Mjesec nakon parlamentarnih izbora Crna Gora i dalje čeka novu Vladu koja je kako je bilo a i dalje jeste najizvjesnije, trebalo da formiraju Demokratska partija socijalista (DPS) i tradicionalni partneri iz redova manjinskih partija.
No, zapelo je, kako pišu mediji, kod raspodjele funkcija.
Da li je izvjesno skoro formiranje Vlade ili će se svojevrsno natezanje nastaviti sve dok neka od strana ne popusti?
Gotovo odmah nakon objavljivanja prvih rezultata parlamentarnih izbora iz DPS su poručivali da imaju stabilnu većinu za formiranje nove Vlade sa tradicionalnim partnerima i saveznicima iz redova partija nacionalnih manjina. Taj optimizam širio je u gotovo svim izjavama nakon izbora i Duško Marković, koga je DPS predložila, a predsjednik države Filip Vujanović i zvanično proglasio novim mandatarom.
Marković je u izjavi za medije uoči te odluke predsjednika Vujanovića, najavljivao brzo formiranje vlade, što se međutim još nije dogodilo:
„Pregovori idu veoma uspješno. Mislim da ćemo u ovih dva dana na političkom nivou završiti te pregovore. Očekujemo odluku predsjednika države o zvaničnoj formalizaciji mandatara i nakon toga slijede aktivnosti koje će ići u pravcu kadrovskog ekipiranja buduće vlade i njene ponude parlamentu.“
No, čini se da zahtjevi tradicionalnih partnera DPS za postavljenje njihovih predstavnika na određene funkcije u izvršnoj vlasti, za vladajuću partiju nijesu prihvatljivi.
Naime, mediji pišu kako predstavnici koalicije koju čine Forca, Albanska alternativa (AA) i Demokratska unija Albanaca (DUA) traže mjesto potpredsjednika vlade i ministra za ljudska i manjinska prava ili ministra turizma.
Bošnjačka stranka (BS) još se nije izjašnjavala o postizbornoj koaliciji sa DPS-om, jer je odbijen njihov zahtjev za tri resora u vladi. Bošnjaci su tražili mjesto potpredsjednika vlade za regionalni razvoj, kao i ministarstva poljoprivrede i socijalnog rada.
Kako su objavili mediji bliski vlasti, DPS je pristala da socijalemokrate Ivana Brajovića preuzmu mjesto predsjednika Skupštine i dva resora u vladi.
Da bi bio izabran za premijera, Markoviću je osim glasova 36 poslanika DPS-a i dva predstavnika socijaldemokrata, potrebna podrška i dva poslanika BS i jednog iz Hrvatske građanske inicijative (HGI). S obzirom na to da su politički predstavnici Hrvata najavili podršku Markoviću, nova vlada mogla bi biti izabrana i bez glasova Albanaca.
Manjinske partije bar na papiru imaju alternativu za formiranje Vlade. Naime, iz opozicije su dobili predlog da oni formiraju vladu i dobiju mjesto premijera.
Vlada će biti formirana: Zoran Radulović
No, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže novinar nedjeljnika „Monitor“ Zoran Radulović, taj scenario neće uslijediti već će se, ubijeđen je, stvari u vezi sa formiranjem buduće Vlade odvijati onako kako želi DPS:
„U datim okolnostima treba vjerovati DPS. Ova Vlada će sigurno biti formirana. Sada je stvar samo u tome kako da partije nacionalnih manjina objasne da su jedno, dva ili tri ministarstva bolja ponuda nego što je to cijela Vlada, što im je ponudila opozicija. Predstavnici političkih partija koje u crnogorskom parlamentu zastupaju nacionalne manjine pokušavaju da sačuvaju nekakav integritet, nekakvo dostojanstvo iako znaju da ulaskom u DPSovu vlast sve to gube i da će jedina naknada za taj gubitak biti eventualna finansijska apanaža na granici zakona, zbog čega ih sjutradan opet mogu strpati u zatvor.“
Radulović ne vjeruje da će novi mandatar Marković i DPS popustiti zahtjevima manjinskih partija u vezi sa traženim pozicijama u budućoj Vladi
„Ne. Ja mislim da će partije nacionalnih manjina popustiti zbog toga što je njima čizma pod grlom. Oni su prosto prinuđeni da igraju ulogu partnera jer je alternativa to da postanu žrtve ovakvog DPS i raznih tranzicionih heroja poput Kalića, Šarića, Keljmendija i svih onih koji im ovih dana prijete uz očiglednu demonstraciju sile.“
I dok Crna Gora čeka izbor nove Vlade, podsjetimo da je nedavno konstituisan i novi saziv Skupštine Crne Gore u atmosferi gdje nije bilo poslanika opozicije jer ne priznaje rezultate izbora održanih 16. oktobra. Opozicija smatra da izbori nijesu mogli da budu slobodni u trenutku dok policija hapsi osumnjičene za navodni pokušaj državnog udara koji je i dalje u fazi ispitivanja i istrage.