Virtuelizacija naše stvarnosti seli na internet i finansijski sistem, a uskoro će biti i decenija od pojave virtuelnog novca, bitkoina. Za jedne je riječ o prevari, a za druge pionirskom koraku u prelasku tradicionalnog novca na digitalni.
Virtuelnim novcem moguće je kupiti nekretninu ili platiti ručak u objektima "Stratex", prve kompanije na Balkanu koja je klijentima omogućila ovaj vid plaćanja u Crnoj Gori.
Ovu decentralizovanu kriptovalutu ne kontroliše nijedna vlada ili centralna banka, ali nisu ni garant njegove vrijednosti.
Nedavno je o toj virtuelnoj valuti odbranjen prvi naučni rad u Crnoj Gori, a autorka Ana Nives Radović iz Kotora kaže da je nastanak bitkoina dijelom posljedica pada povjerenja u banke nakon velike krize.
"Upravo to što je decentralizovan i što iza bitkoina ne stoji nikakva institucija, zaintrigiralo je javnost koja je od 2008. do danas bila svjedok brojnih nezakonitih i nepravičnih radnji koje su banke preduzimale prema tzv. običnom čovjeku, a on je u postkriznom vremenu izuzetno stradao od kamatnih stopa, gubljenja štednje i sl. Zato imamo pad povjerenja u takve institucije i sve manji broj građana širom svijeta vjeruje bankama", ocjenjuje Ana Nives Radović.
I dok zagovornici bitkoina o njemu govore kao začetku revolucionarnih promjena u finansijskom svijetu, pojedini čelnici svjetskih institucija ga opisuju kao špekulativnu monetu i indeks pranja novca. Tako je nedavno iz najveće američke banke poručeno da je bitkoin "prevara".
No, Radović ocjenjuje da, nakon skoro deceniju postojanja, on može nestati, jedino usljed tehnološkog zaostajanja.
"On više nije toliko tehnički izdržljiv, kao što je to, recimo, kriptovaluta eter ili neke koje tek dolaze. Dakle, iz tog ugla se može govoriti da je bitcoin prevaziđen i da dolaze neke naprednije kriptovalute. Ali, ne možemo govoriti o tome da on nema smisla, jer ga je vrijeme za skoro deceniju postojanja potvrdilo", ističe Radović.
Platite kafu u Češkoj - bitkoinom
Kako je kod bitkoina teško (iako ne i nemoguće) znati ko trguje tom virtuelnom valutom, nema podataka koliko ga ljudi iz Crne Gore kupuje. Za sada je jedino kompanija "Stratex", američkog državljanina Nila Emilfarba, objavila da je bitkoinom moguće plaćati u njenom restoranu i marini, ali i da se tom virtuelnom valutom mogu kupiti njihove nekretnine u Budvi, na ekskluzivnoj Zavali i objektu u blizini Starog grada.
Međutim, široj javnosti je pojam kriptovaluta uglavnom nepoznanica.
Iz ankete Radija Slobodna Evropa izdvajamo karakteristične odgovore na pitanje – znaju li Crnogorci što je bitkoin i da li vjeruju virtuelnom novcu.
"Nikad čuo", iskreno će Zoran Bašić.
"Ja vjerujem samo u keš. Samo novac u rukama. Ne vjerujem ni u kreditne kartice. Svaki dan moram da pratim što čine sa mojom karticom, da mi ne skinu koju banku", riječi su Radosava Lekića.
Bankarstvo u novom obliku
Neke zemlje, poput Danske, već su uvele isključivo elektronsko plaćanje u maloprodaji, a sve je više onih koji svoje finansijsko poslovanje prenose u elektronski svijet, koristeći svoje zvanične valute.
No, bilo da se taj virtuelni novac pokaže kao balon koji će uskoro pući ili kao začetnik nove faze u istoriji razmjene dobara, Ana Nives Radović očekuje da će u doglednoj budućnosti virtuelni svijet potpuno promijeniti bankarstvo i finansijski sistem kakvim ih sada poznajemo.
"Servisi koje nam danas omogućavaju, na primjer, Google pay ili Apple pay, više su od samog novca. Ono što globalne kompanije u ovom smislu rade jeste da prevazilaze ono što rade države. Tehnološki sektor je jači od bilo koje vlade, a inovacije su ono što sve nas seli u digitalni svijet. Zato bitkoin možemo posmatrati kao pionira takvog jednog procesa", objašnjava Radović.
"Biće, međutim, potrebno da nosioci budućnosti tih promjena budu mnogo savremenije i tehnički moćnije kriptovalute, koje prometuju na mnogo složenijim platformama i sa, matematički rečeno, mnogo kompleksnijim formulama. Ovo što imamo sada je nešto što ćemo u budućnosti posmatrati kao začetak prelaska tradicionalnog novca na digitalni novac", navodi Ana Nives Radović.
Vrijednost bitkoina je od početka godine porasla sa oko 1.000 na oko 11.500 dolara, da bi danas premašila čak 15.000 dolara.
Ogroman porast i drastične fluktuacije njegove vrijednosti su dodatni činilac za sumnjičavost evropskih centralnih banaka iz kojih upozoravaju da oni koji investiraju u bitkoin, to čine na sopstveni rizik.