U Crnoj Gori živi između 10 i 15 hiljada zavisnika od droge, a zabrinjava rast broja korisnika među djecom. Prema istraživanjima NVO 4Life većina građana zna ko su dileri i na kojim mjestima zavisnik veoma lako može da kupi marihuanu, heroin ili neku drugu vrstu narkotika. I pored toga što nema zvanične statistike o broju zavisnika, građani su u najvećem broju svjesni da je narkomanija sve rasprostranjenija u Crnoj Gori. Za to krive porodicu, same korisnike ali i društvo u cjelini.
26 jun, Međunarodni dan borbe protiv droge Crna Gora dočekuje sa gotovo poražavajućim brojkama o tome koliko je narkomanija prisutna u društvu.
Iako nema zvanične statistike Saša Mijović iz NVO 4Life kaže da njihove procjene ukazuju na rapidan rast broja zavisnika u odnosu na posljednja zvanična istraživanja od prije nekoliko godina.
"Prema posljednjem istraživanju Instituta za javno zdravlje iz 2006. godine u Crnoj Gori je procijenjeno da se broj zavisnika kreće od 2.500 do 3.000. Međutim, moramo imati u vidu da je to istraživanje rađeno prije 6 godina i da je to bio samo onaj broj zavisnika koji su potražili pomoć. Po našim procjenama, trenutno u našoj zemlji ima od 10 do 15 hiljada korisnika droga. To su u najvećem broju zavisnici od heroina", navodi Mijović.
Posebno zabrinjava trend rasta broja korisnika droga među djecom, no ni u tom dijelu nema zvaničnih podataka osim direktnih iskustava aktivista NVO sektora koji pomažu zavisnicima. Za sada najmlađi korisnik droga bio je 10 godišnji dječak iz Danilovgrada, podsjećaju u organizaciji 4Life.
Počinju u jedanaestoj sa marihuanom
Ta NVO je provela istraživanje u namjeri da od građana dobije odgovore na pitanja koliko su svjesni porasta narkomanije u društvu i koga smatraju odgovornim za to.
"Čak 90, 2 posto ispitanika smatra da je narkonamija rasprostranjena u Crnoj Gori, što ukazuje da iako nemamo registar i populaciona istraživanja, građani prepoznaju problem stalnog trenda rasta ovog problema. Više od polovine ispitanika poznaje osobe koje koriste psihoaktivne supstance, dilere, mjesta i načine za pribavljanje droge, što ukazuje na dostupnost droge i vidljivost zavisničkih grupa. Građani kao najodgovornije za ulazak osobe u zavisništvo prepoznaju porodicu, same osobe i policiju, što nam daje smjernice da zaključimo da se programi prevencije moraju bazirati na edukaciji i tretmanu pojedinca kao člana porodice, a ne kao izdvojenog entiteta, što je do sada bio slučaj", kazala je Mijović.
Na pitanje koja droga je u najširoj upotrebi, preko 80 posto građana smatra da je to marihuana, slijede heroin, kokain i ostale droge. Kada je u pitanju marihuana mnogo kontroverzi izaziva tvrdnja u nekim krugovima kako je to tzv. laka droga koja ne izaziva zavisnost i najmanje je štetna po ljudski organizam. To je, kažu u organizaciji 4Life vrlo pogrešno i vrlo opasno tumačenje jer je marihuana predvorje za heroin i kokain.
"Budući da se ta donja granica prvog uzimanja psihoaktivne supstance jako brzo spušta, to su uzrasti između 11 i 12 godina. To dijete onda ne može da procijeni niti da zna da li to izaziva zavisnost ili ne. Ono će ući u taj krug. Mogu da vam kažem da smo imali djevojke od 18 godina koje su već na heroinu a počele su sa 11, upravo sa marihuanom", saopštava program koordinatorka NVO 4Life Milena Mijović.
"Jako je bitno reći da je najveći procenat onih koji su "na teškim drogama" kao što su heroin i kokain upravo počeo sa marhuanom", ističe direktor NVO 4Life Saša Mijović.
Dok god u Crnoj Gori, među građanima i naročito u institucijama sistema svijest o problemu narkomanije ne bude na odgovarajućem nivou, iz godine u godinu brojke će biti sve poraznije, poručuju NVO aktivisti koji se bave tim problemom.
Kažu da je potrebno informisati građane o štetnosti i pogubnim posljedicama korišćenja droge a da bi državni organi, u prvom redu policija i tužilaštvo trebalo da učine mnogo više u razbijanju lanaca proizvođača i dilera droge.
26 jun, Međunarodni dan borbe protiv droge Crna Gora dočekuje sa gotovo poražavajućim brojkama o tome koliko je narkomanija prisutna u društvu.
Iako nema zvanične statistike Saša Mijović iz NVO 4Life kaže da njihove procjene ukazuju na rapidan rast broja zavisnika u odnosu na posljednja zvanična istraživanja od prije nekoliko godina.
"Prema posljednjem istraživanju Instituta za javno zdravlje iz 2006. godine u Crnoj Gori je procijenjeno da se broj zavisnika kreće od 2.500 do 3.000. Međutim, moramo imati u vidu da je to istraživanje rađeno prije 6 godina i da je to bio samo onaj broj zavisnika koji su potražili pomoć. Po našim procjenama, trenutno u našoj zemlji ima od 10 do 15 hiljada korisnika droga. To su u najvećem broju zavisnici od heroina", navodi Mijović.
Posebno zabrinjava trend rasta broja korisnika droga među djecom, no ni u tom dijelu nema zvaničnih podataka osim direktnih iskustava aktivista NVO sektora koji pomažu zavisnicima. Za sada najmlađi korisnik droga bio je 10 godišnji dječak iz Danilovgrada, podsjećaju u organizaciji 4Life.
Počinju u jedanaestoj sa marihuanom
Ta NVO je provela istraživanje u namjeri da od građana dobije odgovore na pitanja koliko su svjesni porasta narkomanije u društvu i koga smatraju odgovornim za to.
"Čak 90, 2 posto ispitanika smatra da je narkonamija rasprostranjena u Crnoj Gori, što ukazuje da iako nemamo registar i populaciona istraživanja, građani prepoznaju problem stalnog trenda rasta ovog problema. Više od polovine ispitanika poznaje osobe koje koriste psihoaktivne supstance, dilere, mjesta i načine za pribavljanje droge, što ukazuje na dostupnost droge i vidljivost zavisničkih grupa. Građani kao najodgovornije za ulazak osobe u zavisništvo prepoznaju porodicu, same osobe i policiju, što nam daje smjernice da zaključimo da se programi prevencije moraju bazirati na edukaciji i tretmanu pojedinca kao člana porodice, a ne kao izdvojenog entiteta, što je do sada bio slučaj", kazala je Mijović.
Na pitanje koja droga je u najširoj upotrebi, preko 80 posto građana smatra da je to marihuana, slijede heroin, kokain i ostale droge. Kada je u pitanju marihuana mnogo kontroverzi izaziva tvrdnja u nekim krugovima kako je to tzv. laka droga koja ne izaziva zavisnost i najmanje je štetna po ljudski organizam. To je, kažu u organizaciji 4Life vrlo pogrešno i vrlo opasno tumačenje jer je marihuana predvorje za heroin i kokain.
"Budući da se ta donja granica prvog uzimanja psihoaktivne supstance jako brzo spušta, to su uzrasti između 11 i 12 godina. To dijete onda ne može da procijeni niti da zna da li to izaziva zavisnost ili ne. Ono će ući u taj krug. Mogu da vam kažem da smo imali djevojke od 18 godina koje su već na heroinu a počele su sa 11, upravo sa marihuanom", saopštava program koordinatorka NVO 4Life Milena Mijović.
"Jako je bitno reći da je najveći procenat onih koji su "na teškim drogama" kao što su heroin i kokain upravo počeo sa marhuanom", ističe direktor NVO 4Life Saša Mijović.
Dok god u Crnoj Gori, među građanima i naročito u institucijama sistema svijest o problemu narkomanije ne bude na odgovarajućem nivou, iz godine u godinu brojke će biti sve poraznije, poručuju NVO aktivisti koji se bave tim problemom.
Kažu da je potrebno informisati građane o štetnosti i pogubnim posljedicama korišćenja droge a da bi državni organi, u prvom redu policija i tužilaštvo trebalo da učine mnogo više u razbijanju lanaca proizvođača i dilera droge.