Uprkos višegodišnjim obećanjima i najavama vlasti da će se zaposlenost povećati, u Crnoj Gori se događa upravo suprotno. Nezaposlenost raste iako se već uveliko realizuju pojedini veliki projekti koji su svojevremeno proglašavani za buduće generatore novih zapošljavanja.
Ne tako davno, oktobra 2012. godine, premijer Milo Đukanović je obećao da će tokom četiri godine obezbijediti otvaranje novih 40.000 radnih mjesta. Umjesto toga, Crna Gora danas ima više od 40.000 nezaposlenih. Istina, stopa nezaposlenosti je te 2012. bila za oko dva procenta manja, ali određeni trendovi ipak zabrinjavaju.
Maja 2015. nezaposlenih u Crnoj Gori je bilo nešto preko 14,5 posto, a sada za 20 posto više – 17,5 posto. To je u koliziji sa brojnim obećanjima vlasti prilikom najvaljivanja svake manje ili veće investicije.
Statistika umjesto novih radnih mjesta
Majka svih investicionih projekata u Crnoj Gori je gradnja prve dionice autoputa Bar – Boljare koji, iako se radi samo o četvrtini autoputa, Crnu Goru košta oko jedne milijarde eura i zbog drastičnog povećanja državnog duga, ozbiljno ljulja javne finansije.
Svaki novi projekat je obrazlagan "multiplikativnim efektima" u koje spada novo zapošljavanje.
Bilo bi logično da broj zaposlenih u Crnoj Gori raste uporedo sa realizacijom projekata za koje je vlast tvrdila da znače "otvaranje novih radnih mjesta". Međutim, događa se upravo suprotno. Raste nezaposlenost, a to potvrđuje zvanična statistika.
Direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević kaže da podaci pokazuju da nezaposlenost raste uprkos radovina na autoputu, turističkoj sezoni koja je, navodno, najbolja u zadnjih 15 godina...
"Nema novih radnih mjesta. Imamo samo statistiku. Nema novootvorenih, već postojećih radnih mjesta. Ljude zaposle na tri mjeseca, onda mu daju otkaz, pa zaposle sljedećeg, opet na tri mjeseca. Sva ova lica oni računaju kao zapošljene", rekao je Milošević.
Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i nekadašnji direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić kaže da su razlozi za povećanje nezaposlenosti za 20 posto u odnosu na stanje od prije dvije godine administrativne prirode.
"Sada ima oko 21.000 nezaposlenih žena, a prošle godine je bilo svega 15.000. Sve žene koje su radile u sivoj zoni trgovine, poljoprivedi ili su prihode ostvarivale u okviru porodičnog domaćinstva, sada su se pojavile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje", kaže Jelić, uz objašnjenje da su se ove žene prijavile da bi ostvarile nadoknadu za majke troje ili više djece.
"U 40.000 nezaposlenih spada i oko 3.700 lica na stručnom osposobljavanju. Njih ne bi ni trebalo voditi u evidencijama Zavoda za zapošljavanje jer primaju određenu nadoknadu", rekao je Jelić.
Neerazumno rasipanje novca
Direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević smatra da je jedino rješenje izrada ozbiljne strategije, ali i održivo raspolaganjem novca Zavoda za zapošljavanje kojim on, kao predstavnik opozicije, na osnovu Sporazuma o slobodnim i poštenim izborima, rukovodi tek par mjeseci.
"Novac se do sada nerazumno rasipao, a stanje u oblasti zapošljavanja je potpuno haotično", ocijenio je Milošević.
"Samo obećanja i najave istorijskih projekata. Postavlja se pitanje – ko od toga ima korist? Bez obzira na brojna obrazloženja o ekonomskoj isplativosti autoputa i multiplikativnim efektima, sve se svelo na angažovanje firmi bliskih vlasti", tvrdi Milošević.
S obzirom da se radovi na izgradnji autoputa Bar – Boljare intenziviraju, postavlja se pitanje – da li je broj od 1.000 domaćih radnika koji su angažovani na ovom poslu zadovoljavajuć, naročito imajući u vidu da je izvođač radova, kineski CRBC, kao podizvođača angažovao jednu hrvatsku firmu sa kojom je sklopio ugovor vrijedan 35 miliona eura.
To je, sa aspekta zapošljavanja, veoma zabrinjavajuće jer, kako kaže funkcioner vladajućeg DPS-a Zoran Jelić - podizvođači radije uvoze radnike nego da angažuju domaću radnu snagu.
"Zakonom je definisano da će najmanje 30 posto angažovanih radnika činiti domaći radnici. Mi smo u međuvremenu osposobili oko 500 radnika za rad na izgradnji autoputa. Nažalost, mnogi proizvođači ne žele da angažuju domaću radnu snagu, već je dovode iz zemalja okruženja", rekao je Jelić.