Aludirajući na spor vladajućih stranaka oko prodaje Kraljičine plaže arapskoj grupi, kao i na druge stvari koje se nezvanično pominju kao prepreka u pregovorima oko aneksa koalicionog sporazuma između dvije vladajuće stranke, potpredsjednik DPS-a Igor Lukšić u utorak je nagovijestio i mogućnost raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora.
„Ako ne možemo postići puno razumijevanje, onda je, čini mi se, bolje ići na izbore i nakon tih izbora imati jasnu političku scenu, formirati vladu i raditi na realizaciji odgovarajućeg programa.“
Ovoj izjavi prethodilo je nedavno predstavljanje rezulatata istraživanja Ipsos stratedžik marketinga po kome je podrška birača SDP-u značajno opala u odnosu na prethodna istraživanja. Prema tom istraživanju trenutna podrška SDP-u je tri odsto, ispod cenzusa, dok u SDP-u negiraju tačnost tih nalaza i tvrde da je upravo njihov značaj razlog što su, kako je nedavno naveo lider te stranke Ranko Krivokapić, postali glavna meta pojedinih istraživanja. Komentarišući izjavu Igora Lukšića koji sada nagovještava mogućnost vanrednih izbora ukoliko dvije stranke u pregovorima ne nađu zajednički jezik, visoki funkcioner SDP-a Džavid Šabović kaže da u toj poruci prepoznaje prijetnju sa vrha.
"To je ono što je, barem po meni, bio normalan slijed svega onoga što smo progutali ljetos. Da se nijesmo onako ljetos ponašali kao što smo se ponašali, i da mu nijesmo onda popustili, sad mu ne bi palo na pamet da pomisli, a ne da nam prijeti. U neku ruku sami smo to tražili i sami smo zaslužili. Ja jedva čekam da se raspišu izbori i vjerujem da nakon svega SDP neće ići ni u snu sa DPS-om na izbore. A to je početak onoga što građani CG odavno očekuju, da počne demontiranje DPS-a i da građanima bude mnogo bolje nego što je svima“.
RSE: Kažete da jedva čekate izbore, a sa druge strane ima onih koji smatraju da ne bi trebalo da ste baš tako optimistični. S obzirom na to i da neka istraživanja, kojima maše i DPS, kažu da bi mogli ostati ispod cenzusa.
Šabović: Ja uvijek više volim da imam četiri sam, nego osam sa njima. I onda bih znao svoju sijenu. Ono što bi se narodskim jezikom reklo – ne moram da se pogledam u veliko ogledalo da bih sebi ispao viši nego što jesam, niti da ispada da mi neko daje te mandate. Ali tih četiri, pet koje bi osvojili sami sigurno bi bili naši i sa njima ne bi raspolagao niko. Niko drugi.
Priču o ponovnom zaoštravanju odnosa unutar vladajuće koalicije nakon revitalizacije tog saveza, prate i sve češće optužbe na račun premijera Mila Đukanovića da u igru ponovo uvodi sebi najlojalnije kadrove. U tom kontekstu se pominje povratak bivšeg šefa policije Veselina Veljovića koji je, uprkos kontroverzama koje ga prate, raspoređen na mjesto sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Javnost je juče zatekla i iznenadna ostavka šefa ANB-a Bora Vučinića koji je tu odluku obrazložio dogovorom sa premijerom Đukanovićem. Vučinić je važio za kooperativnog saradnika zapadnih zemalja koje su insistirale na čišćenju tajne policije, posebno od kadrova okrenutih Moskvi. Nezvanično, Vučinić je nailazio na opstrukciju prilikom pokušaja da reformiše službu u skladu sa zahtjevima NATO-a i EU. Nezavisni poslanik Mladen Bojanić kaže da je očigledno da se Đukanović okružuje sebi vjernim kadrovima i da je to razlog više da se priča o vanrednim izborima ozbiljno shvati.
„On priprema teren bili ti izbori vanredni ili redovni. On se ponovo okružuje lojalnim kadrovima da bi učvrstio svoju poziciju. A sa druge strane vjerovatno razmišljaju i da iskoriste početak radova na izgradnji auto-puta, sa one druge strane ekonomske. Da pokažu da su oni ti koji žele da približe sjever i jug, iako će to skupo koštati i sjever i jug“.
Bojanić smatra da je nagovještaj vanrednih izbora ne samo poruka SDP-u da više nema prostora za ulogu opozicije u vlasti, već da su to i otškrinuta vrata nekim opozicionim subjektima.
„I to je poruka opoziciji ili onom dijelu opozicije koji možda vreba šansu da zauzme tu poziciju umjesto SDP-a.Tako da su to vrlo ozbiljna upozorenja, u prvom redu SDP-u, i možda nagvoještaj šanse onima koji su deklarativno opozicija, a u određenim momentima su bili jako bliski vlasti“.
Mogućnost raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora aktuelizovana je u trenutku kada se i opozicija nalazi u problemima i dok stranke unutar tog korpusa, od kojih je većina u fazi konsolidacije i reorganizacije, ne kriju međusobno nepovjerenje.