Da li će država novim Zakonom o inspekcijskom nadzoru stati na put onima koji pružaju frizerske, kozmetičarske i usluge keteringa u stanovima ali i onima koji drže privatnu nastavu u kućama? Ko sve treba da strepi od dolaska inspektora i kako na novi Zakon reaguju oni koji uredno plaćaju poreze državi?
Novim Zakonom o inspekcijskom nadzoru, koji je na javnoj raspravi do druge polovine ovog mjeseca, inspektori će moći da ulaze u stanove i druge prostore u kojima se obavljaju neregistrovane djelatnosti poput: trgovine, zanatstva, zdravstva i na taj način spriječe ilegalan rad.
Država tako pokušava da u zakonske okvire uvede plejadu onih koji godinama rade na crno i na taj način nanose štetu državi, ali su i nelojalna konkurencija onima koji rade legalno.
Ko sve može da strepi od dolaska inspektora?
"U tom slučaju sud bi, ako postoje osnovi sumnje da se u stanu vrše radnje prekršaja iz nadležnosti inspekcije, mogao da dozvoli pregled u stambenom prostoru", navodi portparolka Ministarstva ekonomije Marina Živaljević.
Do sada je, ističe Živaljević, ulazak u stambeni prostor bio rezervisan samo za krivična, ne i za prekršajna djela.
"Podaci Uprave za inspekcijske poslove i praksa pokazuju da su najčešće nelegalne djelatnosti: frizerske i kozmetičarske usluge, zdravstvene usluge, igraonice, vrtići, izdavanje smještaja, krojačke i usluge kopiranja, te brojne druge", riječi su portparolke Ministarstva.
Odavno je u Crnoj Gori za znatno manje novca nego u salonima moguće dobiti frizersku ili bilo koju uslugu kozmetičara u stanu, garaži ili drugom neregistrovanim objektu. Na taj način oni koji pružaju ove usluge izbjegavaju plaćanje svih dažbina državi.
Dnevna štampa je u rubrici za marketing prepuna oglasa ove vrste.
Radio Slobodna Evropa je anonimnim i slučajnim izborom pozvao telefonom jedan od ovih oglasa.
"Radim nadogradnju noktiju. Ne dolazim po pozivu, nego radim kod mene, kući u Zagoriču (naselje u blizini Podgorice, op. a.). Ako dolazite taksijem, objasniću vam kako da me pronađete, lako je. Nadogradnja noktiju je, inače, sedam eura, a izlivanje 13", kazala je kozmetičarka.
Rekla je da nadogradnja noktiju nije jedina usluga koju pruža.
"Vršim i depilaciju. Od koljena na dolje tri eura, cijele noge šest, a sa preponama osam eura", precizirala je.
Stati na put nelegalnoj konkurenciji: Sloba Bubanja (ilustrativna fotografija)
Oni koji posluju u zakonskim okvirima, pa uredno plaćaju poreze, radnike i poslovne prostore pozdravljaju ovaj prijedlog zakona i kažu da je bilo vrijeme da se usvoji.
"Taj Zakon je mnogo dobar i trebao je još davno da se donese. To je moje mišljenje. Dobar iz više razloga. Prvi je – da se stane na put toj nelegalnoj konkurenciji. Mnoge kozmetičarke kažu: 'Ja kad zaradim onoliko koliko je potrebno da izdvojim za poreze državi, meni više ne treba'. Lično me one ne ugrožavaju, to je u nekom zanemarljivom procentu, jer moje mušterije neće sebi da dozvole da idu po kućama. Jednostavno, to je neki drugačiji nivo", kaže kozmetičarka i vlasnica podgorička salona Beauty centar Estebel Sloba Bubanja.
Predsjednik Udruženja frizera Crne Gore Zoran Vukčević smatra da je ovaj zakon trebao davno da se usvoji.
"Da je sreće bilo, trebao je da se usvoji mnogo ranije. Ja, kao neko ko ima devet salona, zbog neke moje prošlosti i zbog sreće u radu tako opstajem. Inače, sa osiguranih 60 radnika sa doprinosima za njih, sa plaćanjem struje, kirija i svih ostalih, stvari je bilo neizdrživo raditi", priča Vukčević.
"Prije neki dan me jedan novinar pitao: 'Da li je ovo bio zadnji momenat'. Zadnji momenat je bio prije deset godina ili prije pet godina. Tada sam čak i predsjedniku Vlade i svim funkcionerima, na nekom skupu gdje sam bio učesnik, postavljao pitanje o divljem radu. Nije to samo bilo moje prvo pitanje, nego su sa mnom saglasni i drugi frizeri", ističe Vukčević.
Zakon, ukoliko bude usvojen u Skupštini Crne Gore, omogućiće da inspekcije kontrolišu i sankcionišu brojne djelatnosti. Među njima je i privatna nastava odnosno, časovi po kućama.
U Crnoj Gori se, saglasni su stručnjaci, nastava odavno iselila iz školskih klupa i preselila u kuće i stanove, pa većina profesora i nastavnika daje časove đacima svih uzrasta i studentima.
Radio Slobodna Evropa je nasumice telefonom kontaktirao jedan od oglasa koji nudi časove privatne nastave.
"U pitanju je individualna nastava i cijena je deset eura po času. Uglavnom radim ono što učeniku treba i prema školskoj svesci", kazala je profesorica matematike koja daje časove i tvrdi da ima diplomu master matematičara.
Iz Ministarstva ekonomije ističu da će i u ovoj oblasti, nakon što bude usvojen Zakon o inspekcijskom nadzoru, biti posla za inspektore – i to prosvjetne.
"Cilj ovih izmjena u zakonu je da se nelegalne djelatnosti uvedu u legalne tokove i spriječi siva ekonomija i time stvori zdrava konkurencija na tržištu", kazala je Marina Živajević, portparolka Ministarstva ekonomije.