Nedavni palamentarni izbori u Crnoj Gori, osim pokušaja terorističkog napada, čime se bave istražni organi, politička, ali i ukupna javnost, ostaće upamćeni i po velikom broju hakerskih napada na internet portale domaćih medija, pojedinih političkih partija ali i na sajtove NVO, naročito onih koje su pratile izbore.
I dok se čekaju rezultati istrage odakle su hakeri napadali crnogorske sajtove, postavlja se pitanje kako će država u buduće reagovati na te pojave i da li je moguće u potpunosti se zaštiti od sajber kriminala te vrste?
U ranijoj izjavi za RSE, nekoliko dana poslije izbora, generalni direktor za informatičku strukturu u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije Kenan Duraković kazao je da su oni istražnim organima dostavili IP adrese sa kojih su tokom i nakon parlamentarnih izbora napadani brojni crnogorski sajtovi.
Iz Uprave policije nijesmo dobili odgovor na naše pitanje da li su utvrdili iz kojih država su sve hakeri napadali crnogorske sajtove.
Policija bi po definiciji njihovog posla trebalo da prikupi sve informacije i dokaze i proslijedi ih dalje tužilaštvu koje bi dalje trebalo da procijeni taj materijal i odluči o otvaranju predmeta.
RSE, međutim, nezvanično saznaje da u Specijalnom tužilaštvu nije formiran poseban predmet o hakerskim napadima na dan izbora i nakon glasanja, ali nam je rečeno da će se vrhovni državni tužilac time moguće baviti u okviru šire istrage o događajima koji su se dogodili prije, tokom i nakon izbora 16. oktobra.
Tada se dogodilo više tzv 'DDos' napada kada su oboreni portali: CdM, Antene M, RTCG, Demokratske partije socijalista i nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju, koji je bio pod konstantnim napadima.
Sajt CDTa nije pao tokom izborne noći, ali je u udarnom vremenu, kada su objavljivani izborni rezultati, bilo skoro nemoguće otvoriti njihovu stranicu.
Savjet za informacionu bezbjednost
Takozvani DDOS napadi predstavljaju vrstu hakerskih napada preopterećivanjem kompjuterske mreže slanjem mnogostrukih zahtjeva prema serveru da bi se zaustavio legitimni promet prema njima.
Državu najviše 'zabole' hakerski napadi na sajtove i platforme državnih organa jer blokada sajtova ministarstava, brojnih radnih tijela, savjeta i agencija i potpuni pad sistema internet komunikacije su stvari zbog kojih javna administracija u svakodnevnom radu može da pretrpi ozbiljnu štetu.
Toga su, čini se, u Vladi sve više svjesni u posljednje vrijeme pa su pripremili novi akcioni plan za period do 2017, kojim će dodatno ojačati ključne sektore za borbu protiv sajber kriminala, kaže za RSE generalni direktor za informatičku strukturu u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije Kenan Duraković:
"Poseban akcenat stavljan je na jačanje organizacionih, kadrovskih i tehničkih kapaciteta Direkcije za zaštitu od računarskih i bezbjednosnih incidenata na internetu, Agnecije za nacionalnu bezbjednost i grupe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u Upravi policije. Jedan od najbitnijih faktora sveukupne sigurnosti sajber prostora jedne države jeste i nivo sajber bezbjednosne kulture njenih građana. Shodno tome, organizovanjem promotivnih kampanja i specijalističkih obuka unaprijedićemo nivo sajber kulture kako kod zaposlenih u javnom sektoru, tako i kod svih građana Crne Gore", navodi Duraković.
Vlada će, ističe Duraković, osnovati posebno tijelo koje će biti zaduženo za praćenje rada i aktivnosti državnih organa na uspostavljanju sistema zaštite od internet kriminala:
"Vlada Crne Gore obrazovaće Savjet za informacionu bezbjednost kojeg će činiti predstavnici organa državne uprave nadležni za unutrašnje poslove, poslove odbrane, pravosuđa, za poslove informacionog društva, za tajnost podatke i nadležni za poslove nacionalne bezbjednosti", najavljuje Duraković.