Sjedinjene Države podržale su "konstruktivan" dijalog u Crnoj Gori u svijetlu nemira i incidenata koji su pratili ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija. Zbog aktuelne situacije, dugogodišnje američke diplomate smatraju da bi Vašington trebalo da se više angažuje u Crnoj Gori. Upozoravaju i na srpski nacionalizam u zemlji i pokušaje Moskve da ga iskoristi za destabilizaciju Balkana.
Bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker kaže da je bio razočaran prizorima koji su proteklog vikenda stizali iz crnogorske prijestonice Cetinja gdje je, uprkos protestima, ustoličen mitropolit Joanikije.
Za Glas Amerike ističe da to nije moralo da se dogodi.
“Srpske vlasti i Srpska pravoslavna crkva trebalo je da obraćaju malo više pažnje na raspoloženje u Crnoj Gori. Da jesu, mislim da bi otkrili da je crnogorski narod zainteresovan za dijalog kojim se poštuje njegova nezavisnost i vjerske slobode. Međutim, način na koji je to urađeno je bio veoma razočaravajući”.
“Niko u NATO-u, ili na zapadu ne želi da se ovakvi problemi događaju u jednoj članici Alijanse”, ocjena je Danijela Frida, bivšeg pomoćnika državnog sekretara, koji je tokom višedecenijske diplomatske karijere bio aktivno angažovan na Balkanu.
Frid, visoki saradnik američkog Atlantskog savjeta, situaciju u Crnoj Gori posmatra u okviru dva konteksta - nastavka borbe u pogledu crnogorskog identiteta, ali i političkog uticaja.
“Na Balkanu smo više puta bili svjedoci da kada politički lideri zloupotrebljavaju etničke ili nacionalne ili vjerske tenzije, rezultati mogu da budu katastrofalni. Ali rezultati još nisu katastrofalni. Održani su protesti i nadam se da će Crna Gora shvatiti da niko nema koristi od polarizacije, osim onih koji ne žele dobro zemlji”, poručuje bivši visoki zvaničnik Stejt Departmenta.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dan ustoličenja na Cetinju
Volker, trenutno saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike, međutim smatra da u Americi, ali i u NATO-u, čija je Crna Gora članica, ne postoji "duboko razumjevanje" aktuelnih događaja.
“Mislim da će biti pojednostavljeno na to da smo imali 30-godišnju vladavinu DPS-a, bilo je optužbi o korupciji, ljudi su željeli promjene, ovo je promjena, sada ima i protesta, ali je to normalno u demokratiji. Sve je to tačno, ali ne predstavlja cijelu priču zato što takođe postoji element ove smišljene intervencije protiv nezavisnosti i zapadne integracije Crne Gore", ocjenjuje Volker koji je za vrijeme Trampove administracije bio specijalni izaslanik za Ukrajinu.
Zapaljene barikade na ulazu u Cetinje
"Mislim da to moramo da posmatramo na oba načina. Da, naravno, crnogorski narod je bio umoran posle 30 godina iste stranke na vlasti. Međutim, to ne znači da je birao put daleko od Evrope i NATO-a, a u korist Rusije i Srbije. I to je nešto što može lako da se pogrešno razumije na zapadu”, ističe Volker.
Takođe je zabrinut da bi, zbog aktuelnih napetosti, mogao da bude ugrožen dosadašnji multietnički i multikonfesionalni karakter crnogorske demokratije.
“Nadam se da neće biti izgubljeno zbog pritiska srpskog nacionalizma i suprostavljanja Crnogoraca tome da bi održali svoju nezavisnost. Postoji nekoliko mračnih političkih snaga u Crnoj Gori, ali one nisu većina kada je riječ o političkim stranakama ili javnom mnjenju. U aktuelnoj vladi su pojedine veoma kompetentne i sposobne tehnokrate koji žele da urade ispravne stvari za zemlju. Ali tome prijeti mračni balkanski, srpski nacionalizam”.
Dijalog i američki angažman
Američki Stejt department je uoči i poslije ustoličenja pozivao sve, a posebno političke lidere da smanjuju, a ne rasplamsavaju tenzije.
Na upit Glasa Amerike, šta Sjedinjene Države mogu da preduzme da se napetosti smire i ohrabri dijalog, portparol državnog sekretarijata je odgovorio da Vašington podržava konstruktivni dijalog sa političkim akterima i predstavnicima civilnog društva koji bi se vodio uz dobru volju i sa prostorom za kompromis. Za taj dijalog, kako je ocijenjeno, biće potrebna značajna politička volja.
Pročitajte i ovo: Diplomate se uključile u smirivanje političko-crkvenih tenzija u Crnoj GoriDugogodišnje američke diplomate smatraju da dešavanja u Crnoj Gori iziskuju da se Amerika više angažuje i nepristrasno uključi u dijalog o budućnosti zemlje.
"Volio bih da vidim veći direktni angažman Sjedinjenih Država u dijalog o budućnosti Crne Gore. Ne o domaćoj politici. Ne govorim da bi SAD trebalo da zauzimaju strane, za vladu ili protiv nje, i slično. Međutim, mogle bi da govore o principima koji pokazuju kako demokratska društva rešavaju teške probleme i da usmjere ljude podalje od najekstremnijih stavova. Mi snažno podržavamo nezavisnost Crne Gore, njeno članstvo u NATO. Želimo da se Crna Gora integriše u Evopsku uniju. A da bi se to dogodilo, ova pitanja moraju da se riješe interno, kroz razuman demokratski proces", podvlači Kurt Volker.
Danijel Frid kaže da niko u Stejt departmentu, ko prati Balkan, ne može biti zadovoljan zbog tenzija u Crnoj Gori.
"Oni brinu da se to ne nastavi i zloupotrijebi. Mislim da Amerikanci mogu da imaju konstruktivnu ulogu, jer mi nismo ni na čijoj strani. Možemo da obezbijedimo platformu za razgovor o tim pitanjima. Možemo da pokušamo da podstaknemo ljude da ublaže retoriku. Da pokušamo da pokažemo poštovanje prema svim stranama u debati, gdje na kraju odlučuju Crnogorci. Takođe, moramo da se odupremo manipulacijama drugih koji bi zloupotrijebili situaciju”.
Uticaj Rusije i srpski nacionalizam
Ambasador Frid posebno upozorava na političku agendu Moskve koja, kako ocjenjuje, priželjkuje podjele i konflikt i koristi srpski nacionalizam da destabilizije Balkan i spriječi ga da se pridruži Evropi.
Suzavac na Cetinju 5 septembra 2021.
"Žele da zemlje budu u haosu, siromašne i van Evrope, kako bi Moskva mogla lakše da ih kontroliše. To su metode Kremlja pod Vladimirom Putinom. Izazov za Srbiju je da odluči šta želi da bude - instrument imperijalističih ambicija Rusije ili zemlja koja je dio Evrope", ocjenjuje Frid.
“Vlada Srbije i Srpska pravoslavna crkva su povezani sa svojim ruskim kolegama - vladom predsjednika Vladimira Putina i Ruskom pravoslavnom crkvom. I to je izazov za ostatak Crne Gore koja želi da učvrsti nezavisnost, da stvori tu vrstu inkluzivnog društva i da bude integrisana u zapadne institucije. To želi većina crnogorskog naroda, ali se suočava sa ovim spoljašnjim izazovima”, upozorava Kurt Volker.
Zbog vakuuma, nastalog zbog smanjenog američkog angažmana, koji bi mogle da popune druge snage, Sjedinjene Države, moraju da budu prisutne i vidljive u regionu, zaključuju Volker i Frid.