenje lovom jer je to dio njihove porodične tradicije, kaže Nataša Vuković, članica komisije za izdavanje ljekarskih uvjerenja o sposobnosti lica da ima dozvolu za oružje.

Vladimir Dobričanin, član Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, ukazuje da treba podržati ovakve akcije jer je prema njegovim riječima mnogo ilegalnog oružja kod građana:

"Iako su možda i bile simbolične akcije ljudi su predavali oružje koje nije bilo legalno."

Kada je u pitanju nelegalno oružje Dobričanin smatra da je mnogo ilegalnog oružja kod osoba iz kriminalnog miljea:

"Podržavam policijske akcije, koje treba da budu ciljane za oduzimanje ilegalnog oružja kod bezbjednosno interesantnih lica i osoba koje se sa njima druže, što će smanjiti kriminal. Ali to nigdje u svijetu nije dovelo do nestanka ilegalnog oružja."

Prema Krivičnom zakoniku, kazna za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija je od tri mjeseca do osam godina zatvora.

Pooštravanje kriterijuma za oružane dozvole

Da li će se tražiti pooštravanje uslova za dobijanje oružja, pitanje je na koje RSE nije dobio zvaničan odgovor od više članova skupštinskog Odbora za bezbjednost.

Ipak, dio članova Odbora je RSE nezvanično saopštio da će se poslije tragedije na Cetinju vjerovatno pooštriti zakonske procedure za legalno posjedovanje oružja.

Pooštravanje Zakona o oružju tražilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova u decembru 2021. kojim se skraćuje rok važenja dozvole za oružje sa aktuelnih deset smanji na pet godina.

Zaplijenjeno oružje u Budvi u septembru 2021. godine. Foto: Uprava policije Crne Gore

Nataša Vuković smatra da za rešenje problema u Crnoj Gori mora da se napravi jedinstvena baza podataka između Ministarstva zdravlja i MUP koja bi sadržavala sve podatke o zdravlju građana, i evidentirala sve moguće promjene.

Ona objašnjava da je i psihičko i fizičko zdravstveno stanje jako promjenjivo.

"Primjera radi, mi ocijenimo da XX lice nije sposobno da ima vatreno oružje. A onda u dugoj ustanovi to lice dobije uvjerenje. To bi onda morala da rešava neka drugostepena komisija i ocijeni je li XX kandidat sposoban ili ne. Ili da zbog promjena zdravstvenog stanja bude oduzeta dozvola za oružje ili da zaustavi njeno izdavanje."

I političari ljubitelji oružja

Postojeći Zakon o oružju ne ograničava broj komada vatrenog oružja koje pojedinac može imati, a dozvola se obnavljaju na svakih deset godina.

O tome govore imovinski kartoni crnogorskih političara i čelnika pravosuđa.

Tako je prema podacima Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) u koje je RSE imao uvid, bivši premijer Duško Marković vlasnik osam komada oružja i to, šest pištolja, jednog revolvera i puške.

Poslanik Predrag Bulatović iz opozicionog Demokratskog fronta posjeduje četiri pištolja.

Ranko Krivokapić aktuelni ministar vanjskih inostranih poslova ima tri pištolja.

Po tri pištolja imaju i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i bivši vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, navedi su u imovinskim kartonima ASK.

Ranije istraživanje međunarodne agencije "Small Arms Survey" sa sjedištem u Ženevi iz 2018. pokazalo je, da na svakih 100 stanovnika Crne Gore dolazi prosječno 40 komada lakog naoružanja.

Njihove procjene su bile da u Crnoj Gori ima ukupno 245.000 komada oružja. Od tog broja preko 140.000 je nelegalno vatreno oružje.