Kampanju, pred drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, na kojima će se 2. aprila odlučivati između Mila Đukanovića i Jakova Milatovića, obilježava borba za glasove dijaspore, kao i pokušaji opstruiranja njihovog dolaska u Crnu Goru.
Đukanović je kandidat Demokratske partije socijalista (DPS), a Milatović pokreta Evropa sad (PES).
možda vas zanima Ko će biti predsjednik Crne Gore?Dio državljana Crne Gore koji živi u inostranstvu, a ima pravo glasa, najavio je dolazak na izbore, što je izazvalo reakciju Milatovićevih podržavalaca zbog uvjerenja da je dijaspora naklonjena Đukanoviću.
Tako su se na društvenim mrežama mogla naći upozorenja, pa i prijetnje, prema pripadnicima crnogorske dijaspore, naročito Bošnjacima i Albancima koji žive u zapadnoj Evropi.
"Iznenađena sam i zaprepaštena lakoćom sa kojom se javno izjavljuje 'ko-su-oni' da se "nama" miješaju u život i da se pitaju kako ćemo "mi" da živimo", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona konstatuje da ti komentari sadrže nacionalizam i islamofobiju.
Đukanovićev DPS je pozvao Upravu policije da procesuira prijetnje.
Predsjednički kandidat Milo Đukanović prisustvovao iftaru u Ulcinju, 26. mart 2023.
"Institucije su dužne da obezbijede ustavna prava svih državljana Crne Gore i svaki dalji pokušaj da zastraše našu dijasporu smatraćemo njihovom odgovornošću", naveli su iz DPS-a te su pozvali dijasporu da slobodno glasa na ovim i svim budućim izborima.
Hajka na dijasporu nedopustiva
Uprava za saradnju sa dijasporom u Vladi Crne Gore prati situaciju i reagovaće na svaku zloupotrebu ili diskriminaciju prema pripadnicima dijaspore, kazao je za RSE pomoćnik direktora Uprave, Arben Jakupi.
"Svaka hajka je nedopustiva, kako prema pojedincu a posebno prema ugroženim grupama i pripadnicima manje brojnih naroda. Institucije Crne Gore neće dozvoliti da se dijaspori ugrožava izborno pravo", rekao je Jakupi.
Pročitajte i ovo: Predizborno prizivanje crnogorske dijasporeOn ocjenjuje da će dijaspora doći u Crnu Goru na dan izbora i glasati na sličan način kao i građani koji žive u Crnoj Gori.
"Apelujemo na sve građane da ne nasjedaju na političku hajku koja se konstantno podiže u medijima, a čiji je cilj da se posvađa domicilno stanovništvo sa dijasporom", ističe Jakupi.
Oko 150.000 građana u dijaspori s pravom glasa
Jakupi kaže da svako ko ima pravo glasa treba da ga iskoristi kako je zagarantovano Ustavom i zakonima.
Izbornim zakonom Crne Gore nije predviđena mogućnost da dijaspora glasa u diplomatsko konzularnim predstavništvima, zbog čega mora da dođe u matičnu zemlju kako bi glasala.
Prema procjenama Uprave za dijasporu, Crna Gora ima brojnu dijasporu zbog čega se kaže da još jedna Crna Gora živi van granice zemlje.
podsjetite se Predsjednički izbori: Početak prekompozicije političke scene u Crnoj GoriKada je riječ o broju onih koji imaju pravo glasa u Crnoj Gori, njih je oko 150.000.
"Precizna brojka nije nikada utvrđena jer imamo svakodnevne migracije. Naših građana u zemljama regiona sa pravom glasam ima oko 50.000, znači u Srbiji, BiH, Kosovu i Albaniji. Dok izvan regiona u Evropi i Americi ima još oko 100.000 građana", kaže Jakupi.
On navodi da ni razvijenije zemlje svijeta nemaju tačne podatke o svojoj dijaspori, pa ni Crna Gora.
Dodaje da nije moguće popisati sve u dijaspori bez njihovog ličnog pristanka.
Milatović traži glasove dijaspore
Veliki broj udruženja koja okupljaju crnogorsku dijasporu pozvali su svoje sunarodnike da 2. aprila dođu u Crnu Goru i podrže Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.
Među njima su: Udruženje švajcarsko crnogorskog prijateljstva, Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj, Bošnjački savez Crne Gore u Americi, Udruženje Crnogoraca sa Kosova, Crnogorska zajednica u Australiji i druge.
Predsjednički kandidat Jakov Milatović tokom skupa u Beranama, 26. mart 2023.
Predsjednički kandidat Jakov Milatović je poslao otvoreno pismo crnogorskoj dijaspori opisujući ih najvećim humanitarcima i donatorima, investitorima.
"Svjestan sam da se protiv mene ovih dana vodi organizovana hajka, žele mi podmetnuti da se zalažem za oduzimanje prava našoj dijaspori", saopštio je Milatović.
Milatović tvrdi da se veliki broj građana Crne Gore iselio upravo zbog Đukanovićeve politike te da ih on sada pokušava iskoristiti kao rezervoar glasova.
"Onaj ko crnogorsku dijasporu tretira kao rezervne glasačke džepove i birački mehanizam, nije vaš iskreni prijatelj, niti prijatelj Crne Gore", ističe Milatović.
Milatović je ovo saopštio nakon brojnih optužbi iz DPS, da upravo njegovi podržavaoci pokušavaju da zastraše iseljenike.
Jedna od organizacija koja je podržala Milatovića, "Alternativa Crna Gora", je saopštila da će tražiti od tužilaštva da se odmah poslije izbora "analizira prelaz granice i analiziraju imena osoba koji dođu tih dana i da se oduzmu državljanstva u skladu sa Zakonom o državljanstvu Crne Gore".
Bajramspahić: I nacionalizam i islamofobija
Dina Bajramspahić
Komentarišući negativan kontekst u koji se stavlja dolazak dijaspore, i to one iz manje brojnih naroda, na izbore, Dina Bajramspahić kaže da takvi komentari dolaze i sa neočekivanih adresa, da se pokušavaju provući kao "normalni", iako se radi o nacionalizmu, kroz koji provijava i islamofobija.
"U kojoj su 'oni' manje vrijedni od 'nas', a 'mi' smo nešto specijalno", kaže Bajramspahić.
Ona tvrdi da je u pitanju nacionalizam jer se takav odnos ispoljava samo prema crnogorskim Albancima i Bošnjacima iz dijaspore.
"Činjenica je da tim istim osobama ne smeta što su im favoriti za predsjedničke kandidate živjeli i radili van Crne Gore i do deset godina i iz inostranstva došli i da biraju i da budu birani i da se 'pitaju kako ćemo da živimo'. Naprotiv, u njihovom slučaju to je plus", ocjenjuje.
Lideri Pokreta Evropa sad, predsjednik Milojko Spajić i kandidat za šefa države Jakov Milatović godinama su živjeli i radili u inostranstvu. U Crnu Goru su se vratili neposredno prije imenovanja na ministarske funkcije u Vladi Zdravka Krivokapića.
Pročitajte i ovo: Najavljenom predsjedničkom kandidatu u Crnoj Gori otkriveno prebivalište u SrbijiBajramspahić zaključuje da svaka osoba koja je u biračkom spisku ima pravo da glasa i da je tu zakon jasan.
"Ne mogu građani jedni drugima sa moralne visine odobravati pravo glasa jer ga niko na osnovu moralnih referenci nije ni zaradio", ističe.
Ona podsjeća na praksu kada su lokalni šefovi biračkih odbora u Šavniku određivali ko može a ko ne da glasa, bez obzira što su te osobe bile upisane u birački spisak.
"Ovo je nastavak silovitog ponašanja koje je započelo u Šavniku u kojem pojedini lokalni nasilnici misle da mogu da određuju ko može da glasa. Institucije su to dozvolile i takvo ponašanje dobilo je novi, još gori, oblik", riječi su Dine Bajramspahi.
Lokalni izbori u Šavniku prekidani su devet puta u tri mjeseca i nikad nisu okončani.
Iz Uprave za saradnju sa dijasporom kažu da na predstojeći drugi krug predstojećih izbora, neće doći veliki broj ljudi iz inostranstva.
"Imamo osam čarter letova prijavljenih za dolazak na dan izbora, to je oko 1.500 pripadnika dijaspore, što nije značajan broj i ne može uticati na izbore", kaže Arben Jakupi iz Uprave za dijasporu.
Pročitajte i ovo: Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori 11. junaPokušaji 'čišćenja' dijaspore iz biračkog spiska
Crnogorski izborni zakon omogućava svima koji se nalaze u biračkom spisku da glasaju, bez obzira da li se nalaze u zemlji, ili privremeno ili stalno rade u inostranstvu.
Crnogorske institucije ne mogu da provjere da li je neko od birača iz dijaspore stekao državljanstvo i biračko pravo druge države, na osnovu čega bi moglo da mu bude oduzeto crnogorsko državljanstvo i biračko pravo.
Ustav i zakoni od 2006. godine, isključuju mogućnost dvojnog državljanstva, pa u slučajevima da neko stekne drugo državljanstvo, oduzima mu se crnogorsko.
Vlada Zdravka Krivokapića, čiji je Jakov Milatović bio ministar za ekonomski razvoj, je pokušala 2021. da iz biračkog spiska izbriše dio dijaspore.
pročitajte više Selektivno 'čišćenje' dijaspore u biračkom spisku Crne GoreProruski Demokratski front (DF), najjači konstituent parlamentarne većine, je tada inicirao Zakon o prebivalištu, na osnovu kojeg bi bio uklonjen dio birača koji ne mogu da potvrde da žive u Crnoj Gori gdje imaju formalno prebivalište.
Izrada ovog Zakona je naišla na otpor opozicije predvođene DPS-om i manjinskih nacionalnih partija.
Oni su optužili tadašnju Vladu i parlamentarnu većinu da od nacionalnih manjina Bošnjaka i Albanaca žele da stvore građane drugog reda ili da ih izbrišu iz spiska crnogorskih državljana.
Potom je Vlada Zdravka Krivokapića odustala od usvajanja i sprovođenja spornog Zakona o prebivalištu.
Krivokapićeva Vlada je potom oborena u februaru 2022. godine.