Nemile scene iz Skupštine Crne Gore, koja je zbog akademskog nivoa debatovanja nekada bila uvažavana kao Dom lordova, sve češće odlaze u eter. Oštre konfrontacije političkih protivnika, vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i opozicionog Demokratskog fronta (DF) prerastaju u otvorenu mržnju i spremnost na fizički obračun.
Vaš browser nepodržava HTML5
Gužva u crnogorskoj Skupštini
Eskalacija incidentnog ponašanja poslanika DF-a i DPS-a posljedica je urušavanja pozicije i ugleda crnogorskog parlamenta, koji je postao poprište ružnih scena, kaže za Radio Slobodna Evropa dugogodišnji predsjednik crnogorskog parlamenta i lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić.
"Kada je ugažena i posljednja nezavisna institucija kupovinom poslanika prošle godine i kada je to dovelo do marionetskog parlamenta, onda je neizbježno bilo da Skupština postane pozornica radikalnih političkih opcija koje se sukobljavaju i na tom sukobu grade svoju političku podršku", kaže Krivokapić.
Međutim, ističe Krivokapić, sada je Skupština "najgori i najočiglednijih dokaz urušenosti svih ustavnih institucija u Crnoj Gori i autokratije kojom vlada vlasnik DPS".
"Primitivizam nikada ne smije biti odgovor na nasilje i autokratiju. Na žalost, sada u parlamentu imamo sukob sluganstva i primitivizma, dvije radikalne struje koje se međusobno hrane", riječi su prvog čovjeka SDP-a.
I ranije su crnogorskoj Skupštini bili žestoki politički dueli, ali se na kraju sve završavalo u duhu kolegijalnosti i međusobnog uvažavanja, kao i uvažavanja institucije parlamenta.
[RSE/Video, juli 2017.]
Vaš browser nepodržava HTML5
Zamalo fizički obračun u parlamentu CG
Jedan od opozicionih poslanika, veterana na crnogorskoj političkoj sceni, Neven Gošović iz Demokratske Crne Gore, kaže da je svakome jasno da od te nekadašnje atmosfere nije ostalo ništa.
"Bilo je i tada pojedinačnih ekscesa koji su brzo bili zaboravljani jer se ipak čuvao dignitet parlamenta i uvažavale kolege poslanici, predstavnici drugih političkih partija. U posljednje vrijeme dešavaju se ti incidenti, teške riječi i uvrede, ponašanje koje ne može dobiti podršku bilo koga u Crnoj Gori. Naravno, ne može se ni to gledati jednostrano jer se moraju sagledati i uzroci koji dovode do takvog stanja", ocjenjuje Gošović.
"Čini mi se da je najvažniji uzrok to što mi u Crnoj Gori još nemamo izbore u čiji rezultat bi građani imali puno povjerenje", dodaje Neven Gošović.
Bivši predsjednika prlamenta Ranko Krivokapić slikovitiji je u usporedbi atmosfere u crnogorskom parlamentu nekada i danas.
"Kao apsolutno bijelo i apsolutno crno... Ovo danas nije parlament jer nemate poslanike koji glasaju po ustavnoj obavezi i na osnovu svoje volje i interesa države, nego su marionetska mašina koja pretvara parlament u predvorje apsane. Veći dio javnosti je vezan za njih samo kada nekoga treba da hapse i nekoga gone, što takođe treba shvatiti kao obavezu parlamenta jer imunitet ne treba da bude zaštita poslanicima od nepristojnosti i nepoštovanja reda", ukazuje Krivokapić.
Sa druge strane, ističe Krivokapić, je "autokratija koja pokušava da ugazi parlament, kupuje poslanike i partije".
"Tako je parlament koji je bio najbolje ocijenjen u izvještajima svih evropskih institucija, sada postao svoj antipod", dodaje Ranko Krivokapić.
Aleksandar Damjanović iz Socijalističke narodne partije (SNP) saglasan je da se politički animozitet između vlasti i dijela opozicije pretvorio u ličnu netrpeljivost zbog koje trpe i građani, ali i procesi u veoma važnim oblastima za državu i društvo.
"Ti lični animoziteti i jedan, slobodno mogu reći govor mržnje, zamijenili su kulturu dijaloga u parlamentu a posljedice svega toga su vidljive ne samo u odnosima vlasti i opozicije, već to utiče i na neke druge važne procese poput ekonomskih. To zaista ne donosi zaista nikakav boljitak građanima i ovom društvu", navodi Damjanović.
Damjanović: Posljedice svega vidljive
Kako na rast tenzija i pogoršanje političkih prilika u Crnoj Gori gledaju u civilnom sekoru? Scene u kojima se žestoki politički protivnici ne ustežu od psovki, uvreda, međusobnog omalovažavanja, do zalijetanja i nasrtanja na samoj ivici fizičkog sukoba, nekada su bile nezamislive u hramu demokratije, kako je bila doživljavana Skupština.
I najljući oponenti nijesu skidali rukavice u međusobnim razmiricama, pa se konflikt nije prelivao na međuljudske odnose. Oni koji su, figurativno rečeno, za govornicom ukrštali mačeve, samo trenutak kasnije prisno bi ćaskali za ručkom u skupštinskom restoranu.
Boris Raonić iz Nevladine organizacije Građanska alijanse, ipak primjećuje da je i ranije bilo nemilih scena između "dvije podijeljene Crne Gore".
"Međutim, ono što razlikuje sadašnju od svih prethodnih situacija, čak i u onim ratnim vremenima, jeste da je komunikacija između te dvije podijeljene Crne Gore zamrla i da gotovo ne postoji. To je nešto što itekako brine, jer mi smo malo društvo i ukoliko ne postoji bilo kakav dijalog, pa i taj osnovni, na nekom primarnom kulturnom nivou, onda je nemoguće riješiti bilo kakav problem", kaže Raonić.
Opasnosti pat-pozicije
Zašto je u Crnoj Gori došlo do takve situacije da politički rivali postaju arhetipski neprijatelji, koji su umjesto razmjene argumenata spremni na pesnice?
Novinar Duško Vuković, dugogodišnji tumač političkih prilika, konstatuje kako je crnogorsko društvo oduvijek bilo konfliktno.
"Međutim, kako se konfliktnost povećava a sužava prostor za rješavanje konflikata, onda raste i stepen frustriranosti političkih subjekata iz ovih ili onih razloga, i onda to rezultira eskalacijom sukoba. Atmosfera u društvu a onda i u političkoj sferi je nagomilana konfliktnošću i meni je sasvim prirodno da se dešava ovo što se dešava. Jer, ako vi ne razrješavate konflikte kroz razgovor, kroz kompromise, kroz težnju konsezusu, onda vi naravno imate to", ukazuje novinar Vuković.
A to, stanje naraslih tenzija i nespremnosti dvije strane da čuju jedna drugu, nastalo je poslije parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine.
Cjelokupna opozicija od tada bojkotuje rad državnog parlamenta, pošto smatra da su izbori održani u neregularnoj atmosferi, nakon što je Specijalno tužilaštvo objelodanilo plan navodnih terorističkih akcija i nasilne smjene vlasti Mila Đukanovića, za koji su okrivljena i dvojica lidera Demokratskog fronta.
Nastavak pat-pozicije, prema riječima Borisa Raonića, može biti opasno.
"Ovo društvo u ovom trenutku, moglu slobodno reći, ide u jednu veoma opasnu fazu. U kombinaciji sa svim socijalnim nagomilanim problemima, svim onim neriješenim problemima iz ratnog perioda, sa svim onim lošim elementima tranzicije, ovo ne može da bude nešto što treba da ohrabri. Ono što daje mogućnost da se izađe iz takve situacije jeste moderacija treće strane, koja može biti zainteresovana, a to je neka međunarodna sila. I kako izaći iz ovog začaranog kruga prosto je jedno veliko pitanje. Ono što još više brine jeste to da je premalo zabrinutih za ovako loše stanje", tvrdi Raonić.
Raonić: Kako izaći iz začaranog kruga
Duško Vuković smatra da se ružne scene iz najvišeg zakonodavnog doma neminovno reflektuju i na glasače i obične građane.
"Sve ono što se dešava u političkoj sferi se indukuje i prenosi u sve sfere društva. Ako se nečiji politički izabranici ponašaju na jedan način, to nije samo njihova subjektivna reakcija na nešto, već i dio reakcije onih koje oni predstavljaju. I ono što treba da radi politika, da rješava konflikte u društvu, ona ne čini, već podstiče te konflikte što vodi i društvo u sukob, u neku vrstu ozbiljnog začaranog kruga nasilja. Bojim se da se onda vrtimo u lavirintu, za koji niko ne zna šta može donijeti u bližoj ili daljoj budućnosti", zaključuje Vuković.