Zvanična posjeta crnogorskog premijera Duška Markovića Kosovu između ostalog je aktuelizovala odluku najviših državnih institucija da pošalje dva oficira u misiju KFOR-a. Da li će učešće crnogorskih vojnika u komandi KFOR-a uticati na povećanje regionalne stabilnosti i kako će se to odraziti na diplomatske odnose Crne Gore i Srbije?
Upućivanje dvojice oficira Vojske Crne Gore u misiju KFOR-a na Kosovu doprinijeće stabilnosti i bezbjednosti regiona, jednoglasno su saopštili crnogorski zvaničnici nakon što je Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore donio odluku o angažovanju dva štabna oficira, od koji će jedan biti u Komandi misije u Prištini, a drugi u Regionalnoj komandi u Skoplju. Ovu odluku je pozdravio generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
- Bošković: Učešće u KFOR-u interes Crne Gore
- Tači: Što pre region postane deo NATO mir će biti stabilniji
Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera kaže da se radi o procjeni da je korisno za Crnu Goru kao članicu NATO izuzetno slanje oficira u ovu misiju:
„Ne radi se o obavezi i moranju da crnogorski oficiri budu dio te misije, radi se o procjeni Crne Gore da je izuzetno korisno za nas kao NATO članicu da pošaljemo oficire u ovu misiju i u tom smislu doprinesemo stabilnosti regiona i kompletnog Zapadnog Balkana. Dakle, samo posvećenost NATO ciljevima“.
I srpski vojni analitičar Aleksandar Radić ocjenjuje da se radi o razumljivom spoljnopolitičkom potezu Crne Gore kao članice NATO alijanse:
„Crna Gora pokušava da pronađe elegantan način kako da poveća svoje međunarodno vojno prisustvo. Naravno da faktor potencijalnog rizika i logistička olakšica kao blizina zone gdje se odvija operacija KFOR, utiču na to da oni idu tamo, a ne recimo u neku udaljenu misiju gdje je složeno održavati održavati vezu s njima. Taj potez je razumljiv sa stanovišta spoljne politike Crne Gore i činjenice da je postala članica NATO“.
Kada je objavljena odluka o upućivanju dvojice oficira Vojske Crne Gore u misiju KFOR-a na Kosovu, oštro je reagovao srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin najavljujući niz problema u odnosima među državama regiona.
„Zaista bih ih zamolio (Crnu Goru) da ne rade takve poteze, ne bez da prethodno pitaju Republiku Srbiju. Jer to što rade i ako to budu uradili, neće pomoći ni dijalogu, sigurno neće pomoći stabilizaciji na našem prostoru, a sigurno neće pomoći poboljšavanju odnosa sa državom Srbijom.“
Odgovor je stigao od crnogorskog ministra odbrane Predraga Boškovića koji je saopštio da će se Crna Gora voditi isključivo svojim interesima što je slučaj i sa slanjem vojnika na Kosovo, izražavajući poštovanje prema stavu Srbije o vojnoj neutralnosti. Crnogorski premijer Duško Marković je upravo boraveći u zvaničnoj posjeti Kosovu ocijenio da je slanje dva oficira akt odgovornosti Crne Gore da doprinosi stabilnosti i miru.
„To je poruka mira, to je poruka ispružene ruke regionu, da obezbjedimo razumijevanje, da obezbjedimo solidarnost i stabilnost kao vrijednost koja nam je potrebna za ukupni napredak“, rekao je premijer Marković u Prištini.
Vulin ne iznosi svoje, nego stavove Rusije: Savo Kentera
Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera ocjenjuje da je kritika srpskog ministra odbrane Vulina, usamljeni glas, jer zvanična Srbija podržava aktivnosti KFOR-a na Kosovu:
„Znamo da ti stavovi ne dolaze iz njegove (Vulinove) glave, već predstavljaju stavove zvanične Rusije, to je više puta potvrdio u svojim izjavama. Tako da ta izjava ne iznenađuje. Ono što ministar Vulin treba da zna jeste da je i sam predsjednik Vučić više puta izjavio da je KFOR garant stabilnosti na Kosovu za Srbe. I zaista je začuđujuće da bilo ko u Srbiji može da doživi kao prijetnju odlazak crnogorskih oficira u misiju KFOR na Kosovu. Treba da zna svako u Srbiji da odlazak crnogorskih oficira koristi bezbjednosti Srba na Kosovu, a nikako u pravcu destabilizacije“, ocjenio je Kentera.
I vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da je izjava srpskog ministra u potpunom neskladu sa politikom zvanične Srbije koji podržava aktivnosti KFOR-a:
„Iz srpskog ugla, mislim da ne postoji problem koji ima realno političko utemeljenje u činjenici da će Vojska Crne Gore učestvovati u KFOR-u. Naime to je misija koju srpska Vlada podržava i uvažava. Vojska Srbije ima blisku saradnju sa KFOR-om koji je jedini realni mehanizam zaštite bezbjednosti Srba i drugih naroda na prostoru Kosova. A potezi ministra odbrane Vulina, u kojima kritikuje slanje crnogorskih vojnika, su u skladu sa njegovim manirima. Riječ je o jednom dnevnopolitičkom potezu za postizanje efekta na javno mnjenje u Srbiji, u kojem on želi da bude prepoznat kao patriota. Generalni tok srpske politike nema sa tim dodirne tačke i ne postoji neka kriza Beograda i Podgorice zbog odluke Crne Gore da uđe u KFOR“.
Osim predstojećeg angažmana crnogorskih oficira na Kosovu u okviru KFOR-a, pripadnici Vojske Crne Gore su angažovani u mirovnim misijama u Avganistanu, Adenskom zalivu kod obala Somalije, Maliju i Zapadnoj Sahari. Podsjetimo pripadnici crnogorske vojske su prvi put učestvovali u mirovnoj misiji krajem 19. vijeka, kada su upućeni na Krit.