U Crnoj Gori je ove godine za skoro 50 odsto veći broj napada na novinare u odnosu na prošlu, pokazuje izvještaj Sindikata medija Crne Gore(SMCG).
Posebno zabrinjava trend rasta u kategoriji “prijetnje smrću” novinarima, zbog čega je Sindikat podnio incijativu za izmjenu krivičnog zakonika o pooštravanju kazni za napade na novinare i uvođenje novih krivičnih djela.
“Zabilježeno je 25 napada na novinare i medije, što predstavlja rast od 47 odsto u odnosu na prošlu godinu. Policiji je prijavljeno 20 slučajeva. Sudski epilog je dobilo 10 a u četiri slučaja su donijete osuđujuće presude”, rekla je 17. decembra predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović Veličković.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je saopštio da su u policijskom smislu svi ovogodišnji slučajevi, osim jednog, razjašnjeni.
“Neki su kvalifikovani kao krivična djela, neki kao prekršaj a za neke su spisi dostavljeni tužiocima na odlučivanje. Mislim da smo u tom smislu kao policija pokazali određenu ažurnost,” rekao je Sekulović.
Pročitajte i ovo: Predložene oštrije kazne za napade na novinare u Crnoj GoriIpak, Sekulić konstatuje da sadašnje vlasti nose teret neriješenih slučajeva napada na novinare iz prošlosti.
“Dok taj teret ne skinemo nećemo moći da napravimo odlučniji iskorak u evropskim integracijama. Nemamo sa čim da se pohvalimo “, kazao je Sekulović.
Neki od starih slučajeva su ponovo aktuelni i u fazi istrage, rekao je Sekulović ne precizirajući o kojim ranijim slučajevima je riječ. U Crnoj Gori se u posljednjih 20 godina desilo preko 70 napada na novinare i imovinu medija, a ubistvo urednika lista Dan Duška Jovanovića 2004. godine još nije rasvijetljeno.
Kako će novinare da štite oni za koje se sumnja da ih napadaju?
A da su i pripadnici policije pod sumnjom za učešće u napadima na novinare potvrđuje slučaj Olivere Lakić .
Glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić 15. decembra je potvrdio da je uhapšen pripadnik policije zbog sumnje da je učestvovao u ranjavanju novinarke lista "Vijesti" Olivere Lakić, u maju 2018. godine ispred ulaza zgrade u kojoj živi.
Pročitajte i ovo: Uhapšen policajac zbog sumnje da je učestvovao u ranjavanju novinarke Olivere LakićMinistar policije Sergej Sekulović nije želio da komentariše konkretno taj slučaj.
“Ja ću se ograditi od komentarisanja tog slučaja budući da je to živ predmet i da je istraga u toku. Pozitivna stvar u tom kontekstu jeste da se sada neke stvari otvaraju i saznajemo za njih”, rekao je Sekulović , za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na pitanje RSE kakvu zaštitu novinari mogu da očekuju od policije, ako postoji mogućnost da su oni i protagonisti napada, Sekulović kaže da se nada da je to stvar prošlosti.
“Ako je život novinara ugrožen od ljudi koji su dio sistema, i to onog dijela čiji je posao da ih štiti onda to ukazuje na veliku opasnost i veliku zabrinutost kao i nedoraslost društva da štiti vrijednosti koje formalno zastupa. Ja se iskreno nadam da je to vrijeme iza nas ”, rekao je ministar Sekulović.
Policija i tužilaštvo do danas nijesu otkrili ni naručioce niti neposredne napadače u slučaju napada na Lakić iz 2018.
Pročitajte i ovo: Ni izvršioca ni nalogodavaca dvije godine od napada na novinarku Oliveru LakićZbog prvog napada na Lakić iz 2012. godine suđeno je Milenku Rabrenoviću, koji je bio vozač i šef obezbjeđenja Veselina Veljovića, nekadašnjeg prvog čovjeka policije. Sud ga je 2015. oslobodio zbog nedostataka dokaza. Istovremeno je sud na devet mjeseci zatvora pravosnažno osudio Ivana Buškovića, iz Podgorice.
Vlast i narušvanje bezbjednosti novinara
Iz međunarodne zajednice su ukazali da rad institicija i izjave političara i zvaničnika utiču na bezbjednost novinara.
Na nekažnjivost za napade i progon novinara u Crnoj Gori upozorava i predsjednik Evropske federacije novinara Bliker Bejrgord, koji preporučuje da se napravi Nacionalni plan zaštite novinara. To je jedan od zahtjeva Evropske unije u okviru pregovaračkog procesa o pristupanju Crne Gore, precizirao je Bejrgord.
U poslednjem izvještaju o napretku Crne Gore u evropskim integracijama Evropska komisija je u oblasti slobode izražavanja, konstatovala da je Crna Gora postigla određeni nivo pripreme u toj oblasti, ali je napravila ograničen napredak.
Pročitajte i ovo: Ima li traga napadaču na Oliveru Lakić?Predstavnica OEBS-a za slobodu medija, Teresa Ribeiro, kaže da Vlada treba da zaštiti novinare. Pojašnjava da se suočila sa rastućem neraspoloženju prema medijima koje je, smatra, prouzrokovano populizmom političara i vlasti.
“Apelujem na političare i zvaničnike da se ustežu od štetne retorike i da omoguće sredinu u kojoj će procvjetati sloboda izražavanja. Ovaj negativni razvoj se značajno odrazio na bezbjednost i radne uslove novinara“, ocijenila je Ribeiro.
Naglasila je da je “snažna predanost Vlade” od ključne važnosti za zaštitu i bezbjednost novinara i medije.
„Potrebno je uspostaviti odgovarajuće operativne zaštitne mjere, kao što je specijalni policijski tim koji bi štitio medijske radnike, dok izvještavaju sa javnih događaja “, istakla je Ribeiro.
Zabrinutost i zbog prijetnji na društvenim mrežama
Osim fizičkih napada ministra Sekulović brine govor mržnje i prijetnje kojima su novinari izloženi na društvenim mrežama, zbog čega, kako je pojasnio za RSE, planiraju izradu strategije:
„Represija koju može da pruži policija, nije adekvatan i cjelovit odgovor na govor mržnje na društvenim mrežama. Taj problem je mnogo širi od otkrivanja onih koji na društvenim mrežama šire govor mržnje i prijetnje. On zahtijeva uključivanje i drugih važnih subjekata kao što su političke partije, naučna zajednica, mediji, sistem obrazovanja”.
86 odsto novinara smatra da su materijalno ugroženi
Osim bezbjednosti, zabrinjava i materijalni položaj crnogorskih novinara.
Milan Radović, programski direktor Građanske alijanse, kaže da su novinari dodatno opterećeni i finansijskim problemima:
“Uslovi novinara i medijskih radnika su jako laši i nijesu motivišući”.
Sindikat medija je uradio istraživanje prema kojem čak 86 odsto novinara kaže da su materijalno ugoženi. Istraživanje je pokazalo i da skoro 40 odsto novinara prima manje od 500 eura.
„Platu veću od 600 eura ima 30 odsto anketiranih, 25 odsto novinara između 500 i 600 eura, i može se reći da ima zaradu na nivou prosječne “, rekla je istraživačica SMCG Bojana Konatar.
Prosječna zarada u Crnoj Gori je za oktobar iznosila 534 eura.