Traži se amnestija za osuđene tokom epidemije korona virusa u Crnoj Gori

Crna Gora bi trebalo da amnestira građane koji su krivično i prekršajno kažnjeni zbog nepoštovanja Vladinih mjera u vrijeme epidemije korona virusa, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA).

Tokom dvogodišnjeg perioda izrečeno je 1.115 pravosnažnih presuda.

Propis koji je definisao krivično dijelo - nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti – bila je naredba, koja nije imala snagu zakona, ocjenjuju u HRA.

Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević

"To krivično djelo bilo je veoma neodređeno, svodilo se na kažnjavanje za kršenje naredbi ministra zdravlja koje su često mijenjane", kaže direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Uz to, građani su bili nejednako tretirani pred zakonom, što je posebno kršenje ljudskih prava, kaže Gorjanc Prelević.

Ona kaže da ne osporava potrebu da država u perspektivi obezbjedi adekvatno poštovanje zdravstvenih mjera, ali da se mora jednako postupati prema svima.

I u Izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima iz 2020. je ukazano na selektivnost primjene epidemioloških mjera od strane tadašnjih vlasti.

"Tražimo da država preispita to što je rađeno i da Vlada razmisli o povraćaju uplaćenog iznosa za kazne", navodi Gorjanc Prelević.

Osim toga traže i da se iz kaznene evidencije izbrišu dosuđene kazne građanima za krivična djela nepoštovanja epidemioloških mjera.

Ministarstvo pravde nije odgovorilo na upit RSE o odnosu Vlade prema inicijativi o amnestiji.

Pročitajte i ovo: Zaštita života ograničenjem ljudskih prava

Analiza odluka tužilaštva i sudova

• Zbog kršenja mjera propisanih naredbama Ministarstva zdravlja Crne Gore, tokom pamdemije kovida od 17. marta 2020. do 4. marta 2022. godine u krivičnom postupku izrečeno je 1.115 presuda, od čega su 98 odsto osuđujuće.

• Najčešče su izricane uslovne kazne, potom novčane, pa zatvorske a nešto ređe rad u javnom interesu i sudska opomena.

• Kazne zatvora su se kretale od 30 do 90 dana, a novčane od 200 do 4.500 eura.
• Na ime kazni naplaćeno je najmanje 208.000 eura od čega 118.000 u krivičnim postupcima.
• Za kršenje mjera odgovaralo se u krivičnom ili prekršajnom postupku.
• U kaznenoj evidenciji se vode osobe koje su za kršenje zdravstvenih mjera osuđene u krivičnom postupku.
• Građani su za iste situacije dobijali različite kaznene. Na primjer, za vožnju u autu s drugim licima sudovi su izricali od uslovnih preko novčanih do kazni zatvora.
• Tužilaštva su u krivičnom gonjenju postupala selektivno. Na primjer, sud u Podgorici je zbog vožnje u autu više osoba osudio tri lica na po 33 dana zatvora, dok je u drugom slučaju tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu jer je lice uplatilo 400 eura u humanitarne svrhe.
• Novčane kazne su proizvoljno određivane bez obzira na imovno stanje.

Crnogorska policija kontroliše primjenu mjera protiv korona virusa

Preporuke: Vratiti novac i brisati kazne

Gorjanc Prelević ocjenjuje da bi Crna Gora, po uzoru na Sloveniju, trebalo da obešteti sve koji su u krivičnom postupku kažnjeni novčanim ili zatvorskim kaznama i da im se to briše iz evidencije:

"Taj Zakon je u Sloveniji donijela Vlada premijera (Roberta) Goluba. I Ustavni sud Slovenije je donio odluke koje su ukazale na određenu nezakonitost mjera i njihovu neutemeljenost u pravnom poretku."

Ona podsjeća da su takve žalbe upućene i Ustavnom sudu Crne Gore, ali da se po njima još nije odredio.

Pročitajte i ovo: Stotine sa javne liste 'kovid izolovanih' tužile državu Crnu Goru

Odluke Ustavnog suda bi mogle biti osnov za donošenje Zakona kojim bi se amnestirali kažnjeni građani, ali nije jedini način kaže Gorjanc Prelević:

"Takav Zakon bi mogao da se donese i na osnovu političke odluke."

Da bi Skupština trebalo da predloži usvajanje ovog Zakona smatra i Boris Marić. doskorašnji generalni sekretar Vlade.

"Kao predlagači mogu da se pojave Vlada i poslanici. Najbolje bi bilo da ga pripremi Ministarstvo pravde i da preko Vlade dođe na dnevni red Skupštine", kaže Marić za RSE.

Marić takođe smatra da bi takavim Zakonom bila otklonjena nejednakost u primjeni prava u istim situacijama, kojoj su bili izloženi građani Crne Gore tokom kovid krize.

Ovaj predlog nije nov.

Prije dvije godine, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović predlagao je da građani, osuđeni zbog kršenja epidemioloških mjera, budu amnestirani.

Tokom epidemije korona virusa u Crnoj Gori je preminulo 2.828 osoba, dok je ukupno bilo zaraženo blizu 300.000 ljudi, što predstavlja skoro polovinu stanovništva.

Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika.