Koliko crnogorski studenti znaju o antifašizmu i njegovim tekovinama? Koliko su filmova o Narodnooslobodilačkom ratu (NOR) pogledali i koliko knjiga o tome pročitali? Da li znaju ko su najistaknutiji antifašisti iz tog perioda i poslije?
To su, između ostalih, bile teme istraživanja Centra za građansko obrazovanje "Koliko danas studenti u Crnoj Gori znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi".
Većina crnogorskih studenata upoznata je sa pojmom antifašizam, ali njih više od 70 posto ne zna da se taj pokret razvio između dva svjetska rata, u prvoj polovini prošlog vijeka.
Među ličnostima koje simbolizuju antifašizam u najvećem procentu studenti Univerziteta Crne Gore i privatnog Univerziteta Donja Gorica navode Josipa Broza Tita, Vinstona Čerčila i Frenklina Ruzvelta.
Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje ističe da su, međutim, studenti među antifašiste svrstali i one ličnosti za koje istorija kaže da su bili povezani sa fašistima.
"Gotovo jedna četvrtina crnogorskih studenata, njih 24 procenta, navodi Krsta Popovića kao antifašistu, iako se radi o kontroverznoj ličnosti iz crnogorske istorije koja je bila i bliskoj vezi sa fašističkim pokretom u Italiji", ukazuje Milaš.
Iako antifašizam nema svoj zvaničan simbol studenti su kao simbole tog pokreta navodili srp i čekić, crvenu zvijezdu, čak i kukasti krst, njih gotovo devet posto.
Evropa bez perspektive
U crnogorskom a možda i još više u društvima susjednih zemalja, postoje tendencije izjednačavanja fašizma i komunizma.
"To je izuzetno opasno i to iz sljedećeg razloga – ako vi nemate sistem vrijednosti po kojem je prepoznatljiv određeni ideološki pokret, i ako taj sistem vrijednosti na vrijeme ne prepoznate kao opasnost, onda se, sasvim logično, pojavljuje mogućnost da se on pojavi kao jedna vaša svakodnevica. U tom smislu se i ne treba čuditi što s jedne strane imamo te tendencije izjednačavanja antifašizma i komunizma odnosno, fašizma i komunizma", ističe istoričar Šerbo Rastoder.
"Ali te tendencije izjednačavanja su, prije svega, u ideološkoj ravni. Dakle, niti je komunizam bezgrešan, niti je fašizam apsolutno, u svim segmentima, ono što jedni o drugima misle. Bitno je promovisati vrijednost i vrijednosni sistem na kojem počiva Evropa. Mislim da savremena Evropa nema nikakvu perspektivu ukoliko ne promoviše antifašizam kao svoj temeljni etički stav", poručuje Rastoder.
Rastoder: Tendencije izjednačavanja su u ideološkoj ravni
Prema istraživanju Centra za građansko obrazovanje, većina crnogorskih studenata zna da je 13. jula 1941. počeo ustanak naroda Crne Gore protiv fašističke okupacije, kao i da je Ljubo Čupić bio narodni heroj.
No, ne baš zavidno znanje pokazali su kada je od njih traženo da nabroje najmanje tri muškarca, a pogotovo tri žene, narodna heroja.
"Što se tiče žena kao ratnih heroja, svega 14 posto anketiranih studenata navelo je tri imena: Ljubica Popović, Đina Vrbica i Olga Golović", kaže istoričar Pavić Radulović.
Kada je u pitanju kinematografija posvećena Narodnooslobodilačkom ratu, studenti su među filmove te tematike izdvojili "Bitku na Sutjesci", "Bitku na Neretvi", "Užičku republiku", "Otpisane", "Valter brani Sarajevo"...
Međutim, većina studenata nije znala da je u filmu "Bitka na Sutjesci" Tita glumio Ričard Barton, već su kao odgovor na to pitanje navodili Batu Živojinovića i Petra Božovića.
Josip Broz Tito tokom Bitke na Sutjesci, maj 1943.
Za crnogorske studente ključne vrijednosti antifašističkog pokreta su sloboda, solidarnost, tolerancija i nenasilje. Većina studenata tokom dosadašnjeg formalnog obrazovanja nikada nijesu posjetili neki spomenik antifašističkom otporu.
Na pitanje koliko su studenti na osnovu njihovih odgovora o antifašizmu u stanju da prepoznaju nove pojavne oblike fašizma u današnjoj Crnoj Gori, u društvima na Balkanu ali i globalno, Tamara Milaš odgovara: "Činjenica je da fašistoidnih ideologija i ponašanja imamo danas u Crnoj Gori jako puno i upravo manjkavost obrazovnog sistema produbljuje neznanje mladih o tom šta je fašizam i koje se aktivnosti mogu smatrati fašizmom. To vidimo kroz naše kontakte sa mladima u drugim projektima, gdje vidimo da to njihovo neznanje dovodi i do povećanja nasilja među njima".
Koliko se u crnogorskom društvu na pravi način promoviše antifašizam i uopšte taj sistem vrijednosti?
"Bojim se da je taj opšti diskurs ideologizacije svih pokreta i u Crnoj Gori itekako dobio ubrzanje. Iz razloga što je antifašizam danas, prije svega, poistovjećen sa jednom političkom grupacijom i jednom političkom strankom i onda su sva ta antifašistička udruženja, umjesto da vode polemiku sa tezama fašizma, najčešće vode polemiku dnevno-političkog karaktera. Time se gubi suština", zaključuje istoričar Šerbo Rastoder.