Vlada Crne Gore odlučila je da prekine hedžing aranžman koji je prije dvije godine sklopila sa četiri zapadne banke u cilju zaštite javnih finansija od valutnog rizika koji je nosio kredit za autoput kod kineske Exim banke.
Kredit je krajem 2014. u iznosu od 944 miliona dolara, uz kamatu od dva odsto, ugovorila vlada Mila Đukanovića za gradnju dijela autoputa od 41 kilometar koji je gradila kineska CRBC.
Kako se od 2014. kurs dolara i eura mijenjao, cijena izgradnje autoputa zbog rasta dolara je u jednom trenutku bila uvećana i za preko 100 miliona dolara.
Vlada Zdravka Krivokapić, koja je formirana nakon smjene Đukanovićeve vlasti, jula 2021. sklapa hedžing aranžman kojim je izvršena konverzija dolarskog u eurski dug.
Aranžman je sklopljen 8. jula 2021. kako bi se crnogorske javne finansije osigurale od rizika usled promjena kursa euro - dolar, koji je direktno uticao na visinu duga.
Pročitajte i ovo: Crnogorska Vlada tvrdi da nema opasnosti od hedžing aranžmanaZašto je Vlada raskinula ugovor?
Bivši ministar finansija koji je sklopio hedžing aranžman Milojko Spajić tvrdi da je aktuelna Vlada u tehničkom mandatu raskinula aranžman jer nema novca u državnoj kasi, dok iz Vlade tvrde da je aranžman raskinut pravovremeno.
Ekonomski analitičari Mirza Mulešković i novinar Goran Kapor, pak, tvrde da su ovakvi aranžmani rizični a prognoze o nastavku ili izlasku iz aranžmana - nezahvalne.
To je kao neki oblik igre na sreću jer zaista je to teško znati. Kad bi neko znao kako će se u sljedećih godinu-dvije ili pet kretati taj kurs vjerovatno bi bio milijarder", kaže novinar ekonomske redakcije Vijesti Goran Kapor za Radio Slobodna Evropa(RSE).
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković
I Mulešković smatra da niko ne može reći da li je dobro ili nije što je Vlada izašla iz ovog aranžmana.
"Jer niko ne može da prognozira šta će se desiti na globalnom nivou. Posebno što se tiče valutnog rizika. Jedan događaj može da poremeti sve", komentariše.
Koje benefite je Crnoj Gori donio hedžing aranžman
Sklapanjem ovog aranžmana praktično je značilo da će Crna Gora kredit vraćati u eurima po kamatnoj stopi od 0,88 odsto, umjesto u dolarima uz kamatu od dva odsto , kako je dogovoreno 2014. Rok otplate je ostao isti, 20 godina uz grejs period od šest.
Hedžing aranžman je sklopljen prije plaćanja prve rate, pa je Crna Gora prve četiri platila u eurima sa tom nižom kamatom, čime je Eksim banci plaćeno 23 miliona eura manje nego da je kredit ostao vezan za kurs dolara.
Pročitajte i ovo: Crna Gora vratila prvu ratu kredita kineskoj banciCrna Gora je, uz pomoć Evropske unije (EU), ugovorila hedžing aranžman sa četiri banke, Goldman Saks, Meril Linč, Sosiete ženeral i Dojče bankom na 14 godina, sa opcijom prekida ugovora nakon dvije godine, jula 2023.
Kako su naveli iz Ministarstva finansija, oni su odlučili da iskoriste ovu klauzulu i predložili Vladi prekid aranžmana:
"Prekid aranžmana realizovan je pravovremeno. Izlaskom iz hedžinga Crna Gora je prihodovala približno 64 miliona dolara, od čega će se platiti sledeća rata u julu 2023. Exim banci u iznosu od 40 miliona dolara."
Nakon izlaska iz hedžing aranžmana ostatak kredita od 786,85 miliona eura, koji Crne Gora ima kod kineske banke je ponovo u dolarima, sa inicijalnom kamatom od 2 odsto.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović
Iz Ministarstva finansija su saopštili i da su do sada otplaćene četiri rate kredita za autoput u ukupnom iznosu od 157, 79 miliona dolara.
Dio autoputa u dužini od 41 kilometar otvoren je 13. jula prošle godine, dakle, nakon tri plaćene rate Exim banci.
Ministar finasija: Nastavak aranžmana bi bio rizičan
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je za Radio Crne Gore da je, u neizvjesnom ambijentu koji sada vlada, procjena bila da bi nastavak hedžing aranžmana bio rizičan.
"Tokom hedžing aranžmana dobili smo eksternu nestabilnost finansijskih tržišta, rat u Ukrajini, koji ima posljedice na Evropu, jedan nestabilan odnos valuta u svijetu" kazao je Damjanović.
Dodaje da su otvoreni za sklapanje novog u slučaju poremećaja valutnog rizika.
"Dok se situacija na globalnim tržištima ne smiri sa cijenama, inflacijom, ratom, prelivanjem tog rata - mogućnošću da bukne i prelije se na sve nas mislim da je irelevantno govoriti o sklapanju bilo kakvog aranžmana", rekao je Damjanović.
On je saopštio da je Vlada izašla iz tog aranžmana uz prihod od oko 64 miliona dolara.
Bivši ministar finansija Milojko Spajić
Bivši ministar finansija Spajić smatra da je upravo taj iznos bio motiv Vladinog izlaska iz hedžinga, odnosno što kako je rekao, " nema novca u trezoru".
Mirza Mulešković kaže da ako su Spajićevi podaci tačni, Crna Gora mora da se posveti konsolidaciji javnih finansija.
"Ako je tačna informacija da je hedžing povučen zbog manjka sredstava u budžetu, a moram priznati da je indikativna i potrošnja kapitalnog budžeta od svega 14 posto u prvih pet mjeseci, i to sve može da bude jedan od znakova da imamo problem sa javnim finansijama", ukazuje Mulešković.
S druge strane, Goran Kapor smatra da nijesu tačni navodi Spajića da je hedžing raskinut sada jer je prazna državna kasa.
"Izvještaji iz Ministarstva finansija pokazuju da prethodna četiri mjeseca državni budžet ima veće prihode nego rashode. I veće prihode od planiranih. I turistička zajednica očekuje rekordnu posjetu ovog ljeta. Tako da će budžet biti sigurno puniji nego ranije. Tako da ne vjerujem da je to suštinski razlog", kaže.
On smatra da je Crna Gora imala sreću u protekle dvije godine da je taj aranžman ispao dobar za državu, ali da su sve prognoze neizvjesne.
"Teško je procijeniti kako će se dalje kretati kurs i da li je potrebno da se on nastavi ili da se prekine. Sadašnje Ministarstvo finansija je radilo analizu i njihov je zaključak da je sada pogodan trenutak da se on prekine", zaključio je Kapor.
Svojevremeno je 2018. o opasnosti od dužničkog ropstva Crne Gore pisao Centar za globalni razvoj iz Vašingtona, navodeći Crnu Goru kao jednu od osam visoko ugroženih zemalja, zbog duga prema Kini.
Kineski ambasador u Crnoj Gori Fan Kun je marta 2023. nazvao predrasudom potencijalno dužničko ropstvo Crne Gore zbog duga Exim banci, predlažući drugačije modele saradnje poput privatno javnog partnerstva, koncesije ili kombinovanih ulaganja.
Pročitajte i ovo: Kineski ambasador u Podgorici: Kina nema geopolitičke ambicije u Crnoj GoriPrva dionica autoputa od 41 kilometar je građena gotovo osam godina. Iako je završetak bio planiran za kraj 2019. autoput je pušten u saobraćaj u julu 2022. Zbog pandemije, crnogorska Vlada je tolelirala kašnjenje do novembra 2020.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija su u aprilu kazali za RSE da su "u skladu sa ugovorom započeli proceduru za naplatu penala za prekoračenje roka, i ista će biti okončana do završetka projekta". Na ponovljeno pitanje kad i u kom iznosu nisu odgovorili.
A krivične prijave protiv CRBC, koje je zbog uništavanja korita rijeke Tare, čiji je kanjon pod zaštitom UNESCO-a, tokom izgradnje autoputa podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) - su odbačene.