Iako je oduzimanje imovine stečene kriminalom, u Crnoj Gori zakonom regulisano već nekoliko godina, još uvijek nema nijednog slučaja trajnog oduzimanja imovine što govori da ovaj institut nije zaživio iako bi njegova efikasna primjena predstavljala značajnu poruku da se kriminal ne isplati, a žrtvama, bar djelimičnu satisfakciju.
Da kriminalci ne bi prostom kalkulacijom dolazili do zaključka da se isplati počiniti krivično djelo i čak, eventualno, odrobijati par godina, da bi nakon toga do kraja života uživali u bogatstvu stečenom kriminalom, na državi je da efikasno i beskompromisno oduzima nezakonito stečenu imovinu.
Međutim, u Crnoj Gori se to još nije desilo. Na to, kao jedan od glavnih zaključaka istraživanja primjene ovog instituta, ukazuju u NVO Centar za demokratiju i ljudska prava.
Marija Vuksanović iz CEDEM-a kaže da na nedostatak konkretnih rezultata konstantno ukazuje i Evropska komisija, a da se ta primjedba nalazi i u najnovijem Progress Report-u.
„Evropska komisija eksplicitno traži da Crna Gora obezbijedi suštinske rezultate u vezi sa oduzimanjem imovinske koristi, a razlog kritikama je sasvim jasna diskrepanca između broja krivičnih djela i broja slučajeva u kojima je institut primijenjen“, kaže Vuksanović.
Govoreći o osnovnim zaključcima CEDEM-a, Vuksanović je, pored činjenice da nema rješenja o trajnom oduzimanju imovine, navela i nedovoljnu saradnju relevantnih institucija i poslovnih banaka sa tužilaštvom, ograničen broj eksperata i veoma mali broj finansijskih istraga koje su sprovodila samo četiri tužilaštva.
„Finansijske istrage su inicirane uvijek nakon pokretanja krivične istrage što znači da one nijesu proaktivno pokretane da bi se neko krivično djelo otkrilo“, kaže Vuksanović.
Koliko je institut oduzimanja imovine stečene kriminalom u Crnoj Gori još uvijek problematičan, govori podatak o procijenjenoj vrijednosti oduzete imovine koju su CEDEM-u dostavili državni organi.
„Dobili smo odgovor da je oduzeta imovina na osnovu 68 sudskih rješenja o trajnom oduzimanju i 25 sudskih rješenja o privremenom oduzimanju, a da je ukupna vrijednost oduzete imovine ukupno 52.000 eura. Radi se o imovini koja je oduzeta u slučajevima Šarić i Kalić i u još jednom slučaju u Baošićima, odnosno, Herceg Novom. Radi se o poslovnim objektima, ostalim nepokretnostima i vozilima“, rekla je Vuksanović.
Podsjetimo, samo imovina porodice Kalić, u koju spadaju brojne nekretnine u Podgorici, Ulcinju, Rožajama i vrijedni automobili, koja po zvaničnoj procjeni Uprave za imovinu vrijedi samo par desetina hiljada eura, svojevremeno je procijenjena na 28 miliona eura.
Porodici Rožajca Safeta Kalića, država je vratila svu privremeno oduzetu imovinu, nakon što je postala pravosnažna oslobađajuća presuda za pranje miliona eura za koje je tužilaštvo tvrdilo da su stečeni distribucijom i preprodajom narkotika.
Porodici Rožajca Safeta Kalića, država je vratila svu privremeno oduzetu imovinu
Sada je sasvim moguće da će država Kalićima morati još da plati odštetu.
Kalićev advokat, Dragoljub Đukanović ranije je rekao da će pokušati da se vansudski nagodi sa državom, a da je u protivnom moguća tužba.
"Nakon što se sagleda i vidi o kolikim štetama i kolikoj izgubljenoj dobiti se radi, poslaćemo dopis državi u kom će se tražiti rješavanje mirnim putem. Trenutno ne znamo ni kolike su štete ni kolika je izgubljena dobit. Nakon što se to sagleda, ići će ponuda za vansudsko poravnanje. Ako do toga, eventualno ne dođe, nakon toga dolaze tužbe", rekao je Đukanović.
Šta će biti sa vrijednom imovinom koju je država Crna Gora oduzela od mlađeg brata balkanskog kokainskog bosa Darka Šarića, Duška i kakav će biti ishod maratonskog procesa za pranje blizu 20 miliona eura stečenih švercom narkotika još je neizvjesno.
Dušku Šariću i njegovom partneru Jovici Lončaru oduzeta je vrijedna imovina o kojoj je u parlamentu prije nekoliko godina govorio i tadašnji ministar pravde, danas premijer Duško Marković.
"U predmetu Šarić, privremeno je oduzeta imovina za koju postoje osnovane sumnje da je pribavljena nezakonito. Imovina obuhvata radne mašine u procijenjenoj vrijednosti od više od sedam miliona eura, teretna i putnička vozila procijenjena na milion i nepokretnosti procijenjene na oko 250.000 eura, kao i akcije od 267.000 eura”, precizirao je tada Marković. Ukupna vrijednost zaplijenjene imovine se procjenjuje na oko 12 miliona eura.