O dužničkoj krizi u kojoj se nalaze kreditno zaduženi građani Crne Gore najbolje govore brojni bankarski oglasi o prodaji nekretnina. Riječ je najčešće o stambenim prostorima koji se kao hipoteka koriste za kreditno zaduženje. Nakon što gradjani zapadnu u finansijske probleme i ne mogu otplaćivati kredit, banka plijeni imovinu i objavljuje njihovu prodaju. Koliko je takvih slučajeva u Crnoj Gori, i po kojoj se cijeni se prodaju ove nekretnine?
Ne postoje zbirni i zvanični podaci koliko je crnogorskih građana u proteklom periodu ostalo bez stana ili neke druge nekretnina koju im je zaplijenila banka zbog neplaćanja kredita jer Centralna banka Crne Gore ne raspolaže ovim podacima. Objasnili su da komercijalne banke „nemaju obavezu“ da im „dostavljaju takve informacije“. Ni Udruženje banaka Crne Gore, kako nam je rečeno, „ne raspolaže ovim podacima“. A pojedine banke, koje posluju na tržištu Crne Gore, su ova potraživanja prodala specijalizovanim firmama koje se bave prodajom, na ovaj način stečenih nekretnina kao što je to slučaj sa Hypo Alpe Adria bankom koja ih je prodala firmi „Heta“. Postavlja se pitanje kako se prodaju ovi stanovi na tržištu i po kom principu - direktor „Hete“ Miloš Srejić za Radio Slobodna Evropa:
„'Heta' u svom portfoliju ima nešto više od stotinu nektretnina. Imamo stanove, kuće, zemljišta i komercijalne objekte širom Crne Gore. Nemamo problema prilikom prodaje zato što je to oduzeta imovina. Više problema imamo zato što je svjetska ekonomska kriza na snazi zbog dešavanja u Rusiji i Ukrajii koji su ipak ozbiljni akteri na ovom tržištu. Kada sam rekao da nemamo problema zato što je to oduzeta imovina uglavnom ta imovina je u dogovoru sa klijentima služila kao poravnanje za njihove obaveze koje su imali prema nama ili prema Hypo banci. U devedeset i nešto odsto slučajeva to je dogovorno, a u nekom malom procentu je to bila odluka suda ili izvršenje za oduzimanje tih nekretnina“, objašnjava Srejić.
Iako, nema zvaničnih podataka o aktiviranim hipotekama pretragom web sajtova nekoliko reprezentativnih banaka - Societe Generale Montenegro, Hipotekarne, Prve, Crnogorske komercijalne i NLB banke - jasno je da se radi o velikom broju takvih slučajeva i da banke, u ovom trenutku, prodaju više stotina nekretnina. Istovremeno, oglasni prostor dnevnih listova u Crnoj Gori nerijetko je ispunjen aukcijskim oglasima o prodaji stanova u vlasništvu banaka. Pokušali smo saznati kako se u Sosijete ženeral i Erste banci prodaju ove nekretnine ali su nam iz PR službi objasnili da „nadležni, zbog ranije ugovorenih obaveza, danas neće imati vremena da odgovore na naša pitanja“.
Direktor „Hete“ Miloš Srejić tvrdi da se nekretnine, koje su od građana prešle u vlasništvo Hypo banke, prodaju „po tržišnim vrijednostima i da su procijenjene od nezavisnih procjenitelja“. A tokom prošle godine su prodali:
„Pa, desetak posto u prošloj godini ali moram da kažem da je zaista, cijela ta naša priča oko prodaje negdje i definisana tek prošle godine tako da očekujemo da će to ići mnogo bolje u ovoj i u narednim godinama.“
Na pitanaje da li postoji otklon kod građana da kupe imovinu koja je stečena na ovaj način, Srejić odgovara:
„Definitivno, ono što je odlika ovog tržišta je da ljudi hoće da znaju kako je ta nekretnina došla kod nas. Ono što je naša prednost je da su uglavnom te nekretnine dogovorno došle kod nas, pa nema nekih tereta ili ,da kažem, loše neke priče iza te nekretnine. A nekretnine se prodaju po tržišnim cijenama koje su odredili nezavisni procjenitelji.“