Politička konfrontacija predsjednika države Jakova Milatovića i mandatara Milojka Spajića može imati dugoročne posljedice na ukupnu političku scenu u Crnoj Gori, ocijenila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) politička analitičarka Ana Nenezić.
Posljednji sukob dvojice lidera Pokreta Evropa sad izbio je oko formiranja nove Vlade, za koju je predsjednik Milatović mandat dodijelio Spajiću.
Politička analitičarka Ana Nenezić
Nakon što je saopštio da u njegovoj vladi nema mjesta za nedavno rasformirani proruski Demokratski front (DF), Spajić se našao na udaru kritike Milatovića, koji se javno zalaže za njihov ulazak.
Za Nenezić, istupi Milatovića pokazuju da ne postoje samo unutrašnji sukobi u Pokretu Evropa sad, već se radi o potpuno različitim vizijama i strategijama razvoja Crne Gore.
Lideri Evropa sad od skoro su u vrhu crnogorske politike.
Milatović je u aprilu pobijedio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima, dok je Spajić sa listom Evropa sad u junu osvojio najviše mandata na prvim parlamentarnim izborima, od smjene vlasti Demokratske partije socijalista 2020.
Pročitajte i ovo: Tajna izbornog uspjeha Pokreta Evropa sad u Crnoj GoriŠta je u suštini sukoba Milatović-Spajić
Prve čarke zabilježene su uoči predsjedničkih izbora.
Plan Pokreta da Spajić bude kandidat za predsjednika osujećen je objavom srpskih vlasti da on ima i državljanstvo Srbije, a što je sakrio od crnogorske javnosti.
On je tada zamjerio Spajiću, rekavši da su se time neki građani s pravom smatrali obmanutim.
Upravo to državljanstvo je onemogućilo Spajićevu kandidaturu, pa je u izbornu trku ušao Milatović koji je nakon što je izabran za predsjednika države, odbio da podnese ostavku na funkciju potpredsjednika u Evropi sad.
Nesuglasica je bilo i oko nastupa na parlamentarnim izborima 11. juna.
Milatović se zalagao za zajednički nastup sa Demokratama Alekse Bečića i pokreta URA Dritana Abazovića, dok je Spajić bio za samostalan nastup.
U tom periodu Milatović je kritikovao organizaciju stranačkih konsultacija, koje su zakazivane u terminima njegovih državnih obaveza, pa im nije mogao prisustvovati.
Ipak, nesuglasice su kulminirale poslednjih dana povodom pregovora o formiranju vlade koje Spajić kao mandatar vodi sa strankama.
Na najavu Spajića da za lidere bivšeg DF-a nema mjesta u Vladi, Milatović je kazao da se "razbila pobjednička energija sa izbora" pozivajući partijskog kolegu - mandatara da konsultacije vodi "transparentnije i u skladu sa izbornom voljom".
Najoštrije kritike uputio je preko Javnog servisa, u trenutku dok su po crnogorskim gradovima organizovane blokade saobraćaj zbog Spajićeve odluke o neulasku DF-a u vladu.
Učesnci su, između ostalog, od Milatovića tražili da Spajiću oduzme mandat.
Vaš browser nepodržava HTML5
Protest u Podgorici 'Odbrana izborne volje'
Milatović je rekao da bi on drugačije pravio vladu, u kojoj bi bilo mjesta i za DF i Abazovićevu URA.
Odbacio je tvrdnje da se za ulazak DF zaaže pod uticajem srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji takođe traži ulazak, njemu političkog bliskog, DF-a u vladu.
Iz dijela stranke su Milatovića optužili da pokušava da razbije Pokret Evropa sad jer mu je koalicija sa DF "bitnija od partijskih principa".
Podsjećajući da je Milatović predsjednik svih građana i da ne bi trebalo da se miješa u proces formiranja vlade, Nenezić kaže da se njegov istup može tumačiti kao "posljedica pritiska" koji je došao od koalicije bivšeg DF-a.
Lideri bivšeg DF-a Anrija Mandić i Milan Knežević su javno tražili od Milatovića da odredi po pitanju njihovog ulaska u Vladu, podsjetivši, da su ga podržali na predsjedničkim izborima u drugom krugu:
"Da nije bilo nas i naših glasova Jakov Milatović ne bi bio danas predsjednik države".
Milatović u društvu Mandića (desno) nakon proglašenja rezultata predsjedničkih izbora 2. aprila
Nenezić smatra da bi i to mogao biti razlog Milatovićevog zalaganja za ulazak DF-a.
"Ranije su predstavnici ove koalicije implicirali da je postojala neka vrsta dogovora sa Milatovićem".
Komentarišući Milatovićevu izjavu da nema komunikaciju sa Spajićem, Nenezić kaže da nije sigurna kako će njih dvojica nastaviti saradnju ili postići kompromis.
"Njihova dalja saradnja zavisi od toga da li će Spajić uspjeti da formira Vladu. Da li će prevazići postojeće podjele ostaje da vidimo. Bilo bi dobro za cijelo društvo da direktnim razgovorom prevaziđu probleme", zaključuje Nenezić.
Za DPS Milatovićeva zalaganja 'proputinovska'
Spajić nije reagovao na posljednje prozivke Milatovića.
Reagovala je jedino opozicona Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, saopštenjem u kojem je Milatovića nazvala "još jednim slugom Aleksandra Vučića" zbog zalaganja da u budućoj vladi budu, kako su naveli, "proputinovske i antievropske" koalicije bivšeg DF-a.
"Milatović je pokušao da ubijedi građane kako su proruske partije pod kontrolom Vučića, idealni partneri za izgradnju evropskog puta naše države", navodi se u saopštenju DPS-a.
Stranke bivšeg DF se naime zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, povlačenje priznanja Kosova i izlazak Crne Gore iz NATO zbog čega ih dio međunarodne zajednice ne smatra poželjnim partnerima na euroatlanskom putu.
Pročitajte i ovo: Ko se i na koji način miješa u formiranje Vlade u Crnoj GoriA sukob dvojice lidera Evrope sad asocira na rascjep u DPS-u 1997. godine, kada se, do tada jedinstvena, partija podijelila na tabore tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i predsjednika države Momira Bulatovića.
Bulatović je zagovarao politiku Beograda i Slobodana Miloševića, dok se Đukanović od nje distancirao i srpskog predsjednika okarakterisao prevaziđenim.
Ovaj sukob, u kome je pobijedio Đukanović, bio je osnova za pravac Crne Gore u narednoj deceniji, koju je obilježila obnova nezavisnosti 2006. godine.
Novajlije u politici
Prije nego što su postali ministri finansija i ekonomije u Vladi Zdravka Krivokapića decembra 2020. godine, Spajić i Milatović su bili nepoznati crnogorskoj javnosti.
Vlada Zdravka Krivokapića
Prva post-DPS Vlada, funkcionisala je do februara 2022. godine, kada joj je izglasano nepovjerenje.
Nakon njenog pada, Spajić i Milatović su juna iste godine osnovali Pokret Evropa sad.
Ime Pokretu dali su po ekonomskom programu Evropa sad, koji su pokrenuli tokom ministarskih mandata.
Programom su ukidanjem doprinosa za zdravstvo povećane plate, minimalna na 450, a prosječna na skoro 700 eura.
Ti potezi su Spajiću i Milatoviću donijeli ogromnu popularnost kod građana, koja se reflektovala na izborima, prvo lokalnim, a potom predsjedničkim i na kraju parlamentarnim.
Pobijedili su na lokalnim izborima oktobra 2022. u mnogim gradovima, uključujući i Podgoricu.
U aprilu je Milatović pobijedio Đukanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Pokret je predvođen Spajićem osvojio najviše, 24 mandata, na parlamentarnim izborima 11.juna što ga je dovelo u poziciju da dobije mandat za sastav vlade.
Spajić ima rok do početka novembra da sastavi vladu.