Crna Gora se u samoj završnici procesa članstva u NATO našla u svojevrsnom procjepu suprotstavljenih interesa velikih sila, prije svih Rusije i SAD.
No, najvjerovatnije će uskoro postati 29. članica Alijanse, čime će izbjeći scenario po kome je u toj ping pong utakmici glavnih igrača na globalnoj političkoj pozornici mogla da postane kolateralna šteta.
To je ocjena sagovornika RSE koji su učestvovali na konferenciji "NATO – dodatna vrijednost na Zapadnom Balkanu" i koji kažu da se nikada u istoriji Alijanse nije dogodilo da zemlja koja je tako blizu članstva bude zaustavljena.
Crna Gora nikada nije imala dilemu da li želi da bude dio kolektivnog sistema bezbjednosti, kakav je NATO i sada je najbliža tom cilju u svojoj istoriji, poručuje ministar odbrane Predrag Bošković, dodajući da je niko više ne može zaustaviti da postane 29. članica Alijanse, pogotovo ne oni, kako je kazao. unutrašnji retrogradni faktori:
"Naravno da su oni bili i još uvijek su potpomognuti veoma snažno finansijski i na drugi način od spoljnog faktora. Mislim da smo pokazali snagu da se izborimo sa svim tim problemima koji su bili prisutni i evidentni, a i još su prisutni u našoj državi", komentariše Bošković.
Profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Radovan Vukadinović kaže za naš program da je Crna Gora toliko blizu članstva u NATO da je nemoguće zamisliti da bi sada usljed bilo čijih interesa, pogotovo Rusije na globalnom nivou, taj proces mogao biti zaustavljen ili usporen:
"To bi značilo da se previše toga u međunarodnim odnosima mijenja, da se iznenada uspostavljaju jako dobri rusko-američki odnosi, dakle da dolazi do nekih novih momenata u kojima bi se Crna Gora mogla dati za nešto drugo što bi eventualno Rusija mogla dobiti na drugoj strani. Mislim da smo daleko od toga. Još nikada se u povjesti NATO-a nije dogodilo da neka zemlja bude bukvalno zaustavljena na dva mjeseca prije svečanog ulaska. Ne vjerujem da bi se to moglo dogoditi Crnoj Gori", ocjenjuje Vukadinović.
Sa konferencije "NATO – dodatna vrijednost na Zapadnom Balkanu", foto: PR Centar
Za profesora Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran Branislava Radulovića Crna Gora, iako se našla na liniji sudara interesa velikih sila, ne bi smjela da odustane od svog interesa da bude dio ujedinjene Evrope:
"Crna Gora je danas zaista na dodiru ili na liniji, rekao bih, crvenoj liniji između onog što su legitimni spoljnopolitički interesi Rusije i onoga što su takvi interesi zapadne Evrope i SAD", kaže Radulović.
"Ako to posmatrate kao veliku šahovsku tablu", navodi Radulović, "Crna Gora ne bi smjela da bude pion, posebno ne onaj pion koji se žrtvuje od jedne ili druge strane".
"Ona mora prepoznati svoj interes i opredijeliti se da li će da bude dio zapadne, ujedinjene Evrope sa svim bezbjednosnim strukturama koje osiguravaju prije svega njene granice i sigurnost i stvaranje uslova za dalji razvoj demokratskih procesa koji su sada u jednom vrlo problematičnom periodu. Ili će se naći nečemu što ja zovem virtualna Vizantija, gdje ne znate koji su i čiji interesi u Crnoj Gori", ocjenjuje Radulović.
Profesor Radulović je nedavno izjavio da Rusija u regionu ne nastupa kao alternativa nego kao neko ko kvari igru.
Uhvaćen posljednji voz
Politički analitičar Zlatko Vujović kaže za RSE da Rusija nije još agresivnije djelovala u Crnoj Gori samo zbog činjenice što je uspjela da ostvari svoje interese na Mediteranu, zauzimajući stranu sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u ratu u toj zemlji.
"Vidjeli smo koliko je Rusija uložila napora i energije i sredstava da bi zaštitila režim Asada iz prostog razloga što je to jedini režim koji dozvoljava uplovljavanje ruskih brodova. Da je Rusija izgubila svoje pozicije u Siriji vjerovatno bi njena reakcija u Crnoj Gori bila brutalnija, jer bi to, realno gledajući, za njih bila jedina šansa da obezbijede pristup nekoj luci u Mediteranu, što je njihov strateški interes", navodi Vujović.
"Na svu sreću", dodaje, "mi nijesmo susjedi Rusije".
"Vidjeli smo u slučaju Ukrajine da koliko god da ste veliki, a Ukrajina jeste velika zemlja, sve se to anulira u situaciji kada Rusija odluči da bude agresivna. U svakom slučaju, Crna Gora je uhvatila posljednji voz da izađe iz nečega što može biti veoma opasno, a to je da postane žrtva ne samo globalnih nego i regionalnih nasilnih procesa koji se mogu desiti", konstatuje Vujović.
Protokol o članstvu Crne Gore u NATO ratifikovalo je 26 od 28 članica NATO-a. Ostalo je da to još urade Španija i Sjedinjene Američke Države.
Donji dom Parlamenta Kraljevine Španije već je ratifikovao protokol, a da bi procedura u potpunosti bila završena potrebno je da dokument bude usvojen i u Gornjem domu.
Članstvo Crne Gore u NATO već je odobrio senatski Odbor za spoljnu politiku, no tri pokušaja da se Protokol izglasa po ubrzanoj proceduri u Senatu zaustavilo je nekoliko senatora, u posljednjem pokušaju samo jedan senator iz Kentakija Pol Rend.
O Protokolu za Crnu Goru američki Senat izjasniće se u redovnoj proceduri, kada će senatori po svim procjenama podržati ratifikaciju ubjedljivom većinom. Zasad je neizvjesno kad će se to dogoditi.
Američki državni sekretar Rex Tillerson zatražio je od čelnika Sanata da ubrzaju postupak ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u jer je to, kako je ocijenio, snažan interes Sjedinjenih Država, prenio je Reuters.