Smijenjen predsjednik crnogorske Skupštine

Poslanici Skupštine Crne Gore smijenili su predsjednika parlamenta Aleksu Bečića 7. februara.

Za smjenu je glasalo 43 poslanika opozicionih partija predvođenih Demokratskom partijom socijalista (DPS) i poslanicima Građanskog pokreta URA, dok je protiv bilo 36 poslanika Demokratskog fronta (DF) i Demokrata.

Bečić je i lider Demokrata, koje su sa prosrpskim DF-om i URA-om formirale parlamentarnu većinu nakon izbora avgusta 2020, smijenivši DPS Mila Đukanovića, inače i predsjednika države.

Do izbora novog, funkciju šefa parlamenta obavljaće potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić iz DF-a.

Inicijativa za smjenu Bečića, kao i pad Vlade, rezultat je višemjesečne krize u dosadašnjoj vladajućoj većini koja je eskalirala nakon što je URA, nezadovoljna radom Vlade zbog blokade evropskih integracija, predložila njenu smjenu.

Višesatna sjednica na kojoj se raspravljalo o razrješenju dužnosti prvog čovjeka crnogorske Skupštine, Podgorica, 7. februar 2022.

Činjenicu da je URA smijenila Vladu sa Đukanovićevim DPS-om, kao i najava da će sa njima glasati za smjenu predsjednika parlamenta, kod njenih dosadašnjih političkih saveznika ocijenjena je kao "promjena strane", izdaja i otvaranje vrata za povratak Đukanovićeve partije na vlast.

• Izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića
• Bez smjene Abazovića u Skupštini Crne Gore, Krivokapić očekuje pad Vlade
• Sukobljene strane u Crnoj Gori traže podršku SPC

Vladi Zdravka Krivokapića je 4. februara izglasano nepovjerenje glasovima opozicije i Građanskog pokreta URA.

Protiv smjene bile su Demokrate dok DF nije glasao, ali je oštro kritikovao pokret URA jer je Vladu smijenio uz pomoć Đukanovićevog DPS-a.

Aleksa Bečić (na fotografiji, septembar 2021.) je i lider Demokrata, koje su sa prosrpskim DF-om i URA-om formirale parlamentarnu većinu nakon izbora avgusta 2020.

Da bi Bečić bio smijenjen, opoziciji - predvođenoj DPS-om - trebala je podrška URA-e koja ima četiri poslanika.

U Skupštini sa 81 mjestom, opozicija ima 40, a dosadašnja vladajuća većina - saveza DF-a (DF), Demokrata i pokreta URA - imala je tanku većinu od 41 poslanika.

Poslanici različito o učinku Bečića

Inicijativu za razrješenje potpisalo je 38 poslanika opozicije iz redova DPS-a, dvije partije socijaldemokrata, Bošnjačke stranke i Albanske koalicije Jednoglasno.

U obrazloženju se navodi da Skupština, zbog nedostatka suštinskog dijaloga, nije dovela do ubrzanja evropskog puta Crne Gore jer je, kako navode, Bečić "funkciju obavljao u interesu partijske i lične promocije, a ne u interesu države".

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović na početku sjednice je rekao da će ta stranka, ukoliko Bečić bude smijenjen, cijelu Crnu Goru "dići na noge".

"Onaj ko glasa za ovo glasao je za koaliciju sa DPS-om. To nećemo dozvoliti. Oni nemaju kud, a mi imamo izbor, a to je ulica. Ako dođe do smjene, 9. februara svi na protest", poručio je Bogdanović.

Bogdanović: Dođe li do smjene, 9. februara svi na protest (novembar 2020.)

Poslanik DPS-a Danijel Živković, obrazlažući prijedlog opozicije za smjenu Bečića, rekao je da je smjenom Vlade Zdravka Krivokapića doveden u pitanje i legitimitet Alekse Bečića.

"Za vrijeme njihove vlasti Crna Gora je zapala u najveću institucionalnu krizu i zaustavila evropski put. Tu odgovornost dijele čelni ljudi izvršne i zakonodavne vlasti. Glasaćemo za smjenu svih segmenata vlasti koji će deblokirati evropske integracije", kazao je Živković.

Živković: Smjenom Krivokapićeve Vlade doveden je u pitanje i Bečićev legitimitet (novembar 2020.)

Sličnog stava je bio i poslanik opozicionih Socijaldemokrata Damir Šehović koji je rekao da je većina, koja je izabrala Bečića, prestala da postoji padom Vlade.

"Uz to, Bečić nije dao dovoljan doprinos da političke i društvene tenzije, koje su na nikad većem nivou, splasnu, što je bila njegova uloga", rekao je Šehović.

Kenana Strujić iz Bošnjačke stranke je ocijenila da Bečić nije pokrenuo dijalog u parlamentu sa ciljem mirenja Crne Gore već funkciju iskoristio za ličnu promociju.

"Demokrate su preuzele desne političke pozicije, umjesto evropskih. Nije ispunio povjerenje koje smo mu dali prilikom izbora pa je logično da mu to povjerenje uskratimo", navela je Strujić.

S druge strane, u DF-u smatraju da će bez Bečića na čelu parlamenta briselski put biti "trnovitiji a možda i nedostižan".

"Bečić je dobar čovjek i inicijativa za njegovu smjenu je besmislena", kazao je poslanik DF-a Branko Radulović.

Poslanik DF-a Milan Knežević upozorio je da će, "ukoliko se iznevjeri izborna volja", doći do protesta u svim gradovima.

Knežević: Iznevjeri li se izborna volja, doći će do protesta (oktobar 2021.)

"Svi smo na predizbornim skupovima govorili da nećemo praviti aranžmane sa DPS-om. Pokažimo državničku odgovornost da sačuvamo izbornu volju u okviru ove većine. URA ne može da relativizuje činjenicu da smo pobijedili na talasu litija i dominantno srpskog naroda", poručio je Knežević.

Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA negirao je da će se DPS vratiti na vlast:

"U manjinskoj vladi neće biti DPS-a iako moje kolege žele da manipulišu time, predstavljajući kao izdaju izborne volje. Moramo sarađivati sa svima ako hoćemo da mirimo Crnu Goru. Nju čini 81 poslanik i samo ako skupa radimo možemo naprijed", riječi su Konatara.

Konatar: Pad predsjednika Skupštine nije apokalipsa (oktobar 2021.)

Konatar je dodao da je formiranje manjinske vlade predloženo kako bi Crna Gora izašla iz krize, pomirila se i nastavila ekonomske reforme na evropskom putu.

"Ako idemo ka izboru nove vlade nemamo luksuz da postoji blokada saradnje između Skupštine i buduće vlade. Pad predsjednika Skupštine nije apokalipsa. Izabraćemo novog koji će efikasno raditi sa budućom evropskom vladom", kazao je Konatar.

Politički rat Demokrata i URA-e

Otkad je URA Dritana Abazovića najavila da će zbog duboke krize koja je blokirala evropske integracije Crne Gore uz pomoć opozicije oboriti Vladu, Demokrate su prednjačile u napadima na URA-u optužujući taj pokret za izdaju.

"Prekrajanje izborne volje može sprovesti samo onaj ko je debelo umiješan u korupciju", poručile su Demokrate, nazivajući Abazovića "ucijenjenom kukavicom i običnim izdajnikom" koji "masno ali providno laže".

Demokrate su organizovali i više uličnih protesta protiv Abazovićeve URA.

Podgorica: Ministri na protestu podrške svojoj vladi

Dan uoči izjašnjavanja o njegovoj smjeni, Bečić je poručio pokretu URA "da je spreman da oprosti i javno se izvini cijeloj Crnoj Gori za sve što su njegove kolege izjavile" pod uslovom da URA "javno obeća da neće formirati skupštinsku većinu sa DPS".

U odgovoru na ovu ponudu, iz URA-e su saopštili da Demokrate i njen lider Bečić "ne umiju funkcionisati bez ultimatuma, čiji je cilj očuvanje njihovih funkcija".

"Vi treba od nas da tražite oprost što ste nas nazivali kriminalcima, korumpiranim izdajnicima koji su uzeli 21 milion i švercerima kokaina", navodi se u saopštenju URA-e.

Kriza, prije svega, oko buduće Vlade

Osim smjene Bečića, politički "rat" pobjednika avgustovskih izbora fokusiran je na buduće poteze pokreta URA, koji je umjesto smijenjene Krivokapićeve Vlade, ponudio koncept manjinske bez kadrova DPS-a.

Đukanović je najavio podršku tom konceptu ocjenjujući ga manje lošim od dosadašnje Vlade.

pročitajte više Đukanovićev DPS će podržati manjinsku vladu

Doskorašnji partneri Abazovićevog pokreta URA, prosrpski DF i Demokrate, traže da se Vlada napravi sa njima ili da se ide na vanredne parlamentarne izbore. U suprotnom, najavljuju proteste.

Zahtjeve DF-a i Demokrata podržao je mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikije.

Organizacije bliske SPC-u i Demokrate krajem januara 2022. organizovali su ulične proteste tražeći da se stranke dosadašnje parlamentarne većine dogovore o formiranju nove Vlade.

Tok formiranja izborne volje

Nakon izbora avgusta 2020, ni dotadašnja Đukanovićeva vlast, ni prosrpska opozicija nijesu dobili većinu za formiranje vlasti. Prvi su imali 40, a drugi 37 poslanika.

Priklanjanjem pokreta URA i njihovog partnera CIVIS sa ukupno četiri poslanika prosrpskom bloku, DF-a i Demokrata, fomirana je tanka parlamentarna većina od 41 mandata i srušena Đukanovićeva vlast.

Pobjednici su podijelili čelne funkcije u državi.

Ispred saveza, u kome je dominirao prosrpski DF, za premijera je izabran Zdravko Krivokapić, Demokrate su za lidera Aleksu Bečića dobile mjesto predsjednika Skupštine, a predsjednik pokreta URA Dritan Abazović mjesto vicepremijera.

DPS je zadržao mjesto predsjednika države na koje je Milo Đukanović izabran 2018. sa petogodišnjim mandatom.

Đukanovićevih trideset godina vlasti

Godinu i po kasnije, višemjesečna kriza vlasti, kako između parlamentarne većine i Vlade, tako i unutar same Vlade, rezultirala je smjenama, premijera Krivokapića i Vlade, uključujući i vicepremijera Abazovića koji ostaju na tim pozicijama do izbora nove Vlade.

Krivokapićeva Vlada od slavlja do smjene