Odluka koja je kao nikada do sada uzdrmala crkveni pravoslavni svijet o priznanju Ukrajinske crkve uticaće na status Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) koju Srpska pravoslavna crkva (SPC) ne priznaje, saglasni su domaći i regionalni religiolozi.
Hoće li i kakvih implikacija biti po status CPC, koju ne priznaje SPC, poslije odluke vaseljenskog patrijarha Vartolomeja da se prizna nezavisnost Ukrajinske pravoslavne crkve i je li odluka Carigradske patrijaršije otvorila prostor za drugačiji odnos države Crne Gore u procesu obnove autokefalnosti CPC, koji je pokrenut 90-ih godina prošlog vijeka?
Pročitajte i ovo: Priznanje Ukrajinske crkve, raskol u pravoslavlju?"Implikacije poslije odluke vaseljenskog patrijarha Vartolomeja biće veoma snažne i ostaviće dubok i ogroman uticaj na pravoslavni svijet i na Crnogorsku crkvu", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Savjeta Mitropolije CPC, Stevo Vučinić.
"Iz prostog razloga što je CPC u liturgijskom zajedništvu sa Ukrajinskom crkvom i dobiće šansu i biće naravno, u liturgijskom zajedništvu i sa drugim nekim pravoslavnim crkvama koje je Vaseljenska priznala kao takve i sa njima liturgijski saobraća", kaže Vučinić.
Masovna molitva zahvale Vaseljenskoj patrijaršiji zbog priznanja Ukrajinske crkve u Kijevu
Već se osjećaju implikacije u crkvenom pravoslavnom svijetu kao rezultat odluke Vaseljenskog patrijarha da se da saglasnost za priznanje Ukrajinske pravoslavne crkve, smatra religiolog iz Novog Sada Miroslav Keveždi.
On za RSE navodi da "sada mnoge glave otvaraju knjige kanonskog prava i istorije i razmatraju i kapacitet Vaseljenskog patrijarha da donosi ovakve odluke". Keveždi misli da predstoji dugo i zamorno i "svakako potrebno razjašnjavanje" šta se događa i ko će i u kom statusu sjutra da se pojavi.
"Postoje implikacije već sada u onom smislu da se kod nekih koji su zagovornici CPC pojavljuje određena nada da će i oni zapravo uspjeti da svoj kanonski status podignu. Isto tako, pojavljuje se zabrinutost kod onih koji su pripadnici Srpske pravoslavne crkve (SPC). Zato što neka rješenja koja se ogledaju u Ukrajini u statusu Ukrajinske pravoslavne crkve, Moskovskog patrijarhata, zapravo bi mogla da budu primijenjena i na Mitropoliju crnogorsko primorsku (MCP) ili, recimo, na, Ohridsku arhiepiskopiju", zaključuje religiolog Miroslav Keveždi.
- Mojanoski: Ukrajinsko rešenje otvara vrata za priznanje Makedonske crkve
- Ukrajinska crkva se bori za nezavisnost od Moskve
Autokefalnost CPC ukinuta je ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, objavljivanjem dekreta o "Ujedinjenju svih pravoslavnih crkvenih oblasti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS)". Međutim, većina istoričara smatra da je do stvarnog ukidanja došlo još 1918. odlukom Podgoričke skupštine.
Proces obnove CPC vezuje se za početak 90-ih godina, a formalizovan je 31. oktobra 1993. godine, u prijestonici Cetinje, kada je za prvog poglavara izabran episkop Antonije Abramović. Njega je nakon smrti na toj poziciji naslijedio aktuelni mitropolit Mihailo. CPC nije kanonski priznata.
Stevo Vučinić kaže da su u Crnogorskoj crkvi "i zadovoljni i nezadovoljni dosadašnjim odnosom države", a nije se mnogo toga promijenilo ni od obnavljanja crnogorske nezavisnosti 2006. godine.
"Zadovoljni smo jer je to relativno kratak rok ako se razmišlja u crkvenim kategorijama, a ovako građanski posmatrano to je 27 godina. U dijelu našeg nezadovoljstva, to je pitanje države koja ne pokazuje dovoljno brige za sopstvenu Crkvu i na neki način ometa njen rad dok se jedan dio državne administracije ponaša veoma neprijateljski", kaže Vučinić, koji očekuje da će se to stanje promijeniti.
Pročitajte i ovo: Čije su crkve i manastiri u Crnoj Gori?Grupa javnih ličnosti dostavila je u aprilu ove godine premijeru Dušku Markoviću inicijativu prijedloga za poništenje dekreta kralja Aleksandra Karađorđevića iz 1920. godine, kojim je ukinuta autokefalna Crnogorska (pravoslavna) crkva.
"Naime, polazeći od činjenice da je Crna Gora, 21. maja 2006. obnovila nezavisnost i dobila međunarodno priznanje, a u susret godišnjici, kako navode, tragičnog događaja nestanka Crne Gore kao nezavisne države 1918. godine, kada je nelegalno i nelegitimno anektirana od Srbije, obaveza je Vlade da ovu inicijativu prihvati i uputi odgovarajući akt prijedloga Skupštini Crne Gore da se poništi dekret kralja Aleksandra Karađorđevića", navedeno je u tekstu inicijative.
Predsjednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić smatra da će odluka vaseljenskog patrijarha Vartolomeja o priznanju Ukrajinske crkve uticati i "na bolji i drugačiji odnos države" Crne Gore prema CPC.
"To je čitav jedan proces na svjetskom nivou, u kome SAD i Evropska unija (EU) podstiču da dođe, na neki način do afirmacije evropskih vrijednosti kod pravoslavnih crkava koje su spremne da ih prihvate. A to su: Ukrajinska, to je očito i nesporno Crnogorska a vjerovatno i Makedonska crkva. A onda će to, naravno, biti težak udarac za crkve sa velikim imperijalnim ambicijama, kao što su Ruska i Srpska crkva, koje u suštini i nijesu crkve nego su političke organizacije. Ili su parapolitičke koje imaju za cilj da obezbijede imperijalne ambicije sopstvenih država i naroda kojima pripadaju", kazao je, između ostalog, Vučinić.
[Video/YouTube: U 2:20 minuti ukrajinski patrijarh Filaret govori o autokefalnosti Ukrajinske i Crnogorske crkve, a u 4:20 minuti kaže da su razlozi za nepriznavanja ovih crkava "isključivo politički i da Moskva nasrće na Ukrajinu kao Beograd na Crnu Goru"; pres-konferencija u Podgorici, 2010.]