Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. Iako su ś i ź odavno ušla u udžbenike jezika, postavlja se pitanje kakva im je dalja sudbina i koliko su stvarno zaživjela u svakodnevnom životu?
Od 2011. godine dva nova slova ś i ź ušla su u crnogorsku azbuku, bukvare i udžbenike crnogorskog jezika. Uprkos pravopisu i crnogorskom jezičkom standardu, jedina državna institucija koja je ś i ź koristila u pisanoj komunikaciji bila je Skupština Crne Gore dok je na njenom čelu bio lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić i, u kratkom predsjedavanju, Darko Pajović iz Pozitivne.
Da polemika oko dva nova slova crnogorske azbuke ne jenjava ni sedam godina od standardizacije i normiranja jezika pokazuje i poslednji potez novog predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, koji je nedavno ś i ź izbrisao iz skupštinskih dopisa i sa sajta parlamenta.
Univerzitetski profesor Milenko Perović, jedan od tvoraca Pravopisa crnogorskog jezika, nije u potpunosti saglasan sa ocjenama da nova slova nijesu zaživjela u svakodnevnoj komunikaciji, a kao dokaz navodi činjenicu da su slova zastupljena u školskom sistemu. Ali Perović kaže da, obzirom koliko su se nadležni angažovali da provode jezičku politiku, dobro je da je uopšte zaživjela.
Milenko Perović: Crnogorci su preko 150 godina izlagani kompleksu inferiornosti
"Dakle, koliko se vodilo računa, ona je dobro i zaživjela. Zapravo većina političkih i intelektualnih djelatnika u Crnoj Gori ne razumije da se na pitanju norme crnogorskog jezika i na ova dva slova i njihove implementacije suštinski prelama nešto neuporedivo više. Crnogorci su preko 150 godina izlagani kompleksu inferiornosti, nametan im je osjećaj niže vrijednosti i on se prelamao i kroz jezičko biće Crnogoraca. I upravo činjenica da je dobar dio političke i intelektualne elite streknuo od samog crnogorskog jezika, streknuo i od ova dva slova, pokazuje do koje su mjere žrtve kompleksa niže vrijednosti", ocjenjuje profesor Perović.
Drugačiji od drugih
Novinar Duško Vuković, analizirajući medijsku scenu i javni diskurs, primjećuje da se slova ś i ź u pisanoj i usmenoj komunikaciji slabo koriste.
"Ja se ne sjećam tekstova u štampi ili u novim elektronskim medijima da su nova slova u njima korišćena, osim u ironičnom kontekstu. U ozbiljnim tekstovima jedino je te dvije foneme koristio parlament kroz saopštenja i zvanična obavještenja. Inače, to uopšte nije zaživjelo", smatra Vuković.
Vuković primjećuje da ni nacionalni javni servis, Radio televizija Crne Gore, nije koristio dva nova slova, te konstatuje: "Prosto je to nešto što ne funkcioniše".
Od reforme crnogorskog jezika i donošenja Pravopisa crnogorskog jezika u julu 2009. godine crnogorska pisma i pravopis imaju 32 slova, jer su tada uvedene dvije nove foneme - ś i ź.
Od tada do danas ne prestaju prigovori da su arhaične, ali je od svih debata o opravdanosti crnogorskog pravopisa u javnosti ostao upamćen način na koji je tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović, koji je zagovarao uvođenje novih slova, tražio primjere gdje se u crnogorskom jeziku upotrebljava glas ź.
Vaš browser nepodržava HTML5
Branislav Mićunović o upotrebi glasa ź
Studenti Marko Kostić, sa Pravnog fakulteta, i Vanja Radinović, sa Ekonomskog, u svakodnevici ne koriste ś i ź, međutim, različito ocjenjuju primjenu ovih slova u praksi. Dok Marko smatra da to može bolje, Vanja misli da su ova dva slova višak:
Vaš browser nepodržava HTML5
Studenti o slovima ś i ź
Pošto se ś i ź odnedavno ne koriste ni u Skupštini, koja ih je prva upotrebljavala, postavlja se pitanje kakva je dalja sudbina ova dva slova i glasa.
Novinar Duško Vuković, uz opasku da "ne može proročki da se zagleda u budućnost" za RSE ocjenjuje:
"Mislim da će to u nekim normalnijim vremenima prosto biti višak, kao što i jeste bio višak. Bilo je pametnijih ljudi i prije, pa su mogli ta dva slova, odnosno fonema, koja se ne čuju samo u Crnoj Gori nego se čuju i u nekim drugim krajevima nekadašnje Jugoslavije, zašto bi oba bila ekskluzivitet crnogorski. To je ta naglašena potreba da se bude drugačiji od drugih. Ja spadam u one koji smatraju da je to zajednički i da je to jedan jezik", zaključio je Vuković.