Hrvatski član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, u nedavnom intervjuu za jednu lokalnu TV-stanicu u Mostaru, po mnogima je po prvi put "iscrtao" granice trećeg, hrvatskog, entiteta u Bosni i Hercegovini.
Ono što je, po mišljenju analitičara bh. političke zbilje zanimljivo, jeste trenutak u kojem se Čović otvoreno založio za uspostavu trećeg entiteta, iz čega zaključuju kako je i ta politička inicijativa iskoordinirana sa predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a, Miloradom Dodikom.
U intervjuu stanici "Naša TV" iz Mostara, predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović je pored ostalog ponovio zahtjeve za izmjenama Izbornog zakona, kako Hrvatima u BiH njihove političke predstavnike ne bi birali drugi. Ujedno je podsjetio da su prije izmjena, nametnutih od Visokog predstavnika međunarodne zajednice, Hrvati, tvrdi Čović, imali pola vlasti u vladi tog bh. entiteta.
Ukoliko se ne mogu riješiti odnosi u Federaciji i državi BiH, smatra Čović, onda - prema njegovom mišljenju - ne preostaje ništa drugo nego insistirati na trećem entitetu u BiH.
"Šta god neko mislio o tom trećem entitetu, čak i unutar hrvatskog naroda i međunarodne zajednice i među Bošnjacima – primarno među Bošnjacima. Znači, neće nam biti drugog izlaza iz ove situacije. A tražimo i ostavili smo mogućnost za bezbroj rješenja", izjavio je Čović.
Na pitanje koje se odnosilo na to koji bi dijelovi BiH činili treći entitet, kojem se zamjera da ne bi mogao obuhvatiti sve Hrvate u BiH, Dragan Čović je uz ostalo odgovorio:
"U svakoj organizaciji Bosne i Hercegovine u kojoj će Hrvati biti definirani kao konstitutivan i suveren narod, bit će i naša Posavina i naše Žepče i dio središnje Bosne, kao i dio Hercegovine. To je odgovor svima", poručio je Čović.
Lider HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH, Dragan Čović smatra da će se na taj način zaštititi jezgro Hrvata u BiH, te stvoriti ambijent da ljudi ostaju i da se ne raseljavaju.
Sociolog sa Sveučilišta u Mostaru, profesor Slavo Kukić, inače žestoki kritičar politike vodeće hrvatske stranke u BiH, smatra da uzroke - kako kaže - Čovićeve korigirane priče o dometima trećeg entiteta treba tražiti u nedavnoj oštroj kritici vrha Katoličke crkve.
Političko talasanje koje Čovića održava "u životu": Slavo Kukić
"I u činjenici koja je njemu jasna kao na dlanu - da bez potpore Katoličke crkve pada i on sam. Tom redefinicijom okvira trećeg entiteta Čović se samo pokušava nanovo 'dodvoriti' Crkvi i spasiti vlastitu kožu. Hoće li mu Crkva i ovaj put nasjesti, ostaje da se vidi. Ako se to i dogodi, neće biti prvi put", smatra Kukić.
Profesor Enver Kazaz, sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kaže kako je Dragan Čović, koji je do sada glumio Evropejca, zaigrao "otvorenih karata" i objelodanio svoju secesionističku politiku.
"Nije više moguće maskirati podjelu Bosne hrvatskim nacionalnim pitanjem i traženjem prava za Hrvate jednaka ostalim narodima u BiH. Majorizacija je, dakle, bila samo parola za stvarni Čovićev interes – federalizaciju Bosne i Hercegovine i prisvajanje njenog dijela teritorije za račun hrvatske političke elite, tačnije Čovićevog HDZ-a", govori Kazaz.
Analitičari se slažu da je, slučajno ili ne, Čovićeva izjava došla u vrijeme povećanih političkih napetosti oko 9. januara, Dana Republike Srpske, kojeg je vlast tog entiteta na čelu sa Miloradom Dodikom obilježila, uprkos suprotnoj odluci Ustavnog suda BiH. Kazaz kaže kako Čović i Dodik proizvode unutrašnju političku krizu u BiH i pokušavaju ja maksimalno internacionalizirati.
Nije više moguće maskirati podjelu Bosne hrvatskim nacionalnim pitanjem i traženjem prava za Hrvate jednaka ostalim narodima u BiH: Enver Kazaz
"Očigledno je, dakle, da trenutak u kojem Čović saopštava svoju namjeru da formira, ne treći entitet, nego zapravo federalnu jedinicu u Bosni i Hercegovini, dolazi kao eho političke krize nastale oko 9. januara, Dodikovog referenduma i Dodikove proizvodnje ukupne krize u BiH", naveo je Kazaz.
Profesor Slavo Kukić naglašava da sve što čine Dodik i Čović, prethodno su zajedno iskoordinirali.
"Razlog tome nije ni Dodikova želja za secesijom Republike Srpske iz BiH ni Čovićeva želja za trećim entitetom. Razlog je, naprotiv, političko talasanje, koje njih same održava 'u životu', koje – drugim riječima – onemogućuje zaživljavanje pravne države i odgađa ono što će se prije ili poslije morati dogoditi: da i jedan i drugi završe tamo gdje takvi svugdje u ambijentu postojanja pravnih država završavaju – u zatvoru".
Analitičari još naglašavaju da se cijelom pričom istovremeno kriju druga važna pitanja u BiH i sprječava njeno napredovanje prema Evropskoj uniji.