Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ostao je pri stavu da se samo vanrednim parlamentarnim izborima može doći do kompetentne Vlade, zbog čega je Skupštini Crne Gore, 20. septembra, predložio skraćenje mandata a nakon toga i raspisivanje izbora.
"Najvažniji interes Crne Gore u ovom vremenu je da dobije odgovornu Vladu koja će voditi računa o nacionalnim interesima. Nema drugog ustavnog puta osim parlamentarnih izbora", rekao je Đukanović , 22. septembra novinarima u Budvi.
Đukanović je i pored poziva parlamentarne većine da je promijeni, ostao i pri odluci da ne dodijeli mandat za sastav nove vlade Miodragu Lekiću pošto se predlagači nisu odazvali konsultacijama niti dostavili potpise podrške.
Naime, nakon što je Vladi Dritana Abazovića 20. avgusta izglasano nepovjerenje, stranke parlamentarne većine, proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, podnijeli su Đukanoviću zahtjev da mandat za sastav nove Vlade povjeri Miodragu Lekiću, ali bez potpisa većine poslanika.
Đukanović je taj zahtjev odbio ocjenjujući ga nepotpunim i uputio zahtjev Skupštini da sebi skrati mandat kako bi bili raspisani prijevremeni parlamentarni izbori.
Pročitajte i ovo: Parlamentarna većina traži da Đukanović opozove odluku koja vodi ka izborimaŠta ako se ne skrati mandat Skupštini?
Stranke parlamentarne većine su se usprotivile novim izborima i nastavile da insistiraju da Đukanović prihvati Lekića za mandatara. U tom cilju su naknadno, dan nakon što je zakonski rok istekao, dostavile 41 potpis podrške Lekićevoj kandidaturi.
Najavili su i da će njihova većina od 41 poslanika, od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu, glasati protiv skraćenja mandata.
Komentarišući ovaj najavljeni scenario koji bi onemogućio raspisivanje izbora Đukanović je priznao da Ustav Crne Gore nije predvidio sve situacije:
"Da ne bih sâm tumačio Ustav, pored mene je tim kompetentnih pravnika koji mi neće dati da pogriješim ako se nađem u toj situaciji 30. septembra", istakao je Đukanović.
Đukanović je 30. septembar predložio kao datum održavanja sjednice.
"Parlament je u situaciji da bira: ili će skratiti mandat i stvoriti uslove za održavanje izbora ili će kreirati jedinstvenu političku situaciju u cijelom svijetu – da imamo nelegitiman parlament i da to traje u nedogled".
Pročitajte i ovo: Predsjednik Crne Gore odbio Lekića za mandatara, traži nove izboreProcedure nisu definisane Ustavom
Ni pravnici u Crnoj Gori , koje je RSE kontaktirao a koji nijesu htjeli da to javno komentarišu, nemaju konačan odgovor o proceduri ako parlamentarna većina odbije kraćenje mandata Skupštini.
Pravnici se jedino slažu da Ustav nije definisao ni razradio niz procedura u kojima se Crna Gora našla od promjene vlasti avgusta 2020. kada je nakon 30 godina smijenjena vlast Demokratske partije socijalista predsjednika Đukanovića.
Većina inicira skraćenje Đukanovićevog mandata?
Na drugoj strani, iz proruskog Demokratskog fronta (DF) je najavljena i nova strategija u pokušaju opstrukcije Đukanovićeve inicijative za raspisivanje novih izbora.
"Đukanović se nalazi u posljednjoj godini (predsjedničkog) mandata i može mu se skratiti mandat i raspisati predsjednički izbori", saopštio je poslanik DF Jovan Vučurović.
Njegov partijski kolega Predrag Bulatović je tokom sjednice Skupštine 22. septembra, pozvao Đukanovića da povuče zahtjev za skraćenje mandata Skupštine najavljujući destabilizaciju u zemlji.
"Ako želiš mir i stabilnost u Crnoj Gori i politički dijalog, povuci zahtjev i daj mandat Miodragu Lekiću".
Bulatović je najavio postupak za razrješenje ili smjenu Đukanovića sa predsjedničke funkcije za šta je potrebna podrška najmanje 25 poslanika, koje je Demokratski front počeo da prikuplja.
A poslanik Đukanovićevog DPS, Nikola Rakočević je pozvao poslanike da glasaju za skraćenje mandata Skupštini ocijenjujući da postoje dva razloga da to ne učine:
"Jedan je strah od izbora, a drugo je želja da Crnu Goru dodatno uvuku u dublje probleme i krizu".
Jedan od sastanaka parlamentarne većine na kojoj je dogovarano predlaganje Miodraga Lekića za mandatara, septembar 2022.
Zašto stranke neće na izbore
Činjenicu da parlamentarna većina ne želi izbore, direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je ranije za Radio Slobodna Evropa ocijenila iznenađujućom jer su sve partije saopštavale da se zalažu upravo za izbore ukoliko se kriza ne bi riješila formiranjem nove Vlade.
Pročitajte i ovo: Pregovori o novoj Vladi Crne Gore, iz neuspjeha u neuspjehPodsjetimo i lider URA i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je 14. septembra na partijskoj konvenciji u Podgorici pozivao na izbore:
"Dajte parlamentarne izbore da politički umre DPS u cijeloj Crnoj Gori. Dajte izbore u cijeloj Crnoj Gori," poručio je Abazović.
Poslednji parlamentarni izbori održani su avgusta 2020. kada je Đukanovićeva DPS prešla u opoziciju, a vlast formirali proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.
Vladi, Zdravka Krivokapića, koju su izabrali, 14 mjeseci kasnije izglasano je nepovjerenje a stranke pobjednice izbora ušle su u oštre međusobne političke sukobe.
Uslijedio je izbor nove manjinske Vlada Dritana Abazovića, glasovima Đukanovićevog DPS-a koji joj je tri mjeseca kasnije uskratio povjerenje. Od tada funkcioniše u takozvanom tehničkom mandatu.