U izvještaju Atlantskog savjeta Sjedinjenih Američkih država koji se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana ukazuje se na potrebu pružanja pomoći Crnoj Gori za sprovođenje istinskih demokratskih reformi, pružanje podrške za razvoj vladavine prava i stvaranje zdrave političke klime u Crnoj Gori kao najnovijoj članici NATO.
Atlantski savjet procjenjuje da će se Rusija i dalje miješati u unutrašnje odnose u Crnoj Gori, kaže se u izvještaju koji govori da su zapadni partneri svjesni unutrašnjih problema u Crnoj Gori.
Komentarišući najnoviji izvještaj Atlantskog savjeta Sjedinjenih država,a koji se odnosi na zemlje Balkana, generalni sekretar Atlantskog savjeta u Crnoj Gori Savo Kentera ocjenjuje da će Amerike vratiti fokus na Zapadni Balkan kako ne bi došlo do ponavljanja situacija iz prošlosti, odnosno previranja i sukoba. Vidljive su posljedice na Zapadnom Balkanu, zbog činjenice da barem u posljednjih desetak godina Sjedinjene države nisu bile previše prisutne u regionu, kaže Kentera.
„Ovaj izvještaj predstavlja realnost nove spoljne politike SAD gdje se konačno shvatilo da Balkan i ovaj region nije završena priča i da mu svakako treba posvetiti pažnju. I da će se voditi računa o svakoj zemlji, a u tom smislu i o Crnoj Gori. Odnosno o unutrašnjoj politici u Crnoj Gori, jačanju institucija sistema, o demokratskim procesima koje je neophodno nastaviti i na kraju o jačanju transatlantskih veza koje postoje i konsolidaciji svega onoga što je na sceni“, rekao je Kentera.
U izvještaju Atlantskog savjeta se navodi da je pristupanje Crne Gore NATO prilika je da se novom partneru pomogne da ispuni obećanja o istinskim demokratskim reformama. To podrazumijeva: rad na zajedničkoj bezbjedonosnoj agendi, pomoć za ubrzanje unutrašnjih reformi, podršku vladavini prava, kao i u njegovanju zdrave političke klime koja podrazumijeva prostor za lojalnu opoziciju.
„Kada mladi student pita zbog čega je Crnoj Gori Mila Đukanovića dozvoljeno da uđe u NATO i napreduje ka EU, iako on vlada ovom malom priobalnom državom više-manje bez suprotstavljanja od 1991. godine, Zapad mora da ima bolji odgovor od ’stabilnosti’. Tačnije, Zapad mora biti jasan da će tražiti odgovornost od lidera za reforme“, navodi se u dokumentu.
Odgovarajući na pitanje da li izvještaj Atlantskog savjeta pokazuje da su Sjedinjene države svjesne svih političkih i društvenih anomalija u Crnoj Gori, koordinatorka programa bezbjednost i odbranu Instituta Aleternativa Dina Bajramspahić kaže, da taj izvještaj potvrđuje da su evroatlantske integracije išle brže od reformi u Crnoj Gori.
„Izvještaj vrlo precizno prikazuje stanje u Crnoj Gori, odnosno da je naš napredak u evroatlatskim integracijama važan, ali daleko od toga da je svjedočio o našem značajnom unutrašnjem reformisanju sektora bezbjednosti. Takođe smo ranije govorili da naši američki partneri nisu impresionirani stanjem unutar zemlje. Na primjer naš obavještajni sektor je reformisan da može sarađivati sa stranim partnerima, ali smo ujedno zadržali dovoljno poluga unutra da može biti politički zloupotrebljavan“, kaže Bajramspahić.
Pristupanje Crne Gore NATO prilika da se novom partneru pomogne da ispuni obećanja o istinskim demokratskim reformama, stoji u izvještaju
U dijelu izvještaja se navodi da će u Crnoj Gori 2018. biti održani predsjednički izbori, te da će „Rusija, preko Demokratskog fronta, pokušati da predloži antizapadnog kandidata“.
Ovu procjenu Atlantskog savjeta negira Slaven Radunović visoki funkcioner Demokratskog fronta: „Demokratski front ne ispunjava ničije želje, pa ni Moskve, a još manje Vašingtona i Brisela ni bilo koga, osim što se trudimo da funkcionišemo kako to očekuju naši birači. Što se tiče predsjedničkog kandidata kojeg će eventualno da ponudi Demokratski front svim biračima u Crnoj Gori, on će definitivno biti nestranački i definitivno neće biti antizapadni. Kao što niko od funkcionera Demokratskog fronta nije antizapadno orjentisan“.
Jedini koji je do sada najavio moguću kandidaturu na predsjedničkim izborima je Marko Milačić, aktivista nevladine organizacija koja se direktno protivi članstvu Crne Gore u NATO. Tu kandidaturu je najavio tokom svog nedavnog boravka u Moskvi, ali za sada nema podršku ni jedne političke partije.
Savo Kentera ocjenjuje da je sasvim realno da se Rusija umiješa u crnogorske predsjedničke izbore, konstatujući da je ta moćna zemlja ranije potcjenjena od svih.
„Rezultat tog potcjenjivanja se i danas vidi miješanjem Rusije u američke izbore i u referendumu Velikoj Britaniji i mnogim drugim zemljama. Sasvim je realno da će se Rusija pokušati miješati u predsjendičke izbore u Crnoj Gori i da će sigurno imati svog kandidata koga će pokušati nametnuti kao pravi izbor građanima Crne Gore. Činjenica je da će i taj pokušaj, kao i onaj prije njega biti osujećen“, smatra Kentera.
Dina Bajramspahić smatra da je dio izvjšetaja u kome se pominje Demokratski front prenaglašen: „Čini mi se da je u izvještaju pomalo prenaglašena snaga Demokratskog fronta u ovom trenutku, s obzirom da se ovaj politički savez suočava sa mnogo različitih sudskih postupaka. Zapravo situacija u opoziciji danas nije kakva je bila prije dvije ili tri godine kada je i kandidat Demokratskog fronta mogao imati veću podršku opozicije, a danas ima mnogo manje šansi“.