Dok najavljene mjere štednje Ministarstva finansija, a posebno povećanje PDV-a sa 19 na 21 odsto, trpe oštre kritike sindikata, civilnog sektora, političkih partija, privrednika i građana, koji očekuju veće cijene i pad životnog standarda, stručnjaci iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozoravaju da su mjere Vlade u Podgorici "neophodne jer bi u suprotnom Crna Gora upala u dužničku krizu".
Pošto je najavljeni drugi set mjera štednje Ministarstva finasija izazvao oštre osude stručne i laičke javnosti u Podgorici, novinare je ineteresovalo da li su ove mjere najava da će Vlada ući u aranžman sa MMF-om, što bi prema stručnjacima značilo još drastičnije rezove.
Ministar finansija Darko Radunović je u prisustvu šefa Misije MMF-a Martina Petrija obećao: "Država ne ulazi u aranžman sa MMF-om, mi imamo saradnju na nivou tehničke pomoći. Doista ne znam šta znači to toliko insistiranje".
Ministar Radunović je konstatovao da je dobro što je u prilici da prokomentariše te tvrdnje sa različitih adresa koje su se čule prethodnih dana.
Oštre kritike da će najavljeno povećanje stope PDV-a sa 19 na 21 odsto, od 1. jnuara 2018. izazvati veće cijene i pad životnog standarda, stigle su na račun kabineta Duška Markovića od sindikata, civilnog sektora, privrednika, političkih partija i građana. Svi su optužili Vladu da "opet zavlači ruku u džep građana".
I dok domaći ekonomski stručnjaci ovakav set mjera štednje za sanaciju javnog duga nazivaju nastavkom katastrofalne ekonomske politike Vlade u Podgorici, šef Misije MMF-a za Crnu Goru Martin Petri je kazao da su mjere pozitivne.
Petri je objasnio da bi bez tih mjera koje Vlada planira da sprovede država upala u dužničku krizu.
"Ukoliko ne bi postojala ova strategija fiskalnog prilagođavanja u nekom trenutku u budućnosti bi nastupila dužnička kriza. Tako da je ova strategija neophodna. Mislimo da je ovaj paket mjera dobar i da su mjere realne. To prilagođavanje je potrebno. Rezultat ovih mjera može biti bolji nego što predviđamo i ove godine očekujemo rast BDP-a od tri odsto. I u 2017. i 2018. takođe očekujemo rast blizu tri odsto", rekao je Petri.
Martin Petri: Bez ove strategije mogla bi da nastupi dužnička kriza
Međutim, ekonomski analitičari u Crnoj Gori ocjenjuju da povećanje PDV-a za dva procentna poena nije mjera štednje već udar na džep građana.
"Ni na koji način povećanje PDV-a kao mjere koja nas sve pogađa ne može biti nazvana mjerom štednje. To je, prije svega, pokazivanje jedne nepristojnosti prema građanima, jer im podmećete nešto što je potpuno iracionalno. Sa druge strane, to je dokaz postojanja velikog neznanja u vođenju finansijske politike u Crnoj Gori", kazala je za CdM analitičarka Ana Nives Radović Radović.
Ekonomski analitičar Mladen Bojanić za RSE ocjenjuje da će se mjera povećanja PDV-a svakako odraziti na standard građana Crne Gore.
"I Vlada nastavlja onom naopakom politikom već unazad par decenija, a posebno posljednjih četiri godine. Ona uvijek ide na povećanje indirektnih poreza odnosno PDV-a što najviše pogađa ono najsiromašnije stanovništvo", smatra Bojanić.
"Situacija nije alarmantna"
Prvo povećanje PDV-a sa 17 na 19 odsto dogodilo se 2013. i tada je ova nepopularna mjera građanima objašnjena kao "privremena" i u cilju smanjenja državnog duga. Međutim, danas, četiri godine kasnije, Ministarstvo finansija se nije odlučilo da ukine te privremene mjere već je donijelo odluku za novo povećanje PDV-a sa 19 na 21 odsto. Ali je objašnjenje isto kao i 2013. godine – smanjenje državnog duga.
Ukupan državni dug, sa depozitima, je krajem marta ove godine premašio 2,421 milijarde eura, ili 64,18 odsto BDP-a prema podacima resora ekonomije.
Podaci Centralne banke iz istog uporednog perioda 2013. pokazuju da je javni dug te godine bio značajno niži i iznosio je 1,76 milijardi eura ili 50,3 odsto BDP-a.
Na pitanje RSE – da li je i ovo povećanje PDV-a na 21 odsto privremeno i kakvo je stanje u ekonomiji zemlje kada se nakon četiri godine a u pitanju je Vlada kontinuiteta, opet poseže za ovakvom nepopularnom mjerom, ministar Darko Radunović je odgovorio:
"Ali mislim da su ovo mjere s mjerom za situaciju u kojoj se sad nalazimo. Da je situacija idealna – apsolutno nije. Ali ne mislim da je alarmantna. Tu se vjerovatno ja i vi u stavu razlikujemo. Ja mislim da je u odnosu na okruženje naša pozicija nešto bolja, ali to nije utješno."
Iako je ministar Radunović ovako ocijenio stanje u ekonomiji zemlje, šef Misije MMF-a, organizacije koja godinama prati ekonomsku strategiju Vlade u Podgorici, Martin Petri ni nakon ponovljenog pitanja RSE da objasni – ko je kriv za ovakvo stanje jer Crna Gora ima Vladu kontinuiteta, nije želio konkretno da odgovori, već je nabrajao moguće razloge.
"Problem duga je rezultat prevelikog broja deficita iz prošlosti. To se djelimično može desiti i ako rast nije toliko veliki koliko se možda očekivalo. Sigurno i da finansijska kriza koja se desila i 2008. i 2009, koja je imala uticaja na cijeli svijet, nije bila od pomoći", rekao je Martin Petri.