Kao i pred gotovo sve izbore proteklih godina i decenija i pred lokalne izbore 25. maja neizbježna tema su identitetska pitanja. Zastava, himna, državnost...Ponovo su partije, odnosno njihovi kandidati ta pitanja stavili u prvi plan dok se mnogo manje govori o konkretnim programima za izlazak iz ekonomske krize i nagomilanih socijalnih problema crnogorskom društvu.
Da li su identitetska pitanja toliko važna da se o njima toliko govori u kampanji pred lokalne izbore i to osam godina nakon obnavljanja nezavisnosti ?
Gotovo svi kandidati za gradonačelnika Podgorice odredili su se recimo oko toga koja će se zastava vijoriti u Podgorici ukoliko pobijede na predstojećim izborima.
Tako je kandidat opozicione SNP Aleksa Bečić najavio je da će to biti trobojka, državna zastava, crnogorska trobojka sa grbom i zastava grada Podgorice, a kandidat koalicije SDP i Pozitivne Dragan Bogojević da će to biti državna zastava Crne Gore.
U DPS čiji je kandidat za gradonačelnika Glavnog grada Slavoljub Stijepović nemaju dilemu da je to državna zastava.
U naglašavanju važnosti identitetskih pitanja u toku kampanje najdalje je otišao predsjednik DPS Milo Đukanović koji je u nedavnom intervjuu TVCG rekao da je državnost Crne Gore i dalje ugrožena bez obzira što je od referenduma prošlo osam godina:
“Da li treba da vas podsjetim na pisanje Bijele knjige u kojoj su konstruisani razlozi koji bi trebalo da posluže za dugoročno osporavanje rezuiltata demokratskog referenduma u Crnoj Gori, da li treba da vas podsjetim na cijepanje Ustava u crnogorskom parlamentu, da li treba da vas podsjetim na neustajanje tokom intoniranaj crnogorske himne, na nepoštovanje crnogorske zastave i na koliko još toga.“
Da li je priča o identitetu, odnosno o državnoj zastavi, himni, jeziku, državnosti samo sredstvo političke manipulacije ili su građani Crne Gore i nakon osam godina od kada je Crna Gora povratila nezavisnost opsjednuti tom temom.
Evo šta o tome kaže sociolog Ivan Radojičić:
“Sigurno je da to prije svega vladajućoj strukturi služi kao dobro oprobani adut ili kao ono nešto što je sigurno i što prolazi kod građanstva već dugi niz godina, da ne kažem i decenija. Jednostavno to spada u red najperfidnije i najeftinije manipualcije crnogorskim biračkim tijelom. Apsurd je naravno veći zbog toga što se te indentitetske teme forsiraju i na izborima na lokalnom nivou.“
Nije samo vlast koja podstiče priču o identitetu, nacionalnim simbolima i državnosti, primjećuje publicista i književnik Rajko Cerović koji za naš pogram podsjeća na slike iz Berana nakon nedavnih izbora i pobjede opozicije u toj opštini:
“Ono nošenje srpskih zastava i klicanje Srbiji pokazuje da te partije prosrpke podrazumijevaju identitetska pitanja i najgore je što se niko nije ogradio od tog incidenta. To tako ide na vodenicu DPS-a koja bi takvo nešto prosto trebalo da plati to što se događalo u Beranama. Vrlo je vjerovatno da će mnogi ljudi kojima i nije simpatičan DPS ili su protiv te partije u ovom slučaju glasati za DPS plašeći se tih destabilizacija, tih prosrpskih elemenata.“
Podgrijavanje identitetskih tema i podjela po toj liniji do sada se pokazalo kao najbolja karta u predizbornoj kampanji dok su egzistencija i sunovrat ekonomskog standarda građana teme kojih se gotovo niko ne dotiče.
Za novinarku Jadranku Rabrenović koja prati ekonomske teme nema dileme da su identitetska pitanja nametnuta građanima i u ovoj kampanji:
“A zašto su nametnuta? Zato što ni vlast ni opozicija nemaju rješenje za sadašnju ekonomsku situaciju, a i građnima je lakše da se uključe u priču o grbu i ovome ili onom jer su svjesni da ni oni ne mogu ništa da učine da se popravi ovakvo ekonomsko stanje.“
Građani će biti žrtve manipulacije identitetskim pitanjima sve dok ne budu shvatili šta su njihovi stvarni problemi, smatra sociolog Ivan Radojičić
“Sve dok uslovno rečeno filosofija praznog frižidera ne zauzme mjesto ispred identitetskih pitanja mi ne možemo govoriti o određenom stupnju građanske svijesti koju podrazumijeva politički pluralitet na lokalnom ili na državnom nivou.“
Politički analitičar Svetozar Jovićević nedavno je izjavio da je bilo očekivano da će glavno oruđe vlasti protiv opozicije biti upravo isticanje zaštitničke uloge u odnosu na državu.
"Više se ne mogu pohvaliti ekonomskim, socijalnim, a još manje moralnim elementima, jer je odavno prevršena granica podnošljivosti. Ostale su im samo identitetske priče", poručio je Jovićević.
Da li su identitetska pitanja toliko važna da se o njima toliko govori u kampanji pred lokalne izbore i to osam godina nakon obnavljanja nezavisnosti ?
Gotovo svi kandidati za gradonačelnika Podgorice odredili su se recimo oko toga koja će se zastava vijoriti u Podgorici ukoliko pobijede na predstojećim izborima.
Tako je kandidat opozicione SNP Aleksa Bečić najavio je da će to biti trobojka, državna zastava, crnogorska trobojka sa grbom i zastava grada Podgorice, a kandidat koalicije SDP i Pozitivne Dragan Bogojević da će to biti državna zastava Crne Gore.
U DPS čiji je kandidat za gradonačelnika Glavnog grada Slavoljub Stijepović nemaju dilemu da je to državna zastava.
U naglašavanju važnosti identitetskih pitanja u toku kampanje najdalje je otišao predsjednik DPS Milo Đukanović koji je u nedavnom intervjuu TVCG rekao da je državnost Crne Gore i dalje ugrožena bez obzira što je od referenduma prošlo osam godina:
“Da li treba da vas podsjetim na pisanje Bijele knjige u kojoj su konstruisani razlozi koji bi trebalo da posluže za dugoročno osporavanje rezuiltata demokratskog referenduma u Crnoj Gori, da li treba da vas podsjetim na cijepanje Ustava u crnogorskom parlamentu, da li treba da vas podsjetim na neustajanje tokom intoniranaj crnogorske himne, na nepoštovanje crnogorske zastave i na koliko još toga.“
Da li je priča o identitetu, odnosno o državnoj zastavi, himni, jeziku, državnosti samo sredstvo političke manipulacije ili su građani Crne Gore i nakon osam godina od kada je Crna Gora povratila nezavisnost opsjednuti tom temom.
Evo šta o tome kaže sociolog Ivan Radojičić:
“Sigurno je da to prije svega vladajućoj strukturi služi kao dobro oprobani adut ili kao ono nešto što je sigurno i što prolazi kod građanstva već dugi niz godina, da ne kažem i decenija. Jednostavno to spada u red najperfidnije i najeftinije manipualcije crnogorskim biračkim tijelom. Apsurd je naravno veći zbog toga što se te indentitetske teme forsiraju i na izborima na lokalnom nivou.“
Nije samo vlast koja podstiče priču o identitetu, nacionalnim simbolima i državnosti, primjećuje publicista i književnik Rajko Cerović koji za naš pogram podsjeća na slike iz Berana nakon nedavnih izbora i pobjede opozicije u toj opštini:
“Ono nošenje srpskih zastava i klicanje Srbiji pokazuje da te partije prosrpke podrazumijevaju identitetska pitanja i najgore je što se niko nije ogradio od tog incidenta. To tako ide na vodenicu DPS-a koja bi takvo nešto prosto trebalo da plati to što se događalo u Beranama. Vrlo je vjerovatno da će mnogi ljudi kojima i nije simpatičan DPS ili su protiv te partije u ovom slučaju glasati za DPS plašeći se tih destabilizacija, tih prosrpskih elemenata.“
Podgrijavanje identitetskih tema i podjela po toj liniji do sada se pokazalo kao najbolja karta u predizbornoj kampanji dok su egzistencija i sunovrat ekonomskog standarda građana teme kojih se gotovo niko ne dotiče.
Za novinarku Jadranku Rabrenović koja prati ekonomske teme nema dileme da su identitetska pitanja nametnuta građanima i u ovoj kampanji:
“A zašto su nametnuta? Zato što ni vlast ni opozicija nemaju rješenje za sadašnju ekonomsku situaciju, a i građnima je lakše da se uključe u priču o grbu i ovome ili onom jer su svjesni da ni oni ne mogu ništa da učine da se popravi ovakvo ekonomsko stanje.“
Građani će biti žrtve manipulacije identitetskim pitanjima sve dok ne budu shvatili šta su njihovi stvarni problemi, smatra sociolog Ivan Radojičić
“Sve dok uslovno rečeno filosofija praznog frižidera ne zauzme mjesto ispred identitetskih pitanja mi ne možemo govoriti o određenom stupnju građanske svijesti koju podrazumijeva politički pluralitet na lokalnom ili na državnom nivou.“
Politički analitičar Svetozar Jovićević nedavno je izjavio da je bilo očekivano da će glavno oruđe vlasti protiv opozicije biti upravo isticanje zaštitničke uloge u odnosu na državu.
"Više se ne mogu pohvaliti ekonomskim, socijalnim, a još manje moralnim elementima, jer je odavno prevršena granica podnošljivosti. Ostale su im samo identitetske priče", poručio je Jovićević.